Pandemija koronavirusa dokazala je ono na \u0161to aktivisti upozoravaju ve\u0107 godinama: da nije svejedno proizvodimo li lijekove i medicinsku opremu lokalno ili se oslanjamo na Billa Gatesa da ih dopremi kada zagusti; i da je jo\u0161 manje svejedno pru\u017eaju li nam u zdravstvenim krizama skrb privatni ili javni sustavi.<\/p>\n\n\n\n
Pandemiju novog koronavirusa (COVID-19) pro\u0161lih smo dana imali prilike upoznati kroz animirane grafike, vi\u0161e i manje senzacionalisti\u010dke naslove, brojke koje svakodnevno objavljuju Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), regionalne i lokalne epidemiolo\u0161ke slu\u017ebe, kao i fotografije na dru\u0161tvenim mre\u017eama, me\u0111u kojima su dominirale one poharanih trgovina. U tako \u017eestokoj konkurenciji, najzanimljiviji materijal je objavila ju\u017enoameri\u010dka medijska ku\u0107a TeleSur, koja je 14. marta prenijela fotografije<\/a> zdravstvenih radnika iz Kine nakon slijetanja u Italiju.<\/p>\n\n\n\n Mnogima u Italiji te su\nfotografije pru\u017eile vi\u0161e nade od svih drugih materijala koji su proizvedeni u\nborbi protiv COVID-19. Kina je, naime, bila prva koja je na poziv u pomo\u0107\ntalijanskog zdravstvenog sustava konkretno odgovorila. Chiara Bodini,\naktivistica za pravo na zdravlje u mre\u017ei People\u2019s Health Movement i\nistra\u017eiva\u010dica u bolonjskom Centru za me\u0111unarodno zdravlje, napominje da je\nsli\u010dna podr\u0161ka od strane zemalja \u010dlanica EU u potpunosti izostala. \u201cU prvoj\nfazi epidemije COVID-19 u Italiji, europske zemlje nisu reagirale na apele za\npomo\u0107, pozive da nam se dopremi potrebna medicinska oprema. Zahvaljuju\u0107i\nlokalnom Crvenom kri\u017eu, potrebnu pomo\u0107 dobili smo iz Kine, u obliku opreme, ali\ni posebno obu\u010denih zdravstvenih radnika. Ured za zdravstvo regije Lombardija,\nkoju je epidemija najja\u010de pogodila, najavio je da \u0107e do\u0107i jo\u0161 zdravstvenih\nradnika, s Kube i iz Venecuele\u201d, govori Bodini.<\/p>\n\n\n\n Guranjem glave u pijesak i\nfiksiranjem na vlastite granice dok se drugi po kvaliteti zdravstveni sustav u\nEuropi uru\u0161ava zbog prevelikog optere\u0107enja slu\u017ebi za intenzivnu skrb i\nnedovoljnog broja zdravstvenih radnika, europske politi\u010dke strukture jo\u0161 jednom\nsu pokazale kako temelji EU nemaju nikakve veze sa solidarno\u0161\u0107u, ako nas\nnedavni potezi na polju politika migracija ve\u0107 nisu uvjerili u to. Dodu\u0161e,\nvalja biti fer i priznati da, \u010dak i da je postojala volja za pomo\u0107i Italiji,\nkapaciteta za to vjerojatno ne bi bilo. Kao \u0161to su neki stru\u010dnjaci ve\u0107\nnapomenuli u raspravama koje se vode oko reakcija na novu pandemiju,\nzdravstveni sustavi u Europi oslabili su zbog dugogodi\u0161njih privatizacijskih\ntrendova i mjera \u0161tednje, zbog \u010dega su u ovakvim situacijama vi\u0161e-manje\nnemo\u0107ni.