U cirkularnoj ekonomiji i sme\u0107e se kre\u0107e po dinamici centra i periferije. Jedinstvenu priliku da profitira na europskoj ljubavi prema slobodnom tr\u017ei\u0161tu, koju ni klimatska apokalipsa ne mo\u017ee poljuljati, prona\u0161la je \u010dini se talijanska mafija, i to na prili\u010dno legalan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n
Krajem sije\u010dnja 2020. ljudi iz Pernika, ve\u0107eg grada zapu\u0161tene industrije, otprilike 30 km udaljenog od Sofije, prosvjedovali su protiv dvostruke nesre\u0107e koja je zadesila njihovu zajednicu: isu\u0161ivanje akumulacijskog jezera<\/a> i otrovnog zraka<\/a> u gradu. Postaje za mjerenje kvalitete zraka redovno o\u010ditavaju vi\u0161e od 900 mikrograma sumpornog dioksida (SO2) po metru kubnog zraka, a zaga\u0111enje se pripisuje privatiziranoj elektrani na ugljen koja tako\u0111er spaljuje sme\u0107e, a kako bi zadovoljila rast potra\u017enje za grijanjem.<\/p>\n\n\n\n Pored Pernika, na pogor\u0161anje kakvo\u0107e zraka \u017ealili su se i stanovnici gradova Galabovo, Bobov dol i Sliven, \u0161to je potaknulo istragu o privatiziranim elektranama. Iako dominantni narativni okvir ukazuje na korupciju i sukob javnih vlasti s privatnim poslovnim interesima, ovaj \u010dlanak razjasnit \u0107e i pravni okvir koji omogu\u0107ava spaljivanje sme\u0107a, a to je “kru\u017ena ekonomija” koja se provodi u ime “tranzicije u odr\u017eivo dru\u0161tvo”.<\/p>\n\n\n\n Kru\u017ena ekonomija<\/a> ima za cilj smanjiti koli\u010dinu otpada, \u0161to je jedan od preduvjeta zaustavljanja klimatskih promjenama. (To je ujedno i sredi\u0161nji dio novopredlo\u017eenog “Zelenog plana za Europu”, kojeg je, me\u0111u ostalima nedavno kritizirao i biv\u0161i gr\u010dki ministar financija Janis Varufakis<\/a>). Kru\u017eno gospodarstvo poti\u010de ponovnu upotrebu i recikliranje proizvoda \u0161iroke potro\u0161nje putem restriktivnih politika, poput zabrana upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, ali i poticanjem tr\u017ei\u0161ta za energetsku u\u010dinkovitost, recikliranje i otpad. Potonje su regulirane Direktivom EZ 1013\/2006.<\/p>\n\n\n\n Ovdje \u0107emo se fokusirati na ulogu tr\u017ei\u0161ta otpada diljem Europske unije u sklopu na\u010dela kru\u017ene ekonomije. Kretanje otpada unutar EU eksplodiralo je 2018. godine kada je Kina, do tada najve\u0107i uvoznik sme\u0107a iz EU, u poku\u0161aju da se suo\u010di s eskaliraju\u0107im problemom otpada<\/a> primijenila drakonska ograni\u010denja na uvoz otpada. Budu\u0107i da je Kina naglo obustavila trgovinsku razmjenu, rijeka sme\u0107a imu\u0107nih europskih dr\u017eava morala je prona\u0107i nove tokove. Ona jo\u0161 putuje prema istoku, a stanica joj je i Bugarska koja se sve vi\u0161e razvija kao destinacija za odlaganje otpada. \u010clanstvo u EU olak\u0161ava takvo kretanje sme\u0107a na nekoliko na\u010dina.<\/p>\n\n\n\n Prvo, prekograni\u010dno kretanje sme\u0107a unutar EU-a smatra se “izvozom” koji ne zahtijeva posebno dr\u017eavno odobrenje, ve\u0107 samo obavijest. Drugo, tr\u017ei\u0161ni mehanizmi odlaganja otpada oslanjaju se na postoje\u0107e razlike unutar EU-a te ih dodatno poja\u010davaju. Na primjer, prema nekim procjenama<\/a> spaljivanje tone sme\u0107a u Bugarskoj, dvostruko je jeftinije nego u Italiji. Cjenovna konkurentnost bugarskim elektranama omogu\u0107ava da pobjede na natje\u010dajima te se sme\u0107e iz zapadnih EU zemalja spaljuje na Balkanu