{"id":31641,"date":"2020-03-12T14:05:12","date_gmt":"2020-03-12T13:05:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31641"},"modified":"2020-03-13T10:34:40","modified_gmt":"2020-03-13T09:34:40","slug":"insekt-steak-da-ili-ne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31641","title":{"rendered":"Insekt steak, da ili ne?"},"content":{"rendered":"\n

Mesna industrija mogla bi zbog klimatskih promjena do 2050. izgubiti “milijarde dolara<\/a>” zaklju\u010duje se u studiji koju je provela organizacija FAIRR \u2013 globalna mre\u017ea investitora fokusiranih na ekolo\u0161ke i dru\u0161tvene probleme u upravljanju lancima proteina. Njihov cilj je pomo\u0107i investitorima razumjeti financijske implikacije klimatskih promjena na mesnu industriju. Za potrebe ovog istra\u017eivanja, analizirali su poslovanje 60-ak najve\u0107ih kompanija mesne industrije me\u0111u kojima dobavlja\u010di mesa za divove poput McDonald’sa te Burger Kinga, na\u0161av\u0161i da mnogima od 60 najve\u0107ih kompanija prijeti totalna propast u slu\u010daju zagrijavanja planete za prosje\u010dno 2\u00b0C do 2050. <\/p>\n\n\n\n

Osmislili su analiti\u010dki model u kojem se svijet zagrijava prosje\u010dnom brzinom od 2 stupnja Celzijusa godi\u0161nje te ispitali kakve bi to sve utjecaje imalo na mesnu industriju. Na nju utje\u010du varijable poput povr\u0161ine zemlje potrebne za uzgoj sto\u010dne hrane (Europa uvozi 14 milijuna tona soje godi\u0161nje) i ispa\u0161e za \u017eivotinje, koli\u010dina vode potrebna za odr\u017eavanje zemlje, ispu\u0161ni plinovi koji nastaju uzgojem i transportom stoke i mesa od farme do potro\u0161a\u010da, ali i neki novi i zanimljivi aspekti poput rastu\u0107eg tr\u017ei\u0161ta alternativnih proteina \u2013 npr. novi biljni, morski i proteini dobiveni od insekata. <\/p>\n\n\n\n

Uz novu poljoprivrednu politiku EU “Od farme do stola” u briselskim krugovima zahuktava se rasprava o (ne)odr\u017eivosti mesne industrije, u kojoj glasovi \u0161to zagovaraju alternativne izvore proteina poput insekata (a posebno laboratorijski uzgojenog mesa) postaju sve glasniji. Spomenuta nova poljoprivredna strategija “Od farme do stola” sadr\u017ei dio koji nagla\u0161ava posebnu ulogu dostupnosti i alternativnosti izvora proteina u EU, bilo da se radi o algama, insektima ili zamjenskom mesu. <\/p>\n\n\n\n

Coller FAIRR identificirao je 7 klju\u010dnih rizika za mesnu industriju u periodu do 2050. godine: cijena struje koja bi mogla rasti zbog “uglji\u010dnog otiska<\/a>“, ve\u0107a cijena krmiva zbog lo\u0161ijih prinosa soje te pove\u0107ana smrtnost stoke zbog rizika od toplotnih udara. Cijena svih ovih varijabli rast \u0107e usporedno s rastom temperature i pogor\u0161avanjem klime. S druge strane rizici su i nova tr\u017ei\u0161ta poput ono sinteti\u010dkog mesa, alternativnih proteina i vegeburgera koji mogu odnijeti od 16 do 62 posto tr\u017ei\u0161ta, ovisno o faktorima poput \u0161irenja i pojeftinjenja tehnologije, potro\u0161a\u010dkih trendova i opet, uglji\u010dnog poreza na meso. <\/p>\n\n\n\n

Investitori upozoravaju sve industrije da je promjena klime globalna pojava koja \u0107e utjecati na sve aspekte na\u0161ih \u017eivota te da \u0107e kompanije koje se ne uspiju adaptirati novim uvjetima i niskokarbonskoj ekonomiji sigurno propasti ili bilje\u017eiti ogromne gubitke, a mesna industrija \u0107e sigurno biti me\u0111u sna\u017eno pogo\u0111enima zbog visokog uglji\u010dnog otiska kojeg producira tradicionalno sto\u010darstvo. Unutar mesne industrije posebno se lo\u0161a budu\u0107nost pi\u0161e govedarstvu. <\/p>\n\n\n\n