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u njima je i talijanski sustav, na\u010delno javno financiran i univerzalan kad je u pitanju pristup skrbi. U praksi, ovaj je sustav relativno nedavno do\u017eivio ozbiljne promjene kroz regionalizaciju, kojom se odgovornost za upravljanje zdravstvenom za\u0161titom prenijela na 20 regija uz obja\u0161njenje da \u0107e se tako lak\u0161e i bolje odgovarati na specifi\u010dne lokalne potrebe. U praksi, regionalizacija je pove\u0107ala razlike u kvaliteti skrbi izme\u0111u Sjevera i Juga Italije, a dobar dio regionalnih vlasti iskoristio je reformu kao izgovor da se u mre\u017eu zdravstvene za\u0161tite uvede i privatni sektor. Osim toga, reforma je smanjila i sposobnost koordinacije mjera na centralnoj razini. U tekstu<\/a> kojeg je pro\u0161li tjedan objavila s aktivistom Wimom De Ceukelaireom iz belgijske organizacije Viva Salud, Bodini obja\u0161njava kako je upravo regionalizacija jedan od glavnih razloga zbog kojih su mjere ograni\u010davanja i suzbijanja epidemije u Italiji donesene tako kasno.<\/p>\n\n\n\n Pandemija novog koronavirusa dokazala je upravo ono na \u0161to aktivisti poput Bodini i De Ceukelairea upozoravaju ve\u0107 godinama: da nije svejedno proizvodimo li lijekove i medicinsku opremu lokalno, ili se oslanjamo na Billa Gatesa da ih dopremi kada zagusti; i da je jo\u0161 manje svejedno pru\u017eaju li nam u zdravstvenim krizama skrb privatni ili javni sustavi. Apsolutnu legitimaciju ove zadnje pretpostavke pru\u017eila je \u0161panjolska vlada tako \u0161to je zbog pandemije prakti\u010dki nacionalizirala<\/a> privatne zdravstvene ustanove u zemlji. Pritom treba znati da je \u0160panjolska, kao i sve druge zemlje EU, pro\u0161lih desetlje\u0107a izuzetno benevolentno pristupala mogu\u0107nosti privatizacije zdravstva, a pogotovo pokretanju privatno-javnih partnerstva. To je \u010dinila unato\u010d sna\u017enom otporu zdravstvenih radnica i radnika, ali i cjelokupnog stanovni\u0161tva, pozivaju\u0107i se na ve\u0107u efikasnost i bolje financijsko stanje privatnog sektora.<\/p>\n\n\n\n Opet, \u0160panjolska nije niti prva niti jedina koja se po tom pitanju u klju\u010dnom trenutku predomislila<\/a>. Slu\u010dajevi deprivatizacije zdravstvenih ustanova zabilje\u017eeni su diljem svijeta, kako zbog zaklju\u010dka vlasti da privatni sektor u praksi nije sposoban odgovoriti na potrebe stanovni\u0161tva, kako zbog toga \u0161to se sam privatni sektor povukao zbog nedovoljnog profita. Neke me\u0111unarodne sindikalne sredi\u0161njice, poput Public Services International<\/a>, u takvim potezima pronalaze dodatni dokaz da oslanjanje na privatni sektor dovodi u opasnost zdravlje i \u017eivote ljudi te da ga treba jednostavno isklju\u010diti iz razgovora u sektoru zdravstva, unato\u010d novcu kojega obe\u0107ava.<\/p>\n\n\n\n Za\u010dudo, ispada da novac nije jedino \u0161to je potrebno za stabilnost i funkcioniranje zdravstvenih sustava, suprotno onome \u0161to se implicitno i eksplicitno moglo i\u0161\u010ditati iz politika ve\u0107ine (ako ve\u0107 ne svih) dr\u017eava \u010dlanica EU. Ista se pogre\u0161na pretpostavka mo\u017ee i\u0161\u010ditati iz reakcije EK, koja je uz nekoliko spretnih pokreta prenamijenila<\/a> otprilike 37 milijardi eura za borbu protiv COVID-19. Super je 37 milijardi eura, ali na\u017ealost to u pet dana ne mo\u017ee nadoknaditi desetlje\u0107a namjernog podfinanciranja javnih zdravstvenih sustava, nepostoje\u0107ih kadrovskih politika, i odmahivanja rukom na upozorenja o sukobima interesa koje sa sobom donosi privatni sektor.