Ekstremne situacije raznih vrsta, prirodne ili dru\u0161tvene katastrofe, pandemije, \u010desto predstavljaju svojevrsni poligon za \u0161irenje dru\u0161tvene i politi\u010dke imaginacije. Ljudi naprosto iza\u0111u iz rutine, uobi\u010dajeni dru\u0161tveni odnosi se suspendiraju, a politi\u010dke hijerarhije promijene: na bolje ili na gore. Po\u010dnu se postavljati pitanja i propitkivati stvari koje su se \u010dinile samorazumljivima. Taj trend mo\u017ee biti kratkotrajan, bez ozbiljnijeg u\u010dinka na vrijeme nakon ekstremne situacije, a mo\u017ee biti i zametak relevantnije promjene.<\/p>\n\n\n\n
I u slu\u010daju pandemije korona virusa svjedo\u010dimo rundi pitanja i stavova koji u regularnim situacijama ple\u0161u na rubu dru\u0161tvene legitimnosti. Preciznije, nisu sastavni element prevladavaju\u0107ih predstava o svijetu i onaj koji ih izri\u010de nosi ozbiljan rizik diskreditacije. Me\u0111utim, u ekstremnim situacijama granice olabave, a gatekeeperi<\/em> nerijetko preuzimaju sasvim druk\u010dije uloge. Izdvojimo samo dva nedavna primjera, a ti\u010du se novinskih naslova. Ju\u010der se na portalu Jutarnjeg lista pojavio naslov<\/a> “Kad po\u010dne pandemija, vi\u0161e nema libertarijanaca”, a prekju\u010der je portal New York Timesa krasio naslov<\/a> “U vrijeme pandemije svatko je socijalist”. Nakon nekoliko sati taj je naslov postao podnaslov, a zamijenio ga je politi\u010dki manje atraktivan. No, svejedno, poruka je jasna.<\/p>\n\n\n\n Pored ovih medijskih ovjera ina\u010de ne toliko popularnih politi\u010dkih ideja, dru\u0161tvene mre\u017ee su prepune zafrkancija na ra\u010dun ina\u010de goropadnih promotora slobodnog tr\u017ei\u0161ta. Motiv su, naravno, vapaji poslodavaca koji zbog u\u010dinaka pandemije tra\u017ee neki tip za\u0161tite ili pomo\u0107i od dr\u017eave. Oni \u0107e na zafrkancije i kritike o\u010dekivano odgovoriti: pa radi se o egzogenom faktoru, nije posrijedi gre\u0161ka u tr\u017ei\u0161nom sustavu. Ostavimo zasad po strani relevantna istra\u017eivanja koja pojavu virusa tuma\u010de zahtjevima kapitalisti\u010dke poljoprivrede i promijenjenim tretmanom prirode. Pomo\u0107 su tra\u017eili i kad se radilo o endogenim razlikama, ali klju\u010dna je poanta da se dru\u0161tvo i ekonomija ne mogu svesti na funkcioniranje osnovnih tr\u017ei\u0161nih principa. Uvijek \u0107e postojati dru\u0161tvene potrebe i zahtjevi na koje tr\u017ei\u0161te ne mo\u017ee odgovoriti: i u ekstremnim i u obi\u010dnim situacijama.<\/p>\n\n\n\n Institucionalni odgovori na krizu poput ove pandemije otvaraju pitanje funkcioniranja i prirode tih institucija. Tek \u0107emo vidjeti kako \u0107e se, na primjer, u\u010dinci pandemije reflektirati na dru\u0161tvene stavove o privatizaciji zdravstvenog sustava. I ho\u0107e li se radikalnije promijeniti politi\u010dki stavovi po tom pitanju. No, pandemija poput ove u sebi nosi “priliku” za dugoro\u010dnije promjene. Naime, iskazivanje dru\u0161tvene solidarnosti se odvija po prili\u010dno druk\u010dijim principima nego u slu\u010dajevima potresa ili poplave. Ne mo\u017ee se izravno pomagati unesre\u0107enima. Ne mo\u017ee se solidarnost iskazivati neposredno. U slu\u010daju pandemije solidarnost se realizira putem dru\u0161tvene distance. I \u0161to je najva\u017enije – ne vidimo odmah u\u010dinke na\u0161eg solidarnog djelovanja. I mo\u017eda ih ne\u0107emo ni vidjeti. Ali smo po\u0161tivanjem uputa, dru\u0161tvenom distancom u obliku samoizolacije, karantene ili najobi\u010dnijeg zaobila\u017eenja ljudi dali svoj solidarni doprinos.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to ova razlika mo\u017eda nosi u sebi ve\u0107i potencijal za dru\u0161tvene promjene? Zato \u0161to je naprosto – dosadnija. Ne postoji nekakav vrhunac vidljivog solidarnog djelovanja nakon kojeg se vratimo normalnim \u017eivotima. A solidarnost ostaje rezervirana samo za ekstremne situacije. U ovom slu\u010daju solidarnost predstavlja promjenu na\u010dina \u017eivota. Naravno, situacija \u0107e se u jednom trenutku normalizirati, ali putanja je sasvim druk\u010dija i nosi u sebi potencijal politi\u010dke lekcije. Pogotovo u obliku borbe protiv klimatskih promjena. Ona tako\u0111er iziskuje solidarno djelovanje \u010diji u\u010dinci nisu neposredno i odmah vidljivi. I koja upravo zbog toga u prili\u010dnoj mjeri prije\u010di ne\u0161to sna\u017eniju mobilizaciju. Radi se o solidarnosti koja tako\u0111er iziskuje promjenu u na\u010dinu \u017eivota. Ne promjenu individualnog lajfstajla, ve\u0107 promjenu dru\u0161tvenih odnosa u kojima se lajfstajli biraju ili name\u0107u, ovisno o poziciji u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n I zato ostaje nada da solidarnim djelovanjem ne\u0107emo samo spasiti ljudske \u017eivote ve\u0107 i usvojiti lekcije. I pretvoriti solidarnost u imunitet koji \u0161titi dru\u0161tvo i planet.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ekstremne situacije raznih vrsta, prirodne ili dru\u0161tvene katastrofe, pandemije, \u010desto predstavljaju svojevrsni poligon za \u0161irenje dru\u0161tvene i politi\u010dke imaginacije. Ljudi naprosto iza\u0111u iz rutine, uobi\u010dajeni dru\u0161tveni odnosi se suspendiraju, a politi\u010dke hijerarhije promijene: na bolje ili na gore. Po\u010dnu se postavljati pitanja i propitkivati stvari koje su se \u010dinile samorazumljivima. Taj trend mo\u017ee biti kratkotrajan, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":31694,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[491],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-31692","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-socijalizam","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31692","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31692"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31692\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31693,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31692\/revisions\/31693"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31694"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31692"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31692"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31692"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31692"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}