Povjerenje u dr\u017eavne institucije u Hrvatskoj dugo nije bilo na ovako visokim razinama, kao \u0161to je u kriznoj situaciji epidemije korona virusa COVID-19, i posebno nakon zastra\u0161uju\u0107eg nedjeljnog potresa s epicentrom na sjeverno-isto\u010dnoj periferiji Zagreba. Uzrok povjerenju je splet razli\u010ditih okolnosti, od kojih vladaju\u0107i HDZ zapravo nije izravno odgovoran za mnogo toga. Politike kojima se mo\u017eda \u010dudimo posljednjih dana, jer nisu toliko neoliberalne koliko su mogle biti, ali ipak nisu ni socijalisti\u010dke \u0161to bi nas jedino zadovoljilo, nisu rezultat pedantnog promi\u0161ljanja Vlade RH, ve\u0107 su svojevrsni krizni nastavak politika zapo\u010detih ranije, a na temelju naputaka dubinske analize Hrvatske u sklopu Europskog semestra. U njemu stoji da Hrvatska treba \u010duvati radna mjesta pod svaku cijenu, ulo\u017eiti vi\u0161e u zapu\u0161teni javni sektor (sic!) i pod svaku cijenu dizati pla\u0107e i stvarati nova radna mjesta. Iz dubinske analize neizravno ispada da tek uspje\u0161nim dokazivanjem da Hrvatska sve ovo mo\u017ee, mo\u017eemo u\u0107i u euro zonu. Mislim da je cilj tog EU naputka da Hrvatska povla\u010di manje sredstva iz nekih bazi\u010dnih EU fondova.<\/p>\n\n\n\n
I ba\u0161 je hrvatskoj vladi dobro krenulo dokazati EU da mo\u017eemo imati zaista stabilnu dr\u017eavu: Hrvatska narodna banka (HNB) ima zalihu otprilike jednogodi\u0161njeg javnog bud\u017eeta, dr\u017eava pak ima neke pri\u010duve, pla\u0107e po\u010dinju rasti, pokazatelji koje EU dr\u017ei stvarnim prioritetima rastu (na primjer, klima i okoli\u0161 ne kotiraju dobro u dubinskom izvje\u0161taju o Hrvatskoj u sklopu europskog semestra, ali o tom potom). No, ba\u0161 usred toga da doka\u017ee Europi koliko napreduje na putu prema europskom uspjehu, stigao je korona virus i ugrozio taj toliko dugo obe\u0107avani napredak, ali i slobodno tr\u017ei\u0161te. Povjerenje naroda u Vladu imalo je ovisiti o tome koliko \u0107e vlada popustiti pred gramzivim poduzetnicima, i koliko \u0107e to popu\u0161tanje \u0161tetiti radni\u010dkoj klasi. <\/p>\n\n\n\n
Mjere koje je vlada donosila pro\u0161loga tjedna, navodno su tek prvi krug mjera. Nakon \u010ditanja na desetke izmjena i dopuna zakona koje je vlada uputila u Sabor mo\u017ee se zaklju\u010diti da se one svode na dva pristupa: jedan je osloba\u0111anje od pla\u0107anja \u010dlanarina najvi\u0161e pogo\u0111ene sektore turizma i malih i srednjih poduzetnika, a drugi je omogu\u0107avanje nenamjenskog tro\u0161enja sredstava od \u010dlanarina u razli\u010ditim savezima poput lova\u010dkoga, zatim prihoda u dr\u017eavni prora\u010dun od sjemenarstva, pesticida, \u0161uma i drugo. Nenamjensko tro\u0161enje sredstava omogu\u0107eno je u svim izmijenjenim zakonima iznimno u izvanrednim situacijama, a ovdje posebno s naglaskom na sanaciju zdravstvenih i ekonomskih posljedica epidemije. Me\u0111utim, indikator limitacija vladinih politika u odnosu prema radnicima je izmjena i dopuna Zakona o komunalnom gospodarstvu u kojem se pla\u0107anja osloba\u0111aju samo poslovni subjekti i gra\u0111evinari, ali ne i radnici. <\/p>\n\n\n\n
S druge strane, proteklog se tjedna u medijima moglo \u010duti da je vlada poku\u0161ala zaobi\u0107i ovlasti predsjednika dr\u017eave i Sabora dono\u0161enjem Uredbi umjesto izmjena i dopuna zakona. No, s obzirom na potrebnu brzinu reakcije, mogu\u0107e je pomisliti da je takva opasnost po demokratski sustav, ovaj put negativna nuspojava pragmati\u010dnog poku\u0161aja da se \u0161to prije pomogne zdravstvu. Naime, izmjene i dopune zakona ipak zahtijevaju odre\u0111enu proceduru koja zahtijeva vrijeme. Svaku izmjenu treba uskladiti s ostalim dijelovima pojedinog zakona, ali obi\u010dno