Aktualna pandemija korona virusa ima brojne negativne posljedice po \u017eene. Osim \u0161to su mnoge radnice \u017ertve kr\u0161enja radni\u010dkih prava i ve\u0107e izlo\u017eenosti zarazi, \u017eene su trenutno dodatno optere\u0107ene pove\u0107anim opsegom nepla\u0107enog ku\u0107anskog rada, ote\u017eano im je ostvarivanje reproduktivnih prava, a obiteljsko nasilje je u porastu. <\/p>\n\n\n\n
Dok traje borba protiv pandemije koronavirusa, diljem svijeta velik broj radnica i radnika nalazi se “na prvim linijama fronte”. Dok mnogi od njih rade pove\u0107an broj sati, pritom \u010desto za niske pla\u0107e i putem nesigurnih ugovora o radu (poput radnika\/ica u trgovinama, dostavlja\u010da\/ica, taksista\/ica i sl.), \u017eene su dodatno optere\u0107ene i pove\u0107anim obimom ku\u0107anskog rada, uklju\u010duju\u0107i i skrb za djecu, starije i bolesne \u010dlanove obitelji, pa i \u0161ire zajednice. Pored toga, dodatno su smanjena ionako kriti\u010dno ugro\u017eena seksualna\/reproduktivna prava, kao i pravo na za\u0161titu od obiteljskog i seksualnog nasilja. Organizacije koje ukazuju na potrebu uvo\u0111enja rodne dimenzije u analizu i rje\u0161avanje sada\u0161nje krize isti\u010du nekoliko klju\u010dnih aspekata vezanih uz pove\u0107anu ugro\u017eenost \u017eena: pove\u0107ani opseg rada i izlo\u017eenost zarazi radnica u zdravstvenom 1<\/a><\/sup> i drugim socijalnim\/skrbnim sektorima (koji ne omogu\u0107avaju tzv. socijalnu distancu), a u kojima \u017eene \u010dine veliku ve\u0107inu zaposlenih; pove\u0107an radni pritisak i izlo\u017eenost zarazi \u017eena kao nositeljica skrbnog rada u obiteljima i lokalnim zajednicama; smanjeni ili nepostoje\u0107i servisi reproduktivne skrbi; rast obiteljskog\/partnerskog nasilja uslijed izolacijskih mjera uz smanjenu dostupnost mjera za\u0161tite; podzastupljenost \u017eena u tijelima odlu\u010divanja \u0161to uzrokuje neprepoznavanje specifi\u010dnih potreba, a posljedi\u010dno i njihovo ignoriranje. <\/p>\n\n\n\n Brojni glasovi o kr\u0161enju radni\u010dkih prava dolaze upravo iz uslu\u017enih, ali i proizvodnih djelatnosti u kojima su ve\u0107inski zaposlene \u017eene s nesigurnim radnim ugovorima. Dr\u017eava privatnim poslodavcima upu\u0107uje samo preporuke, a radnice i radnici su pritom prepu\u0161teni (samo)volji poslodavaca. Pritom poslodavci \u010desto name\u0107u zahtjeve koji su u kontradikciji s propisanim mjerama za\u0161tite. Primjerice, u tvornici Olimpias<\/a> u Ni\u0161u koja organizira proizvodnju za talijanski Benetton, poslodavac je ignorirao mjeru ukidanja javnog prijevoza, zbog \u010dega je ve\u0107ina radnica, pod prijetnjom otkaza, bila prisiljena na pje\u0161a\u010denja od vi\u0161e od 10 km u jednom smjeru. Radnice su se pobunile, a pod pritiskom medija poslodavac im je na kraju osigurao prijevoz. U Hrvatskoj su nedavno u medije dospjeli iskazi radnica trgova\u010dkog lanca Plodine<\/a>. Unato\u010d prekovremenim radnim satima, zbog situacije s koronavirusom ukinut im je bonus od 1.500 kn i smanjena uskrsnica, a prijavljena su i ozbiljna kr\u0161enja za\u0161titnih mjera kao \u0161to je nepostojanje potrebne za\u0161titne opreme i ignoriranje potrebe za testiranjem radnika i radnica koji su netom pristigli iz Italije. Metoda “sna\u0111i se zbog korone” na\u017ealost uklju\u010duje i “rje\u0161enja” poput primjera iz BiH, gdje su radnice (zatvorenih) kladionica<\/a> bile prisiljene “svojevoljno” se odre\u0107i svojih pla\u0107a. Pristi\u017eu i glasovi<\/a> o kr\u0161enju porodiljnih