Izvje\u0161tavanje novinara i medijskih ku\u0107a o europskom Zakonu o klimi objavljenom pro\u0161lu srijedu (4. marta) svodi se na jedva dva argumenta koji se reproduciraju po brojnim svjetskim medijima, uglavnom uz popratni izostanak bilo kakve smislene analize sadr\u017eaja. Ta dva argumenta svode se na prigovor euro-parlamentarne opozicije na \u010dinjenicu da u Zakon nije uvr\u0161ten cilj o stakleni\u010dkim emisijama za rok 2030., te na kritiku klimatske aktivistice Grete Thunberg. <\/p>\n\n\n\n
Euro-parlamentarna opozicija brine da \u0107e ispu\u0161tanje cilja redukcije emisija za 2030. (vjerojatno \u0107e iznositi oko 55 posto) u Zakonu o klimi uzrokovati daljnja ka\u0161njenja i nepripremljenost za dva jako va\u017ena samita koja nas \u010dekaju na jesen \u2013 onaj s Kinom na kojem \u0107emo saznati mo\u017eemo li posti\u0107i novi klimatski trgovinski sporazum ili se trebamo spremiti za trgovinski rat s tom zemljom; i COP26 u Glasgowu u \u0160kotskoj na kojem bi se trebalo utvrditi gdje smo s obzirom na Pari\u0161ki sporazum. Ova se rasprava diljem Europske unije zaista svodi na birokratsku formu ispra\u017enjenu od sadr\u017eaja. Pregledavanje tiska na ovu temu, dodatno \u0107e osna\u017eiti dojam. <\/p>\n\n\n\n
Povr\u0161an medijski okvir, odnosno ovakav kakav je trenutno u mejnstrim medijima EU, propu\u0161ta to\u010dno informirati javnost o problemu. Neinformirana javnost potom prepu\u0161ta odluke za sve va\u017ene probleme politi\u010darima jer sama ne razumije birokratski briselski diskurs: svejedno nam je ho\u0107e li se cilj smanjenja emisija saznati u lipnju ili u rujnu. Novinari se tako\u0111er te\u0161ko probijaju kroz briselske idiolekte, stoga samo slijepo prepisuju ono \u0161to im parlamentarci kazuju. Sve te okolnosti na kraju konvergiraju u otkrivanju novog Zakona o klimi koji ima mo\u0107 da potpuno preuredi na\u0161e \u017eivote i to ne od 2050. ili 2030. godine, ve\u0107 od trenutka stupanja na snagu. A taj je zakon manjkav u istoj mjeri kao i druge EU politike koje je zbog nepostojanja fiskalne integracije Unije gotovo nemogu\u0107e provesti. Zakon o klimi odra\u017eava ovdje prikazane polarizacije, ali njegova najve\u0107a ko\u010dnica bit \u0107e razli\u010diti pogledi zemalja EU na to kojim putem treba do\u0107i do klimatske neutralnosti. <\/p>\n\n\n\n
No, gdje je sadr\u017eaj i od \u010dega se sastoji? Na to pitanje odgovorila je Greta Thunberg, ali njezin je odgovor sveden na medijsku sliku propu\u0161tanja brige o idu\u0107ih deset godina. Ipak u otvorenom pismu kojeg potpisuju klimatski aktivisti a kojeg je Thunberg pro\u010ditala Europskom parlamentu jasno je obja\u0161njeno<\/a> u \u010demu zapravo le\u017ei problem:<\/p>\n\n\n\n “Bilo koji klimatski zakon ili politika neutemeljen na trenutno najboljim dostupnim znanstvenim podacima u sebi ne sadr\u017ei globalni aspekt jednakosti i pravde, \u0161to su principi koji le\u017ee u srcu Pari\u0161kog sporazuma, donijeti \u0107e vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Ovaj zakon \u0161alje sna\u017enu poruku da se poduzimaju stvarne i dovoljne mjere, \u0161to uop\u0107e nije to\u010dno. (\u2026) Neosporna je \u010dinjenica da ni svijest ni potrebna politika nigdje nisu na vidiku. Nalazimo se u krizi koja se nikada nije tretirala kao kriza”, poru\u010duju aktivisti.<\/p>\n\n\n\n Sr\u017e aktivisti\u010dke kritike le\u017ei u \u010dinjenici da \u010dak ni najambicioznije postavljeni ciljevi za smanjenje emisija ne mogu imati nikakve pozitivne u\u010dinke ako se istovremeno ne bavimo i karbonskim bud\u017eetima, odnosno dozvolama koje dr\u017eava daje firmama na zaga\u0111enje zraka. \u0160tovi\u0161e, taj model koji i djeci zvu\u010di suludo, ozbiljni politi\u010dari predstavljaju kao rje\u0161enje klimatskih problema. Zakon predvi\u0111a periodi\u010dne prilagodbe napretku, ali u petoljetkama. <\/p>\n\n\n\n Klimatski aktivisti i Greta Thunberg, istaknuli su kako ovo nije dovoljno dobro, te da Zakon treba osmisliti provedbu akcija koje \u0107e se odvijati na dnevnoj i mjese\u010dnoj razini, sada odmah, a ne 2050. I oni su apsolutno u pravu. Ovih dvadeset stupnjeva vi\u0161e u zimskim mjesecima nego \u0161to bi trebalo biti, svjedo\u010di nam da se svijet zagrijava na 3.4 stupnja Celzijusa prosje\u010dno godi\u0161nje, a ako je izumiranje vrsta po\u010delo na dva stupnja, ovo vjerojatno zna\u010di da su promjene koje politi\u010dari o\u010dekuju 2050. godine, zapravo pred vratima Europe ve\u0107 za desetak godina.<\/p>\n\n\n\n\u0160to to sve zna\u010di za Balkan?<\/h2>\n\n\n\n