i usuglasiti sa svim ministarstvima kako bi se osiguralo da se zakoni me\u0111usobno ne poni\u0161tavaju. Nakon toga tek treba te izmjene sa sjednice vlade uputiti u Sabor gdje se o njima ima raspravljati, predlo\u017eiti amandmane i potom izglasati u jednom \u010ditanju po hitnoj proceduri. Vlada je nakon optu\u017ebi o naru\u0161avanju demokratskog procesa odmah ustuknula, predlo\u017eila izmjene zakona i poslala ih u Sabor. Proces osmi\u0161ljavanja i dono\u0161enja mjera izgledao je otprilike ovako: nekoliko dana prije javne rasprave o njima vlada je poslala svim strukovnim organizacijama zahtjev da predlo\u017ee mjere koje mogu pomo\u0107i u sanaciji ekonomskih \u0161teta epidemije. Potom je te mjere primila na znanje, i zapravo ih, barem u slu\u010daju novinarstva (ali nezadovoljstvo je vidljivo i u drugim sektorima) \u2013 ignorirala. Onda su strukovne organizacije djelovale prema oporbi koja je njihove zahtjeve ponovila u Saboru, i predlo\u017eila ih u obliku amandmana koji su naravno \u2013odbijeni.
<\/p>\n\n\n\n
Ovdje mo\u017eda mo\u017eemo istaknuti da centar-lijeva oporba u Saboru i dalje djeluje ozbiljno neorganizirano i nekoordinirano. Dok su SDP-ovi zastupnici na raspravi zagovarali radni\u010dke mjere, njihov predsjednik poku\u0161ao je jo\u0161 jednom neuspje\u0161no ste\u0107i malo pozitivnog publiciteta za sebe, pa je izi\u0161ao pred kamere poru\u010diti Vladi kako mjere nisu dobre jer, da sa\u017ememo poantu: nisu dovoljno neoliberalne, nisu dovoljno dereguliraju\u0107e, niti dovoljno propoduzetni\u010dke, drugim rije\u010dima, ne privla\u010de ba\u0161 neke investicije. <\/p>\n\n\n\n
Dok su strukovne organizacije i sindikati pripremali mjere, vlada je odr\u017eala dva tajna sastanka. Jedan s predstavnicima glavnih urednika tiskanih medija, televizija i radija (potpuno ignorirav\u0161i internet medije kao najkriti\u010dnije poput Indexa i Telegrama koji su udru\u017eenim snagama smijenili pola aktualne vlade, i kao \u0161to vidimo – nabolje), i drugi s raznim PR slu\u017ebama. Na sastanku je glavnim urednicima najavljeno da vlada ne\u0107e dopustiti da se ponovi medijska kriza iz 2008. godine, te bijeg ogla\u0161iva\u010da iz medija. Jedini na\u010din da vlada to kontrolira je da se sama po\u010dne ogla\u0161avati (i kroz nju druge dr\u017eavne i javne firme). Ti sastanci pro\u0161li su neopravdano neupe\u010datljivo, ali radi se o doga\u0111aju jednako skandaloznom po demokratski proces kao i poku\u0161aj zaobilaska predsjednika dr\u017eave i Sabora. Naime, do \u010dega dovode “medijske strategije” koje se baziraju na pretpostavljenom kupovanju dr\u017eavnih oglasa u privatnim medijima <\/a>zorno smo godinama mogli promatrati u slu\u010daju Sjeverne Makedonije i procesa ru\u0161enja VMRO-DPMNE-a, svojevrsnog makedonskog HDZ-a. <\/p>\n\n\n\n Tamo\u0161nja dr\u017eavna kontrola nad medijima putem ogla\u0161avanja ugu\u0161ila je ne samo slobodu medija, nego je potpuno obespravila narod \u010dije je neadresirano zadovoljstvo kulminiralo u najve\u0107im civilnim prosvjedima na Balkanu u posljednjih tridesetak godina. Po meni makedonski ustanak protiv premijera desni\u010dara Nikole Gruevskog, \u010dija je stranka nakon samo deset godina na vlasti postala najbogatija politi\u010dka stranka u Europi, najve\u0107i je zbog toga \u0161to je izveden bez ikakve pomo\u0107i izvana, \u0161to je nastao kao rezultat terenskih lijevih akcija i inicijativa. Dapa\u010de, stranci su, pogotovo EU, dosta dugo podr\u017eavali vladu Nikole Gruevskog jo\u0161 i na samom po\u010detku prosvjeda. Ne mislim da je Nikola Gruevski uzor Nine Obuljen Kor\u017einek, ali mislim da bi se njezinim neslu\u017ebenim savjetnicima \u2013 mo\u0107nim vlasnicima lokalnih radija i televizija \u2013 jako svidio njegov model kontrole medija. U tom modelu, mediji ne talasaju, nemaju potrebe za tim, a sredstva za oglase kapaju\u2026 Dodu\u0161e, u tom je periodu \u010dlanstvo u novinarskim sindikatima moralo postati tajno, jer je takvo ne\u0161to bilo doslovno opasno po \u017eivot. Istovremeno, gra\u0111ani te zemlje, jo\u0161 uvijek pismeni u srpskohrvatskom jeziku, informacije tra\u017eili drugdje po Balkanu jer kriti\u010dne analize u Makedoniji nisu imale dug vijek trajanja.