prava odnosno o otpu\u0161tanju radnica s tek ro\u0111enom djecom ostavljenih bez prihoda pod izlikom izvanredne situacije. <\/p>\n\n\n\n Prema podacima ILO-a<\/a>, globalno \u017eene rade 76.2% ukupnih sati nepla\u0107enog ku\u0107anskog skrbnog rada \u2013 tri puta vi\u0161e od mu\u0161karaca. U Aziji i na Pacifiku ta se brojka penje preko 80%. Sav taj nepla\u0107eni reproduktivni \u017eenski rad u kriznim situacijama postaje jo\u0161 ve\u0107i, zahtjevniji, obavlja se u jo\u0161 te\u017eim uvjetima, a osim \u0161to stavlja ogroman radni i psiholo\u0161ki teret na le\u0111a \u017eena, dovodi ih i u polo\u017eaj ve\u0107eg rizika od zaraze. U situaciji pandemije, zbog nedovoljnih kapaciteta i pove\u0107anog rada zdravstvenih institucija, mnogi zara\u017eeni trebaju ku\u0107nu skrb. Osim zdravstvenih, klju\u010dne institucije borbe s pandemijom tako postaju upravo ku\u0107anstva. Koli\u010dina skrbnog i ku\u0107anskog rada kojim su \u017eene i u “normalnim” uvjetima iznimno optere\u0107ene postaje u osnovi neodr\u017eiva u situaciji u kojoj preuzimaju zdravstvenu skrb za \u010dlanove ku\u0107anstava, za \u010dlanove obitelji, a vrlo \u010desto i za \u010dlanove u\u017ee lokalne zajednice – i to naj\u010de\u0161\u0107e bez ikakve vanjske pomo\u0107i. <\/p>\n\n\n\n Situaciju dodatno ote\u017eava i zatvaranje \u0161kola i vrti\u0107a. UNESCO<\/a> je objavio da globalno preko 300 milijuna u\u010denika\/ca zbog zatvaranja \u0161kola u kontekstu borbe protiv pandemije koronavirusa ne poha\u0111a \u0161kole. Zatvaranje vrti\u0107a, pred\u0161kolskih ustanova i \u0161kola dovodi brojne zaposlene roditelje u situaciju da moraju (ukoliko uop\u0107e mogu) uzimati godi\u0161nje odmore, \u010desto i nepla\u0107ene, mnogi bi zbog nemogu\u0107nosti dolaska na posao mogli do\u0107i u situaciju da izgube posao, a u najboljem slu\u010daju roditeljima je omogu\u0107en rad od ku\u0107e uz koji paralelno brinu za djecu (uz sve ostale pove\u0107ane ku\u0107anske obaveze). Sve skupa najvi\u0161e poga\u0111a \u017eene koje imaju djecu ili druge ovisne \u010dlanove obitelji, a zaposlene su na poslovima koji se ne mogu obavljati od ku\u0107e ili ne mogu dobiti pla\u0107ene dopuste (zdravstvo, trgovine, po\u0161te, banke\u2026). U iznimno te\u0161koj situaciji su samohrane majke s radnim obavezama. To se, kako vidimo, “rje\u0161ava” dodatnim teretom za druge \u017eene, bilo da su to prosvjetne radnice koje preuzimaju ulogu dadilja u \u0161kolama, ili – logi\u010dno je pretpostaviti – \u017eene iz neposredne okoline zaposlenih majki (bake, sestre, prijateljice, susjede\u2026). <\/p>\n\n\n\n U velikim zdravstvenim krizama resursi se fokusiraju i preusmjeravaju u hitne mjere i postupke nau\u0161trb op\u0107ih zdravstvenih potreba. Kada se radi o reproduktivnom zdravlju \u017eena, iskustva prija\u0161njih epidemija kao i relevantne analize ilustriraju va\u017enost zdravstvenih servisa u ovom podru\u010dju i ukazuju na te\u0161ke posljedice njihove neadekvatnosti ili izostanka. Feministi\u010dka kritika socijalnih politika ve\u0107 dugo nagla\u0161ava da su zdravstveni sustavi “rodno slijepi” – da rodne razlike u pristupu zdravstvenim uslugama nisu prepoznate i da odr\u017eavaju i\/ili osna\u017euju rodnu nejednakost u \u0161irem dru\u0161tvenom smislu. <\/p>\n\n\n\n Kada se u siroma\u0161nim zemljama s lo\u0161im zdravstvenim sistemima i restriktivnim reproduktivnim zakonima dogodi epidemija, poput epidemije ebole u Zapadnoj Africi i zike u Ju\u017enoj i Srednjoj Americi, posljedice su zastra\u0161uju\u0107e. Za vrijeme epidemije ebole (2014.