koji onda bilje\u017ei dodatno zaga\u0111enje zraka. Bugarski niski porezi na odlaganje otpada i lo\u0161i propisi<\/a> o tome kakav se sve otpad smije zatrpavati u zemlju, tako\u0111er \u010dine ovu dr\u017eavu lukrativnom destinacijom za rje\u0161avanje europskog sme\u0107a. Kretanje sme\u0107a na unutra\u0161njem tr\u017ei\u0161tu EU omogu\u0107eno je<\/a> Direktivom o odlaganju otpada iz 2017. koja ima za cilj postupno rije\u0161iti problem odlagali\u0161ta otpada do 2035., ali tako\u0111er zemljama koje se prete\u017eno oslanjaju na odlagali\u0161ta omogu\u0107ava derogaciju (odnosno pre\u0161utno ukidanje nekog propisa dono\u0161enjem suprotnog propisa) pretvaraju\u0107i primitivne metode odlaganja otpada u konkurentsku prednost siroma\u0161nijih dr\u017eava \u010dlanica EU. Pogledajmo kako u bugarskom kontekstu funkcionira kru\u017ena ekonomija i slobodno kretanje sme\u0107a.<\/p>\n\n\n\n U prosincu 2019. godine izbio je skandal jer su talijanski karabinjeri presreli teretni vlak s 800 tona ilegalnog sme\u0107a koji se uputio u Bugarsku. Sumnjaju\u0107i u umije\u0161anost talijanske mafije (to\u010dnije kalabre\u0161kog klana Ndrangeta<\/a>), bugarski istra\u017eiva\u010dki novinari i organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a upozorile su da talijanske firme uvoze u Bugarsku neobra\u0111eni i toksi\u010dni otpad. Italija, posebno njezine ju\u017ene provincije, zloglasna je po ulicama zatrpanima sme\u0107em, pa kako bi ubla\u017eila situaciju izvozi otpad. Presretnutih 800 tona predstavlja samo jedan primjer sli\u010dnih po\u0161iljaka iz Italije. Drugi primjer je 9000 tona koje su krajem 2019. godine stigle do grada Plevena<\/a> \u0161to je izazvalo ozbiljnu zabrinutost stanovni\u0161tva. Zapravo, organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a i BSP glasno upozoravaju<\/a> na ovaj problem jo\u0161 od ljeta 2019.<\/p>\n\n\n\n I dok 9000 tona zvu\u010di impresivno, to je samo kap u golemom i nepoznatom oceanu sme\u0107a koje pristi\u017eu u ovu zemlju. Prema tekstovima objavljenima na portalu za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo Bivol<\/a>, Bugarska treba primiti jo\u0161 najmanje 1,5 milijuna tona sme\u0107a, me\u0111u kojem je i ono iz Rima<\/a>. Iako je Bivol poku\u0161ao doznati koliko to\u010dno sme\u0107a ulazi u zemlju, iz Carine su na novinarski upit odgovorili samo djelomi\u010dno kazav\u0161i<\/a> kako 538 tvrtki ima dozvolu za uvoz sme\u0107a nastalog izvan EU-a, ali da ne\u0107e otkriti o kojim se firmama radi zbog “nedostatka jasnog javnog interesa” i radi obaveze \u010duvanja poslovne tajne<\/a>. Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a, pak, kazalo je da nema nikakve informacije<\/a> o po\u0161iljci sme\u0107a te\u0161koj 800 tona. Manjak podataka o sme\u0107u koje se u Bugarsku uvozi iz drugih zemalja EU omogu\u0107en je pravilima o Jedinstvenom europskom tr\u017ei\u0161tu koje nala\u017ee da se otpad smatra uvozom, samo ako potje\u010de iz zemalja koje nisu \u010dlanice EU. Organizacije za za\u0161titu okoli\u0161a vi\u0161e su puta bezuspje\u0161eno zahtijevale ve\u0107u transparentnost<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Uzbuna je nastala i nakon \u0161to su ekolozi izvijestili da sme\u0107e, navodno sortirano i reciklirano, zapravo le\u017ei razbacano na jednom polju bez struje i vode, \u0161to je izazvalo sumnju u ilegalno odlaganje otpada. Nakon zavr\u0161ene istrage vlasti su zaklju\u010dile da je dokumentacija tog sme\u0107a uredna. Me\u0111utim, kako bi smanjio indignaciju javnosti izazvanu takvim rezultatom, premijer Borisov obe\u0107ao je provesti detaljnu istragu<\/a> nad tvrtkama koje se bave otpadom, zaprijetiv\u0161i pritom kako \u0107e zatvoriti korumpirane du\u017enosnike i slu\u017ebenike u Belene (koncentracijski logor iz staljinisti\u010dkog doba koje danas slu\u017ei kao spomen-obilje\u017eje antikomunisti\u010dkih komemoracija).