{"id":31814,"date":"2020-03-25T13:40:12","date_gmt":"2020-03-25T12:40:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31814"},"modified":"2020-03-26T10:01:42","modified_gmt":"2020-03-26T09:01:42","slug":"socijaldemokracija-nece-biti-dovoljna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31814","title":{"rendered":"Socijaldemokracija ne\u0107e biti dovoljna"},"content":{"rendered":"\n

Kapitalizam kao na\u010din proizvodnje je obilje\u017een raznim paradoksima, a jedan mu predstavlja poseban problem u no\u0161enju s izazovom poput pandemije. Naime, kako je to jednostavno sa\u017eela Sabine Nuss<\/a> u tekstu o prirodi solidarnosti u doba pandemije, kontradikcija je sljede\u0107a: u kapitalizmu kroz podjelu rada posredovanu cirkulacijom roba i novca smo svi ovisni jedni o drugima, ali se istodobno nalazimo u odnosu konkurencije. Me\u0111usobno konkuriraju kompanije unutar pojedinog sektora, konkuriraju sami sektori, konkuriraju nacionalne dr\u017eave, ali konkuriraju i radnici na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, zdravstveni odgovor na pandemiju ima sasvim specifi\u010dnu logiku. On iziskuje \u0161to ve\u0107u nepovezanost me\u0111u ljudima, \u0161to ve\u0107u distancu i djelomi\u010dnu obustavu (podjele) rada. Istovremeno, kao svojevrsni zaostatak iz normalnog doba – konkurencija je i dalje aktivna. Svjedo\u010dimo joj u borbi za pakete toalet papira, kao i u borbi predstavnika razli\u010ditih sektora za porezne olak\u0161ice i subvencije koje trenutno pru\u017eaju vlade diljem svijeta. Kapitalisti\u010dka proizvodnja se mora \u0161to vi\u0161e suzbiti kako bi se suzbila pandemija. Kapitalizam mora na respirator kako bi \u0161to manje ljudi bilo na respiratorima.<\/p>\n\n\n\n

Zato je ova kriza krajnje neobi\u010dna i ne mo\u017eemo ra\u010dunati na lekcije iz pro\u0161losti, radilo se pritom o krivim ili uspje\u0161nim potezima sanacije. Dosad nije bilo krize u kojoj su vlade sustavno namjerno obustavljale proizvodnju. I zato se nitko ne usu\u0111uje prognozirati ekonomski rasplet. I to ne samo zbog neizvjesnosti oko uspjeha zdravstvenog odgovora na pandemiju. Kao \u0161to smo napomenuli, mjere kojima ekonomske vlasti pribjegavaju, od “printanja” novca preko poreznih olak\u0161ica do jam\u010denja za radni\u010dke pla\u0107e, ne funkcioniraju kao odre\u0111eni oblik stimulansa ve\u0107 kao sredstvo za pre\u017eivljavanje u periodu obustavljene proizvodnje. U tom se procesu, dakako, gomilaju dugovi i netko \u0107e ih morati vratiti. <\/p>\n\n\n\n

Iako se kapitalizam \u010dini posebno ranjivim sistemom za ovakve tipove opasnosti, valja naglasiti da ni drugi sistemi ne bi bili potpuno imuni. Jer kako ka\u017ee Karl Marx u poznatom pismu Kugelmannu iz 1868. godine: “Svako dete zna da bi skapala svaka nacija koja bi, ne\u0107u da ka\u017eem za godinu dana, nego za nekoliko nedelja obustavila rad. Isto tako svako dete zna da mase proizvoda, koje odgovaraju razli\u010ditim masama potreba, iziskuju razli\u010dite i kvantitativno odre\u0111ene mase ukupnog dru\u0161tvenog rada. Da odre\u0111eni oblik <\/em>dru\u0161tvene proizvodnje ni u kom slu\u010daju ne ukida ovu neophodnost podele<\/em> dru\u0161tvenog rada u odre\u0111enim proporcijama nego da samo mo\u017ee izmeniti njen na\u010din ispoljavanja<\/em> – o\u010digledno je samo po sebi.” Me\u0111utim, upravo se u tom na\u010dinu ispoljavanja nalazi zamka: u kapitalizmu se ta neophodna podjela rada ispoljava kao privatna razmjena proizvoda rada. Drugim rije\u010dima, proizvodnja se ne planira sukladno prepoznatim ili pretpostavljenim potrebama ve\u0107 privatnim idejama o tome proizvodnja \u010dega bi mogla biti profitabilna.<\/p>\n\n\n\n