\u2013 2016.) diljem regije su se zatvarale zdravstvene slu\u017ebe i klinike za reproduktivno zdravlje, uklju\u010duju\u0107i i brojne nevladine i me\u0111unarodne organizacije koje su do epidemije osiguravale ovu skrb. Primjerice, Lije\u010dnici bez granica su zatvorili sve svoje obstetri\u010dke i pedijatrijske slu\u017ebe kako bi se posvetili borbi protiv epidemije. To je u roku od godinu dana smanjilo<\/a> broj poro\u0111aja u zdravstvenim klinikama i bolnicama za 30%, a stopa smrtnosti majki porasla je za \u010dak 75%. Za vrijeme epidemije zike u Ju\u017enoj Americi 2015.\/2016., virus je u ve\u0107ini slu\u010dajeva uzrokovao umjerene infekcije, no imao je ozbiljne posljedice u vidu kongenitalnih sindroma novoro\u0111en\u010dadi zara\u017eenih majki. Tada je dr\u017eavama pogo\u0111enim zikom SZO preporu\u010dila da “osiguraju pristup za sve djevojke i \u017eene u reproduktivnoj dobi kvalitetnoj seksualnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi\u2026 \u0161to u uklju\u010duje planiranje obitelji, savjetovanje, kontracepcijska sredstva, uklju\u010duju\u0107i i ona hitna, kvalitetnu prenatalnu skrb, kvalitetnu obstetri\u010dku skrb, dostupnost sigurnog poba\u010daja i postabortivnu skrb”. 2<\/a><\/sup> No, kao \u0161to znamo, dr\u017eave Srednje i Ju\u017ene Amerike koje su bile pogo\u0111ene ovom epidemijom su do sada napravile vrlo malo u vezi promjena restriktivnih zakona o poba\u010daju i dostupnosti seksualnoj\/reproduktivnoj skrbi. Institut Guttermacher <\/a>bilje\u017ei da u Ju\u017enoj Americi 24 milijuna \u017eena u reproduktivnoj dobi 2017. godine nije imalo pristup kontracepciji, dok su zakoni o poba\u010daju ostali restriktivni. U jeku epidemije, koja je direktno poga\u0111ala rodilje, sav teret odgovornosti i skrbi je pao na \u017eene same, tek s preporukom da “izbjegavaju trudno\u0107u”. Takve preporuke poja\u010davaju i klasne razlike: premda je zika prijetnja svim trudnicama, bogatije \u017eene nabavljaju kontracepciju na tr\u017ei\u0161tu i putuju u zemlje u kojima mogu obaviti poba\u010daj. Stoga danas djecu s pote\u0161ko\u0107ama koje su uzrokovane zika virusom imaju siroma\u0161ne Ju\u017enoamerikanke. Mnoge od njih su bile ili postale samohrane majke, te su \u010desto morale napustiti svoj posao ili obrazovanje. <\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, dok ovih dana provodimo javnozdravstvene mjere ku\u0107ne izolacije i ograni\u010denog kretanja, svjedo\u010dimo brojnim upozorenjima o o\u010dekivanom porastu obiteljskog nasilja. Relevantne organizacije nastoje informirati da su slu\u017ebe za za\u0161titu \u017ertava obiteljskog nasilja dostupne i da funkcioniraju te upozoravaju da za osobe u opasnosti ne vrijede ograni\u010denja kretanja. Tako\u0111er, savjetuju se i dodatne mjere poput signala susjedima i kodnih rije\u010di u telefonskim razgovorima. U \u0160panjolskoj je, primjerice, uspostavljena \u0161ifra “Maska 19”, odnosno na\u010din da \u017ertve upute apel za pomo\u0107 u najbli\u017eoj ljekarni. Kalendar nasilja u obitelji<\/a> na stranicama MUP-a pokazuje nam porast nasilja i u Hrvatskoj – u prosjeku se dnevno evidentira 22 slu\u010daja (tijekom posljednjeg tjedna najvi\u0161e 29, najmanje 15), a evidentno raste i broj prijavljenih kaznenih djela u ovoj domeni – 23 kaznena djela i 130 prekr\u0161ajnih, \u0161to predstavlja porast u odnosu na prethodni tjedan (120 prekr\u0161ajnih, 14 kaznenih). <\/p>\n\n\n\n Njema\u010dka i Francuska su za