{"id":32058,"date":"2020-04-06T10:45:54","date_gmt":"2020-04-06T09:45:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32058"},"modified":"2020-04-06T11:06:27","modified_gmt":"2020-04-06T10:06:27","slug":"virus-na-desnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32058","title":{"rendered":"Kako se virus pona\u0161a na desnici?"},"content":{"rendered":"\n

Politi\u010dke ishode trenutne krize te\u017ee je prognozirati od onih ekonomskih i epidemiolo\u0161kih. Iako se i ekonomisti i epidemiolozi uglavnom ustru\u010davaju davati neke konkretnije i kona\u010dne procjene, barem imaju na osnovu \u010dega prognozirati. Ako se obustavi proizvodnja na odre\u0111eni period neminovno \u0107e do\u0107i do recesije: pada BDP-a i rasta nezaposlenosti. Naravno, variraju procjene o dubini pada i potrebnom periodu za oporavak. S druge strane, epidemiolozi se mogu uvijek pouzdati u pronalazak cjepiva kao krajnje rje\u0161enje, iako procjene o vremenu pronalaska variraju, kao \u0161to se mogu pouzdati u dosada\u0161nja znanja, premda tu i tamo kontradiktorna, o pona\u0161anju virusa.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se pak usko gledane politike ti\u010de tu su procjene prili\u010dno nepouzdane. Ti ishodi ovise o\u010dito i o onim ekonomskim i epidemiolo\u0161kim, ali zasigurno \u0107e ih oblikovati i neka “unutarnja” logika. Kao i svojevrsna odgoda ishoda. Politi\u010dkom krajoliku kakvog danas poznajemo i kojeg je oblikovala prethodna kriza trebalo je pet-\u0161est godina da poprimi prepoznatljive obrise. No, ova kriza je specifi\u010dna po svojoj prirodi i br\u017eem djelovanju, tako da ni obrazac odgode politi\u010dke artikulacije poznat u ranijim krizama ne predstavlja ba\u0161 pouzdanog vodi\u010da. Ipak, mogu se barem uo\u010diti neki dru\u0161tveni trendovi i poku\u0161ati skicirati zahjtevi i izazovi koje oni predstavljaju odre\u0111enim politi\u010dkim snagama. Pozabavimo se ukratko onim snagama koje se skupno nazivaju populisti\u010dkom desnicom, iako u sebi sadr\u017ee i zna\u010dajne ekstremno desne i fa\u0161isti\u010dke elemente.<\/p>\n\n\n\n

Ova kriza populisti\u010dkoj desnici donosi tri klju\u010dna problema koja prijete njenoj politi\u010dkoj uvjerljivosti. Svaki od tih problema ti\u010de se odre\u0111enih dru\u0161tvenih institucija koje su postale nezaobilazan faktor u no\u0161enju s pandemijom, a desnica ih je dosad tretirala na na\u010din koji, najbla\u017ee re\u010deno, nije primjeren trenutnoj krizi. Te su institucije: znanost, zdravstvo i socijalna dr\u017eava. Kao \u0161to je lucidno u nedavnom \u010dlanku<\/a> u Guardianu primijetio politi\u010dki analiti\u010dar Paolo Gerbaudo, nevolje s tim institucijama mogu populisti\u010dku desnicu ko\u0161tati politi\u010dke snage. Naime, pandemija je sve tri institucije u\u010dinila klju\u010dnim dru\u0161tvenim faktorima i dovela ih u sredi\u0161te politi\u010dke pa\u017enje, a desnica nema puno toga za ponuditi u tim raspravama. <\/p>\n\n\n\n

