{"id":32036,"date":"2020-04-03T11:30:55","date_gmt":"2020-04-03T10:30:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32036"},"modified":"2020-04-03T12:12:52","modified_gmt":"2020-04-03T11:12:52","slug":"ko-to-mora-platit","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32036","title":{"rendered":"Ko to mora platit?"},"content":{"rendered":"\n

Kao \u0161to je bilo i najavljeno, hrvatska je Vlada ovog tjedna predstavila drugi paket mjera <\/a>za spas ekonomije uslijed krize izazvane pandemijom koronavirusa. Taj je paket mjera u \u0161iroj i stru\u010dnoj javnosti do\u010dekan prili\u010dno pozitivno, a kritike su uputili jedino sindikalni \u010delnici koji su se opravdano \u017ealili \u0161to, za razliku od predstavnika poslodavaca, nisu bili uklju\u010deni u pregovore i dogovore o prirodi samih mjera. Osim izravne pomo\u0107i ekonomiji, ovaj je paket malo provjetrio i medijski prostor i bar neko vrijeme vi\u0161e ne moramo \u010ditati i slu\u0161ati histeri\u010dne libertarijanske \u017ealopojke.<\/p>\n\n\n\n

Osnovni dio paketa je sasvim logi\u010dan i racionalan: ako je dr\u017eava kompanijama zabranila poslovanje zbog pandemije onda im mora otpisati i potra\u017eivanja za taj period. Naprosto nema prometa i prihoda. Ta mjera zapravo nadilazi uvrije\u017eene rasprave razli\u010ditih ekonomskih pristupa i ideologija. Isto kao i ona dr\u017eavnom pokrivanju pla\u0107a radnika u ugro\u017eenim sektorima do odre\u0111ene cifre. Tu se, dakako, moglo raspravljati o na\u010dinima i gradaciji uvjetovanja dr\u017eavne pomo\u0107i pojedinim tvrtkama i sektorima s obzirom na \u010ditav niz razloga, ali ti se detalji u ovom slu\u010daju mogu svrstati pod “tehni\u010dke”, iako nisu ba\u0161 tako zanemarivi. Pogotovo u kalkulacijama o “solidarnom” podno\u0161enju tereta krize.<\/p>\n\n\n\n

Ta mantra o solidarnosti u krizi i o tome da smo svi na istom brodu u prili\u010dnoj \u0107e mjeri odrediti rasprave i politike nakon jenjavanja pandemije. Naime, tada \u0107e se morati odlu\u010diti kako platiti paket mjera koje je Vlada donijela. Taj \u0107e paket zasigurno stvoriti prili\u010dan prora\u010dunski deficit koji \u0107e se morati na neki na\u010din krpati. Bez obzira na to \u0161to je Europska unija krajnje fleksibilizirala fiskalna pravila i \u0161to je dogma uravnote\u017eenog prora\u010duna prili\u010dno olabavila posljednjih tjedana. Iako su se, kao \u0161to smo napomenuli, libertarijanski tribuni malo primirili nakon predstavljanja mjera, i dalje \u010dvrsto inzistiraju na tome da bi glavni teret krize trebao podnijeti javni sektor. I da je ovo savr\u0161ena prilika da se rije\u0161imo “uhljeba” i “parazita”.<\/p>\n\n\n\n

Stav o nu\u017enosti smanjivanja pla\u0107a u javnom sektoru dijele i premijer Andrej Plenkovi\u0107 i predsjednik Zoran Milanovi\u0107. Plan za rezanje jo\u0161 nije pripremljen, ali za o\u010dekivati je da \u0107e uskoro biti predstavljen javnosti. Me\u0111utim, pitanje je koliko je ta mjera \u010disto ekonomski efikasna. \u010cak i da zasad ne ulazimo u “moralnu” kalkulaciju solidarnosti. Ona svoju apelativnu snagu vu\u010de iz narativa koji se uvrije\u017eio u posljednje vrijeme: hrvatska je vlada u pro\u0161loj krizi spa\u0161avala javni sektor, a u narednoj je vrijeme da se spa\u0161ava privatni sektor. Me\u0111utim, taj se pristup zasniva na vrlo upitnim pretpostavkama. Jo\u0161 prije tri godine je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vuj\u010di\u0107 utvrdio<\/a> da smo odradili internu devalvaciju, da smo cijenom rada postali konkurentni – ali vi\u0161e nema radnika. <\/p>\n\n\n\n

Kalkulacije solidarnosti<\/h2>\n\n\n\n

Radnici su oti\u0161li raditi u inozemstvo jer su se otvorile granice. Me\u0111utim, vlast je raznim metodama, posebice mijenjanjem Zakona o radu, poduzetnicima olak\u0161ala poslovanje tako da je radni\u010dka prava srezala. No, oni se \u017eale da isto nije u\u010dinjeno u javnom sektoru. Me\u0111utim, kao \u0161to to \u010desto biva, pojedina\u010dni kapitalisti zanemaruju \u0161iri kapitalisti\u010dki interes. Sni\u017eavanje pla\u0107a u javnom sektoru bi ugrozilo i njihovo poslovanje jer bi opala potra\u017enja. Pogotovo u Hrvatskoj u kojoj u BDP-u prevladava potro\u0161nja. Ekonomisti su ve\u0107 radili i izra\u010dune<\/a> o tome koliko bi odre\u0111eno smanjivanje pla\u0107a u javnom sektoru uzrokovalo otkaza u privatnom uslijed pada potra\u017enje. <\/p>\n\n\n\n

