Na\u0161 stalni suradnik Mario Kika\u0161 vratio se iz Austrije u rodni Mostar u samoizolaciju. Donosi iskustva iz prve ruke.<\/p>\n\n\n\n
Zemlje u regionu trenutno dijele sli\u010dan tempo rasta zara\u017eenih virusom COVID-19. Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Hrvatska su u ne\u0161to poznijoj fazi \u0161irenja virusa (tre\u0107i ili \u010detvrti tjedan od pojave prvih slu\u010dajeva), dok su Kosovo i Crna Gora svoje prve slu\u010dajeve zabilje\u017eili ne\u0161to kasnije. Pritom Slovenija, prema posljednjim izvje\u0161tajima, zasad jedina uspijeva pokazati znakove usporavanja rasta novozara\u017eenih. Hrvatska, Srbija, Makedonija i BiH bilje\u017ee ubrzan eksponencijalni rast posljednjih dana koji svakako stvara osje\u0107aja straha i strepnje. Ti osje\u0107aji su pritom prili\u010dno racionalni, zasnovani na (ne)posrednom iskustvu na\u0161ih zdravstvenih sustava, lo\u0161e infrastrukture, smanjenih ljudskih i tehnolo\u0161kih kapaciteta. <\/p>\n\n\n\n
Ako se ovakav tempo rasta novozara\u017eenih nastavi, takvi zdravstveni sustavi na\u0107i \u0107e se pred zagu\u0161enjem i kolapsom jer ne\u0107e mo\u0107i brinuti o svim bolesnima. To je temeljna ra\u010dunica i pitanje s kojim se u idu\u0107im danima i tjednima suo\u010davamo. Jesu li mjere i restrikcije u odvijanju svakodnevnog \u017eivota koje vlade donose zadnjih dana i koje su u svim navedenim dr\u017eavama jako sli\u010dne, dovoljne za usporavanje rasta zara\u017eenih i smanjenje pritisaka na postoje\u0107i zdravstveni sustav? Vrijeme koje je pred nama dat \u0107e odgovor na to pitanje stvaraju\u0107i scenarij koji je do sada pripadao isklju\u010divo svijetu fikcionalnih \u017eanrova. U tom kontekstu, bitnim mi se \u010dini sagledati efikasnost samog sustava civilne za\u0161tite i mjera suzbijanja zaraze s jedne strane s obzirom na infrastrukturnu krhkost samog zdravstvenog sustava s druge strane. Je li mogu\u0107e, i pod kojim uvjetima, smanjenje pritiska na zdravstveni sustav zaustavljanjem socijalnog \u017eivota? Koji su pritom izazovi s kojim se specifi\u010dne zemlje suo\u010davaju a koji proizlaze iz (infra)strukture njihovih javnih usluga i periferne pozicije u europskoj ekonomiji i geopolitici koja npr. proizvodi zna\u010dajnu armiju migrantske radne snage koja se trenutno vra\u0107a u zemlju?<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, Bosna i Hercegovina je reagirala mjerama istovjetnima dr\u017eavama u okru\u017eenju. Zasad je izostala militarizacija koja je obilje\u017eila “srpski scenarij” borbe protiv COVID-19, a ugodno je iznenadila i relativna uskla\u0111enost mjera na razini cijele dr\u017eave. Iako su se koronavirusno oboljeli i zara\u017eeni pojavili prvo u Republici Srpskoj, to\u010dnije u Banjaluci, nadle\u017eni u Federaciji BiH su reagirali relativno brzo i pratili mjere iz manjeg bh. entiteta. Pokretanje sustava civilne za\u0161tite i djelovanje represivnog aparata koje je u ve\u0107em dijelu u nadle\u017enosti entiteta (i kantona u FBiH), pratila je i uskla\u0111enost sa sredi\u0161njom dr\u017eavom u \u010dijoj je ingerenciji \u010duvanje granica kao i vanjskotrgovinska politika koja je klju\u010dna u osiguravanju opskrbe trgovina pa onda i stanovni\u0161tva. Zasad se ova vertikala \u010dini funkcionalnom uz povremena napuknu\u0107a poput zahtjeva Milorada Dodika da policija Republike Srpske kontrolira granice entiteta prema van, ali i prema Federaciji BiH ili pak nesudjelovanja predstavnika HDZ BiH na sjednici dr\u017eavnog vrha na temu izvanredne situacije u dr\u017eavi. <\/p>\n\n\n\n
U svakom slu\u010daju, dosada\u0161nje funkcioniranje sustava koje osigurava provo\u0111enje mjera za\u0161tite gra\u0111ana od zaraze koronavirusom pokazalo je da je vlast puno efikasnija u izvanrednom stanju nego u mirnodopskom razdoblju. Pritom, ne treba smetnuti s uma da u BiH jo\u0161 nije zavr\u0161io proces formiranja vlasti od izbora 2018. godine, kao i \u010dinjenicu da provo\u0111enje volje i konsenzusa u izvanrednim okolnostima i pogotovo u kompleksno ustrojenim dr\u017eavama poput BiH ne ovisi samo o voluntarizmu vlasti, nego i o objektivnim preprekama koje je upravo ta vlast i politi\u010dka elita stvarala dugi niz godina. Migrantska kriza koja je zadesila ovu zemlju zadnjih godinu dana, dodatno uslo\u017enjava cjelokupnu javnozdravstvenu sliku i na\u017ealost pokazuje kako vlast koristi jednu krizu da bi poja\u010dala represalije prema drugom kriznom \u017eari\u0161tu u migrantskim centrima i na gradskim ulicama Sarajeva i Biha\u0107a.