U trenutku u kojem se takav na\u010din proizvodnje ili barem neki njeni dijelovi suspendiraju zbog nastojanja da se suzbije pandemija, ostajemo bez kapaciteta za planiranje sukladno specifi\u010dnim potrebama trenutne situacije. I onda \u010ditamo vijesti o tome da su neke dr\u017eave konfiscirale respiratore ili maske namijenjene nekoj drugoj. Ne samo da ne postoji me\u0111unarodna koordinacija i plan ve\u0107 i pojedine dr\u017eave nemaju kapaciteta da planiraju i “narede” privatnim kompanijama proizvodnju ovog ili onog proizvoda jer je on u trenutnoj situaciji nasu\u0161no potreban. Dakle, i neke zami\u0161ljene socijalisti\u010dke ekonomije bi zbog ovakvih okolnosti nedvojbeno u\u0161le u svojevrsnu krizu, ali bi imale vi\u0161e instrumenata na raspolaganju i ne bi trebale, pored pandemije, obuzdavati i privatne interese. Drugim rije\u010dima, me\u0111usobna ovisnost zasnovana na podjeli rada bi se lak\u0161e prebrodila u periodu nu\u017ene “neovisnosti” jer ovisnost ne bi ishodi\u0161no bila zasnovana na konkurenciji.<\/p>\n\n\n\n

I zato dijagnostike mnogih lijevih ekonomista o pandemiji kao trigeru za krizu koja bi se ionako dogodila nisu ba\u0161 uvjerljive. Nema spora da je svjetska ekonomija bila krajnje nestabilna i na staklenim nogama, \u010demu svjedo\u010de rast dugova, negativne kamatne stope i politike centralnih banaka koje su je dr\u017eale iznad vode i da je naredna kriza bila vrlo vjerojatna. No, ovaj “triger” bi u krizu odveo i puno zdraviju ekonomiju. Mo\u017eda bi se ne\u0161to lak\u0161e s njom nosila, ali priroda borbe protiv pandemije ima svoje zakonitosti koje izravno produbljuju tu krizu. I zato nas ova kriza mo\u017eda u\u010di neku lekciju koju smo zaboravili iz prethodne. Reakcije kapitala, bilo da se radi o nervozi njegova glasnogovornika Trumpa, kompanijama u Lombardiji koje ne \u017eele zaustaviti proizvodnju ili vapaju lokalnih ugostitelja, nam pokazuju kako \u0107e izgledati eventualni poku\u0161aj izgradnje druk\u010dije ekonomije nakon krize.<\/p>\n\n\n\n

Ako ih se ne ti\u010du ljudski \u017eivoti, sigurno ih se ne\u0107e ticati niti argumenti. Ili u ne\u0161to konkretnijoj varijanti: socijaldemokracija ne\u0107e biti dovoljna. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kapitalizam kao na\u010din proizvodnje je obilje\u017een raznim paradoksima, a jedan mu predstavlja poseban problem u no\u0161enju s izazovom poput pandemije. Naime, kako je to jednostavno sa\u017eela Sabine Nuss u tekstu o prirodi solidarnosti u doba pandemije, kontradikcija je sljede\u0107a: u kapitalizmu kroz podjelu rada posredovanu cirkulacijom roba i novca smo svi ovisni jedni o drugima, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":31817,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,64],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-31814","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-kriza","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31814"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31814\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31832,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31814\/revisions\/31832"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31817"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31814"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31814"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31814"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31814"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}