pomo\u0107 i zbrinjavanje \u017ertava nasilja u znatnoj mjeri anga\u017eirale dr\u017eavne socijalne slu\u017ebe, a u slu\u010daju popunjenosti sigurnih ku\u0107a \u017ertvama se omogu\u0107uje<\/a> smje\u0161taj u hotelima. U Hrvatskoj jo\u0161 nismo \u010dule glas odgovornih po ovom pitanju, \u0161to je samo slijed uobi\u010dajenog pona\u0161anja i ignoriranja provo\u0111enja zahtjeva Istanbulske konvencije. Spomenuta Radna grupa SZO-a “Rod i COVID-19″objavila je izvje\u0161taj<\/a> kojim se nagla\u0161ava kako je prepoznavanje na\u010dina na koje ova pandemija poga\u0111a mu\u0161karce i \u017eene klju\u010dna za stvaranje efikasnih politika i intervencija. Izvje\u0161taj upozorava na dosada\u0161nje ignoriranje rodne dimenzije u ovoj krizi i pokazuje da globalne zdravstvene institucije kao ni vlade pogo\u0111enih zemalja, bez obzira u kojoj su fazi no\u0161enja s pandemijom, do sada nisu napravile niti jednu rodnu analizu vezano uz ovu pandemiju.<\/p>\n\n\n\n Ista takva upozorenja redovno su upu\u0107ivana tijekom i nakon svih ve\u0107ih svjetskih zdravstvenih kriza, no i dalje za ovu neophodnu dimenziju “nema mjesta”. Nedostatak rodne dimenzije u relevantnim znanstvenim istra\u017eivanjima (prema studiji iz 2016. manje od 1% istra\u017eivanja epidemija ebole i zike uklju\u010dilo je rodne aspekte) 3<\/a><\/sup> tako\u0111er pokazuje nespremnost na nu\u017enu promjenu u pristupu. Govore\u0107i globalno, dalek je put do toga da \u017eene budu ravnopravno uklju\u010dene u institute i tijela odlu\u010divanja premda je jasno da su u primarnoj poziciji da identificiraju trendove na lokalnoj razini, te da signaliziraju same za\u010detke epidemija \u0161to bi bilo klju\u010dno za napredak globalne zdravstvene sigurnosti. Treba li napominjati da kada to poku\u0161avaju, za dobrobit cijelog dru\u0161tva, nailaze na otpore i da im se – tako tipi\u010dno – ne vjeruje? Poznatu krilaticu sve \u010de\u0161\u0107ih \u017eenskih \u0161trajkova “Ako stanu \u017eene – stat \u0107e cijeli svijet” stoga u ovim vremenima treba shvatiti krajnje ozbiljno. Aktualna pandemija korona virusa ima brojne negativne posljedice po \u017eene. Osim \u0161to su mnoge radnice \u017ertve kr\u0161enja radni\u010dkih prava i ve\u0107e izlo\u017eenosti zarazi, \u017eene su trenutno dodatno optere\u0107ene pove\u0107anim opsegom nepla\u0107enog ku\u0107anskog rada, ote\u017eano im je ostvarivanje reproduktivnih prava, a obiteljsko nasilje je u porastu. Dok traje borba protiv pandemije koronavirusa, diljem svijeta velik broj […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":32047,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858,644],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[759],"class_list":["post-32042","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","tag-rodna-nejednakost","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32042"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32057,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32042\/revisions\/32057"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32042"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32042"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32042"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32042"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Nepla\u0107eni i pla\u0107eni \u017eenski rad u pandemiji<\/h2>\n\n\n\n
Reproduktivna zdravstvena skrb u krizi<\/h2>\n\n\n\n
Ku\u0107na izolacija i obiteljsko nasilje<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n