<\/p>\n\n\n\n Koliko je ustvari potrebno da se zdravstveni sustavi opreme za no\u0161enje s ovakvim situacijama mo\u017ee se nau\u010diti iz primjera dr\u017eava Zapadne Afrike, koje su ne\u0161to sli\u010dno radile u slu\u010daju epidemije ebole<\/a>. Naravno da taj proces nije mogao ni po\u010deti bez dovoljno financijskih sredstava, ali on je u podjednakoj mjeri ovisio o obuci i zapo\u0161ljavanju dovoljnog broja lokalnih stru\u010dnjaka, kao i predanoj izgradnji epidemiolo\u0161ke i javnozdravstvene infrastrukture. Upravo su ti resursi zaslu\u017eni za \u010dinjenicu da su afri\u010dke dr\u017eave puno trezvenije reagirale na prve slu\u010dajeve COVID-19 u odnosu na mnoge dr\u017eave Zapada, unato\u010d zabrinutim pogledima akademske zajednice na polju me\u0111unarodnog zdravstva. Na\u017ealost, zbog specifi\u010dne pozicije afri\u010dkog kontinenta, trezvena reakcija ne\u0107e zna\u010diti i po\u0161tedu od posljedica aktualne pandemije, koje \u0107e tamo biti puno ozbiljnije <\/a>nego u najgorem europskom scenariju. <\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko je ne vidjeti odre\u0111enu dozu\nkozmi\u010dke pravde, ako se tako mo\u017ee re\u0107i, u tome da bogati turisti trenutno ne\nsmiju putovati u dr\u017eave \u010dije stanovnike ina\u010de maltretiraju viznim re\u017eimima, da \u201cnajbolji\nzdravstveni sustavi svijeta\u201d ovise o solidarnosti dr\u017eava kojima name\u0107u sankcije,\nkao i u tome da vizija zdravstvene za\u0161tite koju se pro\u0161lih godina reklamira u\nEuropi svodi na savjet da se pravimo mrtvi i nadamo da \u0107e pro\u0107i (pod\npretpostavkom da, ako pro\u0111e, nastavljamo po starom).<\/p>\n\n\n\n Takva vrsta cini\u010dne zadovolj\u0161tine, ipak, te\u0161ko mo\u017ee opstati suo\u010dena s hiljadama onih koji \u0107e doslovno umrijeti jer nam zdravstveni sustavi nisu osposobljeni da skrbe za njih. U tom trenutku, treba zapamtiti da fizi\u010dka izolacija koja dobrom dijelu nas predstoji idu\u0107ih tjedana nije isto \u0161to i socijalna izolacija, ekvivalent toga da se pravimo mrtvi. Zajednice koje ve\u0107 jesu u karanteni ve\u0107 sada pokazuju kako se ova situacija mo\u017ee iskoristiti za izgradnju sna\u017enijih odnosa me\u0111u ljudima, a te odnose, jednom kada pro\u0111e, trebamo iskoristiti da ne nastavimo po starom. Tko zna, mo\u017eda bolnice u \u0160panjolskoj ostanu javne pa se i taj trend prelije na ostatak regije. Pandemija koronavirusa dokazala je ono na \u0161to aktivisti upozoravaju ve\u0107 godinama: da nije svejedno proizvodimo li lijekove i medicinsku opremu lokalno ili se oslanjamo na Billa Gatesa da ih dopremi kada zagusti; i da je jo\u0161 manje svejedno pru\u017eaju li nam u zdravstvenim krizama skrb privatni ili javni sustavi. Pandemiju novog koronavirusa (COVID-19) pro\u0161lih smo […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31758,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[858,51,435],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-31755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona-virus","tag-privatizacija","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31755"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31764,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31755\/revisions\/31764"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31758"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31755"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31755"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31755"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31755"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Privatizacija: stani pa premotaj<\/h2>\n\n\n\n
Fizi\u010dka, a ne socijalna izolacija<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"