“Fuj” faktor<\/h2>\n\n\n\n

Potpuno suprotno pi\u0161e se, \u010dini se, industriji prehrane baziranoj na insektima koja ve\u0107 neko vrijeme ima svoju tr\u017ei\u0161nu ni\u0161u, ali ne ba\u0161 u Europi, iako se diljem svijeta insektima hrani dvije i pol milijarde ljudi. Proteini dobiveni iz insekata potencijalno su rje\u0161enje za prehrambenu krizu koja je sigurno (dugoro\u010dno gledano) pred nama. Iako se insekti mogu nabaviti u nekoliko trgova\u010dkih lanaca u Europi (npr. Kaufland), analize pokazuju da je najve\u0107a prepreka rastu ovog tr\u017ei\u0161ta u Europi takozvani “fuj” faktor. U studiji koju je pro\u0161le godine proveo proizvo\u0111a\u010d hrane Veganz od 24.000 ispitanika \u010dak 41.6 kazalo je da ne bi probali insekte ni u slu\u010daju da su izvrsno pripremljeni. Njema\u010dka kompanija za istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta Civey tako\u0111er je provela anketu i dobila rezultat prema kojem je 70 posto ispitanih kategori\u010dki odbilo ideju da probaju namirnicu napravljenu od insekata, dok je tek svaki peti odgovorio da bi razmislio bi li probao. <\/p>\n\n\n\n

Premda je po supermarketima diljem Eure ve\u0107 mogu\u0107e prona\u0107i \u010dokoladice koje sadr\u017eavaju insekte, prah (za mafine i smutije), pastu, pa i burgere, neki se proizvo\u0111a\u010di nadaju da bi odrezak od insekata mogao biti proizvod koji \u0107e privoljeti europske potro\u0161a\u010de na promjenu prehrane. Proizvodnja insekata tako\u0111er bi ovisila o sojinom bra\u0161nu na primjer, ali u puno manjoj mjeri, a istovremeno bi vi\u0161e proteina iz insekata (lokalno uzgojenih) smanjilo potro\u0161nju mesa, \u0161to bi onda zahtijevalo i manje uvoza soje pa i manji karbonski otisak. Proteini iz insekata u ljudskom se tijelu apsorbiraju u tjelesnu masu jo\u0161 lak\u0161e od mesnih \u2013 od piletine, svinjetine i govedine \u2013 a uz to sadr\u017ee od 35 do 77 posto proteina vi\u0161e nego mesni proizvodi.<\/p>\n\n\n\n

EU trenutno, godi\u0161nje konzumira oko 6000 tona proteina dobivenih od insekata i zapo\u0161ljava nekoliko stotina ljudi. Prema nekim procjenama, to bi tr\u017ei\u0161te do 2030. moglo narasti do veli\u010dine od dvije do pet milijuna tona godi\u0161nje. No, u EU jo\u0161 uvijek postoji i birokratska prepreka rastu ovog tr\u017ei\u0161ta, a to je zabrana hranjenja \u017eivotinja \u017eivotinjskim proteinima, uvedena davnih godina u vrijeme straha od kravljeg ludila. No, sude\u0107i po asertivnoj kampanji za alternativnim proteinima, mo\u017ee se o\u010dekivati skora adaptacija ovog pravila. <\/p>\n\n\n\n

Osim za klimu, studije su pokazale da su insekti dobri i za crijeva jer poma\u017eu razvoju dobrih crijevnih bakterija. Mo\u017ee ih se konzumirati u velikim koli\u010dinama i \u010dini se da smanjuju crijevne upale. Tako je barem pokazala studija provedena po dosta strogim znanstvenim kriterijima i objavljena u \u010dasopisu Scientific Reports<\/a>. Osim proteinima, insekti su bogati hitinom i drugim vlaknima koji potpoma\u017eu rad crijeva. Usput, ispitanici ove studije nisu jeli same insekte, nego prah dobiven od njih pomije\u0161an u mafine i guste napitke (smoothie<\/em>). Ipak, znanstvenici nagla\u0161avaju da postoji razlika izme\u0111u mesnih proteina i ovih dobivenih iz insekata, a i nije lo\u0161e uvijek iznova napominjati, da promjena prehrambenih navika ne mora nu\u017eno sadr\u017eavati potpuni prestanak konzumacije mesa, ve\u0107 smanjenje i nadomje\u0161tanje drugim raznolikim prehrambenim izvorima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mesna industrija mogla bi zbog klimatskih promjena do 2050. izgubiti “milijarde dolara” zaklju\u010duje se u studiji koju je provela organizacija FAIRR \u2013 globalna mre\u017ea investitora fokusiranih na ekolo\u0161ke i dru\u0161tvene probleme u upravljanju lancima proteina. Njihov cilj je pomo\u0107i investitorima razumjeti financijske implikacije klimatskih promjena na mesnu industriju. Za potrebe ovog istra\u017eivanja, analizirali su poslovanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31645,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[857,70,855,856],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-31641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-insekti","tag-poljoprivreda","tag-prehrana","tag-proteini-dobiveni-od-ineskata","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31641"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31689,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31641\/revisions\/31689"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31641"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31641"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31641"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31641"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}