O toj ulozi javnog sektora pomalo sve vi\u0161e govore i ekonomisti koji nisu tako “skloni” javnoj potro\u0161nji i koji su \u010desti gosti Indexa i sli\u010dnih medija s jasnom ideolo\u0161kom misijom. Na primjer, Vuk Vukovi\u0107 je nedavno u emisiji Nedjeljom u 2 nazna\u010dio<\/a> ekonomsku ulogu javnog sektora i problemati\u010dnost jednostranog pristupa. Na jo\u0161 eksplicitnijem su tragu i ekonomisti Instituta za javne financije za koji ne mo\u017eemo re\u0107i da ga krasi heterodoksni pristup. Oni su napravili istra\u017eivanje<\/a>, tj. simulacije efekta smanjivanja pla\u0107a u javnom sektoru na ekonomiju u periodu korona krize. Osnovni su zaklju\u010dci sljede\u0107i: i u slu\u010daju drakonskih rezanja posrijedi je gotovo pa zanemariv iznos u odnosu na ukupan tro\u0161ak paketa mjera; pad potra\u017enje bi doveo do pada BDP-a i pada prora\u010dunskih prihoda; u\u0161teda bi iznosila 1,22% BDP-a \u0161to je kontekstu labavljenja fiskalnih pravila zanemarivo.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, ekonomska struka koja nije nimalo ideolo\u0161ki obojena upu\u0107uje na krajnju problemati\u010dnost mjera koje bi se zasnivale na smanjivanju pla\u0107a u javnom sektoru. Me\u0111utim, to ne zna\u010di da javni sektor nije nu\u017eno reformirati. Prema podacima Eurostata<\/a>, hrvatski rashodi za javni sektor u odnosu na BDP ne odudaraju od europskog prosjeka. No, raspodjela tog novca unutar javnog sektora zahtijeva hitnu reformu. Naime, vi\u0161e od prosjeka EU tro\u0161imo na politi\u010dku birokraciju, a manje od prosjeka na socijalnu za\u0161titu i zdravstvo. Tu je, dakle, nu\u017ena intervencija koja bi javni sektor u\u010dinila efikasnijim. Ali ostaje pitanje: kako financirati ovaj paket mjera? Kako pravedno “kalkulirati” solidarnost?<\/p>\n\n\n\n

Pa postoji nekoliko opcija koje barem treba razmotriti. Za po\u010detak, ne bi bila lo\u0161a ideja renacionalizirati drugi mirovinski stup. Odvajanjem \u010detvrtine mirovinskih doprinosa u privatne fondove stvara se velika prora\u010dunska rupa koja se \u010desto krpa posu\u0111ivanjem novaca upravo kod banaka koje su vlasnice tih fondove. S obzirom na poslovanje tih fondova, a pogotovo na trenutnu situaciju, ne\u0107e nam se zbog tog postupka mirovne smanjiti. A i renacionalizacija i ukidanje drugog stupa nije tolike nevi\u0111en potez: mnoge isto\u010dnoeuropske dr\u017eave su ga davno odradile. Tako\u0111er, postoji opcija pove\u0107anja poreza na najbogatije, na primjer, poreza na najvi\u0161e dohotke i dividende. Kao i “aktivacija” njihove \u0161tednje u bankama \u0161to predla\u017ee<\/a> ekonomist Toni Prug u obliku financiranja korona obveznica tom \u0161tednjom koja bi se naknadno vratila. U me\u0111unarodnim raspravama spominje se<\/a> i izda\u0161nije oporezivanje kompanija s “ekscesivnim” profitima u periodu krize. Dakle, onih kompanija kojima ne samo da kriza nije ugrozila poslovanje nego im ga je pospje\u0161ila. Na globalnoj razini to su kompanije poput Zooma, Netflixa ili Googlea.<\/p>\n\n\n\n

Postoji, dakle, cijeli niz opcija i poteza koji bi rasprava mogli odmaknuti od individualnog odnosa: radnik u javnom vs. radnik u privatnom sektoru. On je dosta problemati\u010dan i na striktno ekonomskoj osnovi, a i na onoj pravedne “kalkulacije” solidarnosti. Trebalo bi, naravno, napraviti konkretnije izra\u010dune i simulacije koji bi uklju\u010divali cijenu zadu\u017eivanja, politike EU i druge faktore, ali ne smijemo zaboraviti i da je taj famozni brod na kojem se svi nalazimo duboko obilje\u017een nejednakostima na \u010dijoj se eliminaciji gradi solidarnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao \u0161to je bilo i najavljeno, hrvatska je Vlada ovog tjedna predstavila drugi paket mjera za spas ekonomije uslijed krize izazvane pandemijom koronavirusa. Taj je paket mjera u \u0161iroj i stru\u010dnoj javnosti do\u010dekan prili\u010dno pozitivno, a kritike su uputili jedino sindikalni \u010delnici koji su se opravdano \u017ealili \u0161to, za razliku od predstavnika poslodavaca, nisu bili […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":32038,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,858],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-32036","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-korona-virus","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32036"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32036\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32040,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32036\/revisions\/32040"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32036"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=32036"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=32036"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=32036"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=32036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}