{"id":32077,"date":"2020-04-08T10:25:12","date_gmt":"2020-04-08T09:25:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32077"},"modified":"2020-04-09T08:31:22","modified_gmt":"2020-04-09T07:31:22","slug":"vjere-u-eu-trebalo-se-odreci-jos-jucer-a-i-tad-je-bilo-kasno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32077","title":{"rendered":"Vjere u EU trebalo se odre\u0107i jo\u0161 ju\u010der. A i tad je bilo kasno"},"content":{"rendered":"\n

Da je ekonomska kriza u Europskoj uniji kojoj trenuta\u010dno svjedo\u010dimo druga sezona serije na Netflixu nitko ju ne bi gledao. Naime, sve je isto kao i u prvoj sezoni kad je glavnog lika igrao Janis Varufakis. Mo\u017eda bi netko zbog same pandemije pogledao vi\u0161e od prve epizode, ali svima je bilo sve jasno nakon \u0161to je devet zemalja \u010dlanica iza\u0161lo s prijedlogom tzv. korona obveznica. Europsko vije\u0107e se “nije sna\u0161lo” i sve je preba\u010deno na famoznu Eurogrupu koju \u010dine ministri financija zemalja \u010dlanica eurozone. Kao i u prvoj sezoni u kojoj smo pratili situaciju s Gr\u010dkom i napore Janisa Varufakisa, sve je isto. Nema \u010dak ni spoiler alerta<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, sjeverne zemlje poput Nizozemske i Njema\u010dke su se odmah usprotivile <\/a>korona obveznicama, pravdaju\u0107i se pritom Mastri\u0161kim sporazumom i ekonomskim “principima”. Oni predla\u017eu kori\u0161tenje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), nastalog u prija\u0161njoj krizi, koji zajmove uvjetuje raznim mjerama \u0161tednje te dalje individualizira no\u0161enje s krizom: svaka je \u010dlanica odgovorna za sebe. Smisao korona obveznica je upravo obrnut: radilo bi se o europskim obveznicama koje bi zajedni\u010dki servisirale sve zemlje \u010dlanice, a sredstva se raspore\u0111ivala prema potrebama ovisno o potrebama. Rekao bi Marx: “Od svakoga u skladu s njegovim sposobnostima, svakome prema njegovim potrebama.”<\/p>\n\n\n\n

Naravno, predlagatelji korona obveznica nisu prijedlogu njihove izrade pristupili iz vjernosti Marxu, ve\u0107 iz prostog uvida da se radi o ekonomski i politi\u010dki najracionalnijem rje\u0161enju. Me\u0111utim, prijedlog je jutros vjerojatno i kona\u010dno odbijen<\/a>. Nakon \u0161esnaestosatnog sastanka Eurogrupe u obliku tele-konferencije Nizozemska, Austrija i Finska nisu popustile. Izvje\u0161taji tvrde da su Njema\u010dka s jedne i Francuska s druge strane bile sklonije kompromisu, ali te\u0161ko je razaznati \u0161to bi tu bio kompromis. Ili se ide u zajedni\u010dke obveznice ili se dr\u017eave \u010dlanice same snalaze. Vjerojatno se misli na bla\u017ee uvjete za zajmove. Ono \u0161to pak najvi\u0161e frapira nisu sebi\u010dni interesi tih sjevernih zemalja, ve\u0107 upravo zanemarivanje vlastitog interesa u odr\u017eanju eurozone. Ovakav scenarij prijeti euru kao valuti i zajedni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu na osnovu kojih su te zemlje itekako profitirale.<\/p>\n\n\n\n

Ne dr\u017ei previ\u0161e vodu ni pri\u010da o fiskalnoj neodgovornosti. Naime, pogledaju li se podaci<\/a> Me\u0111unarodnog monetarnog fonda za proteklih 12 godina, Italija nije bila neodgovornija od Nizozemske. \u0160tovi\u0161e, Italija, Portugal i Gr\u010dka su od 2008. do 2019. u prosjeku odr\u017eavale primarni suficit prora\u010duna (odnos prihoda i rashoda ne ra\u010dunaju\u0107i servisiranje dugova), dok je Nizozemska bila u deficitu. Dakle, ni uobi\u010dajeni narativi u ju\u017enja\u010dkoj rastro\u0161nosti i sjevernja\u010dkoj \u0161tedljivosti ne prolaze kao uvjerljiv dokaz za nu\u017eno odbijanje korona obveznica. Tako\u0111er, sama Nizozemska predstavlja i jedan od glavnih poreznih uto\u010di\u0161ta<\/a> u EU, u koji se slijevaju profiti multinacionalnih kompanija i to mahom onih koje rade u drugim zemljama \u010dlanicama. I na taj na\u010din se odavno “neodgovorne” zemlje li\u0161avaju poreznih prihoda i zdravije fiskalne slike.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ti potezi nisu samo plod ideolo\u0161ke tvrdoglavosti pojedinih \u010dlanica koje ne mogu sagledati \u0161ire interese. Kao \u0161to pokazuje primjer porezne konkurencije, tj. sni\u017eavanja poreza kako bi se privukle multinacionalne kompanije, EU je zasnovana na konkurenciji. Ona se sastoji od zatvorenog slobodnog tr\u017ei\u0161ta unutar kojeg se zemlje \u010dlanice natje\u010du pod striktnim fiskalnim pravilima. Drugim rije\u010dima, sama arhitektura EU strukturno osuje\u0107uje solidarnost. Prihva\u0107anje korona obveznica bi nu\u017eno moralo promijeniti tu arhitekturu i postaviti EU na nekim sasvim druga\u010dijim temeljima. \u0160to se u ovom trenutku \u010dini nemogu\u0107im. I sasvim je izvjesno da \u0107e na ishodu ove pri\u010de, kao i dosad, profitirati suverenisti\u010dka i populisti\u010dka desnica. \u010cini se da je europska ljevica u svom, makar i oklijevaju\u0107em, podr\u017eavanju Europske unije kao internacionalnog projekta, odavno izgubila privla\u010dnost za politi\u010dko kanaliziranje osje\u0107aja nepravde. Jer internacionalna priroda ne\u010dega ne zna\u010di nu\u017eno i naprednu politiku. Vjeru u Europsku uniju trebalo je napustiti jo\u0161 ju\u010der, a i tada je vjerojatno bilo kasno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da je ekonomska kriza u Europskoj uniji kojoj trenuta\u010dno svjedo\u010dimo druga sezona serije na Netflixu nitko ju ne bi gledao. Naime, sve je isto kao i u prvoj sezoni kad je glavnog lika igrao Janis Varufakis. Mo\u017eda bi netko zbog same pandemije pogledao vi\u0161e od prve epizode, ali svima je bilo sve jasno nakon \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32079,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32077","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32077","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32077"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32077\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32095,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32077\/revisions\/32095"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32079"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32077"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32077"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32077"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32077"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32077"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32077"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32077"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}