Ve\u0107 su se od po\u010detka ove krize po\u010deli pojavljivati problemi koji proizlaze iz slojevitosti i decentraliziranosti dr\u017eave, ali i iz \u010dinjenice da su kapaciteti javnog sektora i dr\u017eave ograni\u010deni, optere\u0107eni primatom strana\u010dkih interesa, podlo\u017eni sitnoj korupciji i generalno tromi. Trenutno je nekoliko problema koje treba uzeti u obzir u poku\u0161aju sastavljanja skice na\u0161e nesigurne javnozdravstvene budu\u0107nosti u sljede\u0107ih dana i tjedana. Prva proizlazi iz poja\u010danog i te\u0161ko kontroliranog i reguliranog priljeva gra\u0111ana BiH koji rade i \u017eive vani. Oni mahom rade u dr\u017eavama koje su se pokazale europskim \u017eari\u0161tima epidemije, a nerijetko i u uslu\u017enim djelatnostima koje su posebice izlo\u017eeni \u0161irenju zaraze poput turizma (u austrijskim skijali\u0161tima, primjerice). <\/p>\n\n\n\n
Na\u017ealost, jo\u0161 pro\u0161log vikenda kad se i autor ovog \u010dlanka odlu\u010dio napustiti jednu od “kriti\u010dnih dr\u017eava” (termin koji se koristio u medijima i me\u0111u slu\u017ebenicima grani\u010dne policije) i zaputiti se u BiH, grani\u010dna i sanitetska kontrola na aerodromu u Sarajevu se pokazala prili\u010dno manjkavom. Iako sam dolazio iz Austrije, nisam pro\u0161ao kroz neku posebnu kontrolu niti mi je re\u010deno da se moram izolirati, a kamo li koja su pravila i uvjeti samoizolacije idu\u0107a dva tjedna. Iako je takav naputak kriznog \u0161taba (koji je do tog momenta u FBiH koordiniralo Ministarstvo zdravstva da bi kasnije pre\u0161lo pod nadle\u017enost Civilne za\u0161tite FBiH) postojao, on se na\u017ealost nije efektivno provodio na grani\u010dnim prijelazima niti je izgledalo da oni koji su dolazili iz “kriti\u010dnih dr\u017eava” znaju \u0161to im je \u010diniti po ulasku u BiH. Drugim rije\u010dima, u prvim danima provo\u0111enja mjera suzbijanja zaraze, samoizolacija je ostavljena na savjest i odgovornost pojedincima. <\/p>\n\n\n\n
Kontrola gra\u0111ana se aktivnije po\u010dela provoditi tek tijekom pro\u0161log tjedna. Nakon \u0161to sam se po dolasku u Mostar izolirao i telefonom prijavio de\u017eurnom epidemiologu i sanitetskom inspektoru, MUP Hercegova\u010dko-neretvanskog kantona (HNK) je telefonski provjerio po\u0161tujem li mjeru dvotjednog ku\u0107nog pritvora. Dakle, unato\u010d relativno brzoj reakciji na \u0161irenje zaraze u europskim zemljama koja je posebice bitna zbog priljeva radne snage iz zapadnoeuropskih zemalja, pitanje je koliko i kako su aktivno provedene mjere Civilne za\u0161tite. Dodatnu sumnju na tu praksu bacaju i pojedina\u010dni slu\u010daji sitne korupcije me\u0111u pripadnicima grani\u010dne slu\u017ebe koji su primiv\u0161i mito pustili neke gra\u0111ane da pre\u0111u granicu bez sanitetske kontrole i evidencije. Krajnja mjera koju je po\u010delo provoditi Ministarstvo sigurnosti BiH izgradnja je \u0161atorskih naselja koja bi poslu\u017eila kao karantene za gra\u0111ane BiH koji dolaze iz inozemstva. Od po\u010detka, me\u0111utim, ova mjera se \u010dinila vi\u0161e kao psiholo\u0161ka strategija koja je za cilj imala potpuno zaustaviti ulazak u dr\u017eavu. Do zavr\u0161etka ovog teksta (nedjelja nave\u010der), te karantene nisu postale funkcionalne niti je jasno odgovaraju li kapacitetima s obzirom da val ulazaka u BiH posljednjih dana.<\/p>\n\n\n\n