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, HDZ je u ovim kriznim tjednima odradio “demokratski proces” poprili\u010dno suvereno: tra\u017eili su pomo\u0107 predstavnika radnika, da bi ih potom ufino izignorirali. Dok su predstavnici radnika pisali mjere, vlada je iste dogovarala sa predstavnicima kapitala. Svi socijalni partneri su konzultirani, ali i u krizi, niz dlaku se ipak ide kapitalu. Dokaz ovome nije samo ona izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu, niti opisano zaobila\u017eenje novinara na korist vlasnika medija u kojima radi dio novinara, nego i smje\u0161tanje ljudi \u010diji su stanovi ugro\u017eeni u potresu u studentski dom umjesto u prazne hotele. Kod kapitala \u0107e zavr\u0161iti i rezultati vladinih mjera. Primjer toga su pri\u010duvna sredstva Hrvatske narodne banke koji se po \u010dlanku 150. Lisabonskog sporazuma mogu investirati vi\u0161e manje samo u banke, koje su u Hrvatskoj skoro sve privatne i u stranom vlasni\u0161tvu. Sredstva koja \u0107e HNB osloboditi i\u0107i \u0107e vjerojatno u kredite i gra\u0111anstvu. Ali stvarno socijalno osjetljiva vlada na\u0161la bi na\u010din da ve\u017ee banke da ta sredstva po\u0161teno raspodijeli, ali i da otvore sve prazne stanove iz kojih su delo\u017eirali ljude, da se odblokiraju blokirani gra\u0111ani i da se obustave dodatne osiroma\u0161u\u0107uje mjere, npr. da se po\u0161teno reprogramiraju dugovi za stambene kredite i sli\u010dno. Svima drugima, koji nisu obuhva\u0107eni prvim krugom vladinih mjera, ona je obe\u0107ala da \u0107e za njih donijeti rje\u0161enja u drugom krugu. Ho\u0107e li tada raspisati zahtjeve koje su poslali predstavnici radnika i strukovne udruge, sada je pitanje jo\u0161 jednog HDZ-ovog obe\u0107anja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povjerenje u dr\u017eavne institucije u Hrvatskoj dugo nije bilo na ovako visokim razinama, kao \u0161to je u kriznoj situaciji epidemije korona virusa COVID-19, i posebno nakon zastra\u0161uju\u0107eg nedjeljnog potresa s epicentrom na sjeverno-isto\u010dnoj periferiji Zagreba. Uzrok povjerenju je splet razli\u010ditih okolnosti, od kojih vladaju\u0107i HDZ zapravo nije izravno odgovoran za mnogo toga. Politike kojima se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31800,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[473,756,859,863],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-31789","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-hdz","tag-andrej-plenkovic","tag-covid-19","tag-korona","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31789","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31789"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31789\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31813,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31789\/revisions\/31813"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31789"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31789"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31789"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31789"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31789"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31789"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}