Naime, populisti\u010dka desnica je svoju politi\u010dku fizionomiju posljednjih godina u prili\u010dnoj mjeri gradila na anti-znanstvenom pristupu. Taj je pristup u prvom redu bio vezan uz klimatske promjene, ali sadr\u017eavao je i ne\u0161to \u0161iri politi\u010dki sentiment. Znanost se tretirala kao diskurs elite, kao poku\u0161aj da se manipulira “obi\u010dnim \u010dovjekom” koji navodno nema kapacitete da tu znanost shvati. Dru\u0161tvena uvjerljivost tog pristupa zasnivala se na ulozi ekonomskih znanstvenika koji su tuma\u010dili realnost i propisivali recepte posve zanemaruju\u0107i u\u010dinke tih recepata na \u017eivote tih obi\u010dnih ljudi. Me\u0111utim, danas kad epidemiolo\u0161ka i srodne struke doslovno upravljaju na\u0161im \u017eivotima, anti-znanstveni pristup gubi svoju uvjerljivost. Iako je ve\u0107 prili\u010dno vidljivo, ne mo\u017eemo procijeniti koliko \u0107e u dru\u0161tvima porasti povjerenje u znanost i u koliko dugom periodu. Ono \u0161to je o\u010dito jest da desnici rast tog povjerenja nimalo ne odgovara i da zasad jo\u0161 nisu prona\u0161li “formulu” za taj problem.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se pak ti\u010de zdravstvenog sustava, desnica se tako\u0111er nije proslavila. Njihova se ekonomska politika uglavnom sastojala od kombinacije ekstremnog neoliberalizma i odre\u0111enih vidova za\u0161tite etni\u010dki specifi\u010dnog stanovni\u0161tva. U toj je kombinaciji pitanje zdravstva spadalo u ovaj dio pod paskom neoliberalnog uma i tu nije bilo mjesta za ulaganje u javno zdravstvo. Puno bolje ne stoje ni po pitanju socijalne za\u0161tite. Oni su uglavnom promovirali tzv. socijalni \u0161ovinizam (welfare chauvinism<\/em>) po kojem pravo na socijalnu za\u0161titu imaju samo pripadnici odre\u0111ene nacije. Iako je i taj pristup bio proturje\u010dan jer su uglavnom pobornici ni\u017eih poreza, danas on vodi u socijalnu katastrofu, pogotovo zato \u0161to virus ne pita za “kriva krvna zrnca”. <\/p>\n\n\n\n

Kao \u0161to smo napomenuli na po\u010detku, sve ovo ne zna\u010di nekakav po\u010detak pada populisti\u010dke desnice. Rije\u010d je samo o uo\u010dljivim trendovima i jasnom nesnala\u017eenju velikog broja desnih lidera: od onih na vlasti poput Donalda Trumpa i Jaira Bolsonara do onih u oporbi poput Marine Le Pen i Mattea Salvinija. Jedino u \u0161to se zasad mogu pouzdati jest ekspanzija autoritarnih ovlasti kao u slu\u010daju Viktora Orbana. Me\u0111utim, politi\u010dki ishod je neizvjestan i te\u0161ko je bilo \u0161to predvidjeti jer dinamika zbivanja opovrgava “argumentacije” u realnom vremenu. Vidimo to na primjeru ekstremne desnice u hrvatskom kontekstu. Od uva\u017eenih intelektualaca do saborskih zastupnika, svi se sla\u017eu u jednom: kriza je dokazala da je globalizacija propala i da se moramo okrenuti suverenizmu.<\/p>\n\n\n\n

Ne moramo se ovdje uvla\u010diti u pitanja \u0161to to zna\u010di globalizacija, a \u0161to suverenizam, pretpostavimo da zna\u010de \u010dak i ono \u0161to oni misle da zna\u010de. Naime, oni postali \u017ertve gradacije epidemiolo\u0161kih mjera. U trenutku kada su se zatvorile granice jer naprosto treba onemogu\u0107iti fluktuaciju ljudi pohrlili su proglasiti kraj globalizacije, trijumf nacije i krajnji dokaz istinitosti njihovih politi\u010dkih stavova. Ipak epidemiologija im se nije pokazala kao pouzdan koalicijski partner. Uskoro su uvedene ozbiljne restrikcije i na kretanje izme\u0111u op\u0107ina. Me\u0111utim, propustili su proglasiti op\u0107ine autenti\u010dnim, bezvremenskim politi\u010dkim oblikom. Kao \u0161to su propustili spomenuti i da ve\u0107u “histeriju” u primjerice malim dalmatinskim mjestima izazove automobil zagreba\u010dkih registracijskih oznaka nego skupina izbjeglica.<\/p>\n\n\n\n

Sve to, dakako, ne zna\u010di da \u0107e ekstremna i populisti\u010dka desnica nestati sa scene. Ni blizu, mo\u017eda im kasniji razvoj doga\u0111aja bude i\u0161ao u korist. No, zasad, barem u izolaciji mo\u017eemo prokazivati njihova bula\u017enjenja i nesnala\u017eenja i usput malo u tome i u\u017eivati. Jer te\u0161ka su vremena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Politi\u010dke ishode trenutne krize te\u017ee je prognozirati od onih ekonomskih i epidemiolo\u0161kih. Iako se i ekonomisti i epidemiolozi uglavnom ustru\u010davaju davati neke konkretnije i kona\u010dne procjene, barem imaju na osnovu \u010dega prognozirati. Ako se obustavi proizvodnja na odre\u0111eni period neminovno \u0107e do\u0107i do recesije: pada BDP-a i rasta nezaposlenosti. Naravno, variraju procjene o dubini pada […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32061,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32058","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32058"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32058\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32063,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32058\/revisions\/32063"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32058"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32058"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32058"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32058"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}