Uz masovne dolaske iz inozemstva i aljkave primjere kontrole pristiglih gra\u0111ana iz zemalja Zapadne Europe, dodatne otegotne okolnosti no\u0161enja s ovom krizom proizlaze iz samog ustroja zdravstvenog sustava u BiH. Dok je u Republici Srpskoj zdravstveni sustav centraliziran i Klini\u010dki centar u Banjaluci funkcionira kao sredi\u0161te medicinskih aktivnosti na suzbijanju COVIDA-19, u Federaciji BiH sustav je pokazao ve\u0107 nekoliko puta svoj temeljni nedostatak u ovoj krizi \u2013 potpunu decentraliziranost. Naime, kao \u0161to smo ve\u0107 ranije pisali<\/a>, u Federaciji BiH svaki kanton ima zaseban zdravstveni sustav i on je minimalno umre\u017een. Kao rezultat toga, Univerzitetski klini\u010dki centar u Sarajevu (KCUS) kao najbolje ljudski i tehnolo\u0161ki opremljenija zdravstvena institucija u BiH odbija primiti bolesnike iz drugih dijelova BiH. To je potvrdio i ravnatelj kantonalne bolnice u Biha\u0107u Hajrudin Havi\u0107 kazav\u0161i<\/a> da je menad\u017ement KCUS-a predvo\u0111en Sebijom Izetbegovi\u0107 odbio primiti na lije\u010denje koronovirusnog bolesnika s te\u017eom klini\u010dkom slikom iz Biha\u0107a. Ova \u010dinjenica \u0107e biti od velike va\u017enosti kada uzmemo u obzir da su dosada\u0161nja potvr\u0111ena \u017eari\u0161ta koronavirusa u BiH mahom van Sarajeva i u sustavima koji ne\u0107e mo\u0107i pratiti njihovo eksponencijalno \u0161irenje.<\/p>\n\n\n\n Uz Unsko-sanski kanton i Biha\u0107, na prvom je udaru zdravstveni sustav Hercegova\u010dko-neretvanskog kantona. Naime, Mostar i Konjic su dva grada s najvi\u0161e potvr\u0111enih infekcija koronavirusom u Federaciji BiH. U Mostaru zaraza potje\u010de od pacijenta koji je prvotno primljen, po svemu sude\u0107i “preko veze”, na plu\u0107ni odjel Sveu\u010dili\u0161ne klini\u010dke bolnice (SKB) zatajiv\u0161i da je bio u Italiji i pritom ugroziv\u0161i druge bolesnike i medicinske radnike. Svi dosad potvr\u0111eni slu\u010dajevi infekcije povezani su s ovim vjerojatnim nultim pacijentom koji se nalazi u te\u0161kom zdravstvenom stanju. Mostarski slu\u010daj u javnosti je postao poznat ne samo zbog sumnje na kr\u0161enje bolni\u010dkih protokola i korupciju, nego i po izjavama \u0161efa ovda\u0161nje sveu\u010dili\u0161ne bolnice Ante Kvesi\u0107a koje su postali viralni hit vjerno oslikav\u0161i ljudske i infrastrukturne kapacitete zdravstvenog sustava u Hercegovini. <\/p>\n\n\n\n Bizarni elementi pri\u010de o koronavirusu u HNK-u ne prestaju tu nego dodatnu kompliciraju zdravstveno stanje u ovom kantonu potvr\u0111enom zarazom u sjeverno hercegova\u010dkom gradu Konjicu. Tamo se infekcija COVIDOM-19 pro\u0161irila na zabavi povodom obilje\u017eavanja sedamdeset godina od osnivanja vojne industrije Igman d.d. na kojem su sudjelovali i visoki predstavnici vlasti Federacije BiH i to u trenutku kada je ve\u0107 bilo jasno da COVID-19 predstavlja javnozdravstvenu prijetnju i da su masovna javna okupljanja plodna mjesta njegovog \u0161irenja. Dugotrajna privatizacija zdravstva i dokidanje njegovih egalitaristi\u010dkih elemenata, kao i tehnolo\u0161ka potkapacitiranost lo\u0161 su preduvjet za usporavanje krize ovih razmjera. A sve ovo obilje\u017eava trenutno bh. javno zdravstvo uz vidljivu netransparentnost sustava koja se pokazuje i u samom informiranju gra\u0111ana o ovoj globalnoj pandemiji. <\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu, dru\u0161tvene mre\u017ee po\u010dinju funkcionirati