{"id":32082,"date":"2020-04-08T13:13:17","date_gmt":"2020-04-08T12:13:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32082"},"modified":"2020-04-08T13:53:00","modified_gmt":"2020-04-08T12:53:00","slug":"pocek-krize-u-novinarstvu-a-onda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32082","title":{"rendered":"Po\u010dek krize u novinarstvu, a onda\u2026"},"content":{"rendered":"\n

Nova kriza u novinarstvu imat \u0107e po\u010dek od nekoliko mjeseci, a onda, kako pokazuju prve informacije iz Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva, slijedi nova kriza ve\u0107ih razmjera od one koja je po\u010dela 2008. godine. <\/p>\n\n\n\n

Mediji koji djeluju na tr\u017ei\u0161tu i financiraju se od oglasa zadr\u017eat \u0107e prihode od tzv. native<\/em> ogla\u0161avanja i tehnolo\u0161kih giganta (Facebook, Google\u2026), ali se s druge strane o\u010dekuje pad izravnog zakupa oglasnog prostora u pojedinim medijima. Javni, kao i lokalni mediji kojima su suosniva\u010di ili suvlasnici jedinice lokalne samouprave (uglavnom se tu radi o lokalnim radio postajama, ali i drugim medijskim platformama) zadr\u017eat \u0107e financiranje iz javnih sredstava, ali te\u0161ko da \u0107e pro\u0107i neo\u0161te\u0107eni u drugim izvorima prihoda. Primjerice tisak sigurno ve\u0107 sada bilje\u017ei pad zbog \u010dinjenice da ljudi stoje ku\u0107i i izbjegavaju kupnju nenu\u017enih potrep\u0161tina. S obzirom na ne ba\u0161 razvijenu kulturu \u010ditanja dnevnog i tjednog tiska u Hrvatskoj, \u0161anse su velike da \u0107e se pad prihoda od prodaje novina osjetiti diljem tog sektora.<\/p>\n\n\n\n

Pad samostalnih prihoda preto\u010dit \u0107e se u otkaze novinarima pri \u010demu \u0107e prvi oti\u0107i oni koji su posljednji do\u0161li te honorarci, slobodni novinari i RPO-ovci. Njih je puno jeftinije otpustiti od stalno zaposlenih novinara jer im se ne ispla\u0107uju otpremnine i druga materijalna prava proiza\u0161la iz radnog odnosa. No, za ove se oblike medija dr\u017eava ve\u0107 pobrinula, ili je barem to obe\u0107ala u\u010diniti. Mjere donesene u prvom krugu, a namijenjene poduzetni\u0161tvu, mogu koristiti samo komercijalni mediji. Novinari i drugo osoblje, pa i oni slobodni te honorarni suradnici nisu obuhva\u0107eni prvim krugom mjera, a takvih je trenutno otprilike oko 1000, \u0161to nije zanemariv postotak u ukupnom broju novinara u Hrvatskoj. Prema preliminarnim podacima \u010dini se da je me\u0111u slobodnim novinarima (ugovor o djelu, vlastita firma ili RPO) ve\u0107 sada sve anga\u017emane izgubilo 19 posto ljudi, ve\u0107inu anga\u017emana izgubilo je 28 posto slobodnih novinara, a polovicu jo\u0161 19 posto ljudi. Me\u0111u novinarima koji rade na ugovor o autorskom djelu (honorarci) 18 posto anketiranih medija prijavilo je da su ve\u0107 izgubili prihode, mahom od donacija i jedinica lokalne samouprave, dok svi anketirani o\u010dekuju zna\u010dajan pad prihoda u idu\u0107ih nekoliko mjeseci do godinu dana.<\/p>\n\n\n\n

No, \u0161anse su sve ve\u0107e da \u0107e kriza posebno pogoditi neprofitne medije. Oni naime nemaju prihode od ogla\u0161avanja, ve\u0107 ovise o projektnom financiranju iz javnih bud\u017eeta a za radnu snagu mahom koriste honorarne suradnike. Uzrok tome nije nikakav poku\u0161aj prikrivanja radnih odnosa ili pretakanje prihoda u profit, ve\u0107 \u010dinjenica da se radi o sektoru koji je strukturno siroma\u0161an i koji nikad ne mo\u017ee dugoro\u010dno planirati svoj opstanak. Takav pad ovi mediji nemaju nikakve \u0161anse pre\u017eivjeti. A njihova je uloga u kriti\u010dkom novinarstvu od presudne va\u017enosti. Obja\u0161njavali smo to na ovome mjestu ve\u0107 mno\u0161tvo puta, stoga \u0107emo samo istaknuti da ovakvi mediji ne tr\u010de za kratkotrajnim prenosom gole informacije ve\u0107 u pravilu daju sistemsku i kriti\u010dku analizu ili komentar relevantnih dru\u0161tvenih pitanja. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: Pixabay \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Primjerice, prva krizna mjera koju je najavio gradona\u010delnik Zagreba Milan Bandi\u0107 bila je obustava svih projekta za udruge i kulturu u gradu Zagrebu za 2020. U me\u0111uvremenu, odluka je i slu\u017ebeno donesena, a osim kulture, grad Zagreb obustavio je izvr\u0161avanje prora\u010duna za 2020. Drugim rije\u010dima, bankrot glavnog grada Republike Hrvatske samo \u0161to nije objavljen, \u0161to \u0107e imati trenutno te\u0161ko sagledive posljedice. Osim Zagreba, jedinice lokalne samouprave koje su iz svojih bud\u017eeta tako\u0111er financirale neprofitne medije ve\u0107 su po\u010dele otkazivati svoje dotacije, \u0161to se gotovo trenuta\u010dno pretvara u smanjenje broja suradnika. Neprofitni mediji u pravilu nemaju sredstava za odr\u017eavanje hladnog pogona, te njihovi novinari naj\u010de\u0161\u0107e rade od ku\u0107e uz pove\u0107i stupanj samoeksploatacije i kori\u0161tenja osobnih resursa za rad. Od dolaska HDZ-a na vlast i ukidanja natje\u010daja za neprofitne medije pri Ministarstvu kulture, za ove se medije kriza znatno produbila, te je od nekada bogate scene neprofitnih medija u istom opsegu kao i do tada u Hrvatskoj nastavio djelovati samo Bilten, koji je zbog financiranja koje dobiva iz javnog prora\u010duna Njema\u010dke ostao neo\u0161te\u0107en u mjeri od otprilike 70 posto. To je najmanji pad prihoda nekog neprofitnog medija u Hrvatskoj u posljednjih pet godina. On se nije toliko prelio u otkazivanje honorarnih suradnika, koliko u smanjenje pla\u0107a zaposlenih, jer bez honorarnih suradnika ovaj medij ne mo\u017ee uop\u0107e raditi \u2013 budu\u0107i da pokriva 10 zemalja Balkana i isto\u010dne Europe.<\/p>\n\n\n\n

Svi ovi podaci prije svega svjedo\u010de izrazitoj neotpornosti medijskog sektora u Hrvatskoj na krize. Situaciju dodatno trenutno pogor\u0161ava resorna ministrica kulture koja nema nikakvog senzibiliteta za medije. Njezina inertnost po pitanju osmi\u0161ljavanja nacionalne medijske politike sada \u0107e se na\u017ealost otkriti u svom svom o\u010dajavaju\u0107em rasponu i preto\u010diti u zna\u010dajan rast nezaposlenih u ovom sektoru. Novinarsko dru\u0161tvo i Sindikat ve\u0107 su Vladi i Ministarstvu kulture \u2013 na njihov zahtjev \u2013 predali mjere za sanaciju krize u medijima, no po tim se mjerama nije djelovalo ni na koji na\u010din. Potom je obe\u0107ano da \u0107e novinari u\u0107i u drugi krug mjera \u010dije dono\u0161enje kre\u0107e ovoga tjedna. Ipak, od toga za medije vjerojatno ne\u0107e biti ni\u0161ta, jer i Vladi i Ministarstvu kulture cijelo ovo vrijeme na raspolaganju stoje neiskori\u0161teni medijski fondovi koji stoje i propadaju dok su prva otpu\u0161tanja i otkazivanja suradnji ve\u0107 po\u010dela. <\/p>\n\n\n\n

Ako je svaka kriza prilika, to je svakako i ova pandemija. Pitanje je samo tko \u0107e je iskoristiti: vlasnici kapitala ili radnici. Odgovorno ministarstvo ovo bi iskoristilo da donese mjere za trajno osna\u017eivanje medijskog sektora, za pove\u0107anje njegove otpornosti na krize. Neke od takvih dugoro\u010dnih mjera mogla bi biti na primjer politika medijskih zadruga. No, one u ovakvoj medijskoj okolini nemaju nikakve \u0161anse opstati. Za njihovo uspje\u0161no djelovanje potrebno je istovremeno uvesti neke olak\u0161ice, privilegije ili ne\u0161to sli\u010dno pojedincima i poslovnim subjektima za pretplate na medije. Daleko od toga da pretplate mogu funkcionirati samo za tiskane medije, \u010dlanstvo u zadrugama \u2013 makar ono dopisno \u2013 moglo bi se poticati na primjer olak\u0161icama u razno raznim naknadama jedinicama lokalne samouprave koje su ionako \u010desto suvlasnici u lokalnim medijima. Primjera pozitivnih praksi ima diljem zapadne Europe, no \u010dak ni tamo, samo zadruge nisu dovoljne. Sada kada smo napokon odustali od slobodnog tr\u017ei\u0161ta, nema razloga da se otpornost medijskog sektora na krize ne poja\u010da trajnim medijskim fondovima. O izvorima financiranja takvih fondova ima mno\u0161tvo napisanih prijedloga i politika. \u010cak je i u Hrvatskoj jedna takva za\u010deta Medijskom politikom osmi\u0161ljenom u periodu 2012.-2015. <\/p>\n\n\n\n

Na kraju dana, sve je ovo medijska politika, ona kojom se ba\u0161 Ministarstvo kulture nikako ne \u017eeli baviti. Stoga srljamo u novu krizu novinarstva. Ona \u0107e se kroz koju godinu preliti u krizu informativnosti, a ta \u0107e potom postati kriza demokracije. Stoga mora ostati zabilje\u017eeno da je to po\u010delo sada. I s aktualnom resornom ministricom, i premijerom koji u \u010detiri godine mandata nije na\u0161ao vremena za primiti predstavnike HND-a. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova kriza u novinarstvu imat \u0107e po\u010dek od nekoliko mjeseci, a onda, kako pokazuju prve informacije iz Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva, slijedi nova kriza ve\u0107ih razmjera od one koja je po\u010dela 2008. godine. Mediji koji djeluju na tr\u017ei\u0161tu i financiraju se od oglasa zadr\u017eat \u0107e prihode od tzv. native ogla\u0161avanja i tehnolo\u0161kih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32087,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[64,28,878],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-32082","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kriza","tag-mediji","tag-radna-prava","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32082","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32082"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32082\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32094,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32082\/revisions\/32094"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32087"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32082"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32082"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32082"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32082"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32082"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32082"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32082"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}