kao paralelni medij informiranja gra\u0111ana \u0161to je \u010desto poligon za \u0161irenje panike i fejknjuza, ali nerijetko otkrivaju glasove koji ina\u010de ne mogu do\u0107i do nas slu\u017ebenim kanalima i pressicama. Moje pasivno i povremeno sudjelovanje u socijalnom \u017eivotu grada, kao i dvotjedna samoizolacija nisu bili dovoljno visoka brana da sprije\u010de da do mene do\u0111u skrin\u0161otovi Whatsapp grupa mostarskih lije\u010dnika ili glasovne poruke zabrinute sestre\/doktorice koji svjedo\u010de o kaosu koji je zavladao u zdravstvenom sustavu. To je na kraju ulilo dodatni strah i strepnju me\u0111u gra\u0111ane Bosne i Hercegovine o tome na koji na\u010din \u0107e zdravstveni sustav podnijeti i iznijeti koronu.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to iz dana u dan postaje jasnije jeste da trenutne brojke zara\u017eenih ne odgovaraju pravoj slici \u0161irenja virusa u BiH. Iako su i civilni \u0161tabovi i epidemiolozi poku\u0161ali objasniti da sustav testiranja funkcionira, neke od izjava kao i \u010dinjenica da dio testova iz Mostara nije zavr\u0161io u referalnom centru u Sarajevu upravo zbog nedostataka testova i materijala za provo\u0111enje testiranja svjedo\u010de druga\u010dijoj slici. Sumnju gra\u0111ana i medija u ograni\u010den broj testiranja potvrdio je prekju\u010der<\/a> i ministar zdravstva Zeni\u010dko-dobojskog kantona Adnan Jupi\u0107. <\/p>\n\n\n\n Dosada\u0161nji pozitivni primjeri usporavanja rasta koronavirusa poput Slovenije ili pak niske stope hospitalizacije (Austrije) i smrtnosti (Njema\u010dka) dijele zajedni\u010dku karakteristiku: masovno testiranje. U Bosni i Hercegovini testiranja su uvelike ograni\u010dena zbog infrastrukturnih nedostataka ovda\u0161njeg zdravstvenog sustava, kao i njegove slabe umre\u017eenosti \u010demu svjedo\u010dimo ovih dana vi\u0161e nego ikada. Uz \u010dinjenicu da je posljednjih tjedana do\u0161lo do velikog priljeva gra\u0111ana BiH koji rade i \u017eive u zemljama \u017eari\u0161tima europskog dijela pandemije, bojim se da samoizolacija gra\u0111ana kao i policijski sat koji se uvodi od sutra ne\u0107e biti dovoljni da suzbiju javnozdravstvenu situaciju koju ova zemlja nije imala od rata devedesetih.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na\u0161 stalni suradnik Mario Kika\u0161 vratio se iz Austrije u rodni Mostar u samoizolaciju. Donosi iskustva iz prve ruke. Zemlje u regionu trenutno dijele sli\u010dan tempo rasta zara\u017eenih virusom COVID-19. Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Hrvatska su u ne\u0161to poznijoj fazi \u0161irenja virusa (tre\u0107i ili \u010detvrti tjedan od pojave prvih slu\u010dajeva), dok su […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":31775,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858,435],"theme":[458],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-31773","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31773"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31776,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31773\/revisions\/31776"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31773"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31773"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31773"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31773"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Strah i strepnja<\/h2>\n\n\n\n