<\/p>\n\n\n\n Pored toga, vlada je zaplijenila<\/a> 25 talijanskih kontejnera u luci Varna, a Borisov je predlo\u017eio privremeni moratorij na uvoz otpada, \u0161to je pak izazvalo revolt udruga uvoznika rabljene odje\u0107e. Borisov ih je poku\u0161ao uvjeriti<\/a> da dr\u017eava rabljenu odje\u0107u nikad nije smatrala sme\u0107em, \u0161to se \u010dini se ne mo\u017ee re\u0107i i u slu\u010daju onih koji se tim poslom bave. Ministar za za\u0161titu okoli\u0161a Emil Dimitrov iz kvote krajnje desne stranke Ujedinjeni patrioti prigovorio je na moratorij<\/a> argumentom da je to u suprotnosti s na\u010delima slobodnog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, vlada je zaplijenila<\/a> 25 talijanskih kontejnera u luci Varna, a Borisov je predlo\u017eio privremeni moratorij na uvoz otpada, \u0161to je pak izazvalo revolt udruga uvoznika rabljene odje\u0107e. Borisov ih je poku\u0161ao uvjeriti<\/a> da dr\u017eava rabljenu odje\u0107u nikad nije smatrala sme\u0107em, \u0161to se \u010dini se ne mo\u017ee re\u0107i i u slu\u010daju onih koji se tim poslom bave. Ministar za za\u0161titu okoli\u0161a Emil Dimitrov iz kvote krajnje desne stranke Ujedinjeni patrioti prigovorio je na moratorij<\/a> argumentom da je to u suprotnosti s na\u010delima slobodnog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da sme\u0107e iz presretnute po\u0161iljke od 800 tona ne spada u otpad koji se mo\u017ee reciklirati, istra\u017eiva\u010dki novinar Dimitar Stoyanov upozorio je na mogu\u0107nost da je cilj po\u0161iljke<\/a> da se taj otpad spali ili zakopa u Bugarskoj. On izra\u017eava sumnju da je krajnja destinacija sme\u0107a trebala biti neka od firmi poduzetnika Hriste Kova\u010dkog, jednog od najimu\u0107nijih poslovnjaka u Bugarskoj koji je bogatstvo stekao u energetskom poslu privatizacijom elektrana<\/a> i rudnika ugljena.<\/p>\n\n\n\n Ekolo\u0161ki aktivisti i stru\u010dnjaci upozoravali su<\/a> da Kova\u010dkijeva postrojenja za lignit iz socijalisti\u010dkog doba nisu adaptirana za spaljivanje otpada ili takozvano RDF (Refuse-derived fuel<\/em>) tj. gorivo dobiveno iz otpada<\/a>, te da je on od dr\u017eave dobio dozvolu za spaljivanje sme\u0107a, a usprkos tome \u0161to nije ishodio studiju procjene u\u010dinka socijalnu i ekolo\u0161ku okolinu. Ovo je, tvrde izaziva\u010di, mogu\u0107e samo zato \u0161to Kova\u010dki u\u017eiva za\u0161titu najvi\u0161ih e\u0161alona vlasti i dr\u017eavne uprave. Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a je me\u0111utim smirivalo javnost uvjeravaju\u0107i je da Kova\u010dkijeve elektrane<\/a> ne emitiraju nikakvo posebno toksi\u010dno zaga\u0111enje, \u0161to je samo dodatno potpirilo teorije o korupciji i sukobu interesa. Ekolozi su s druge strane poprili\u010dno strogi i sigurni u svoje optu\u017ebe<\/a> te smatraju kako je nemogu\u0107e da je tvrdnja Ministarstva to\u010dna, s obzirom na to da su elektrane, danas u njegovu vlasni\u0161tvu, izgra\u0111ene prije vi\u0161e od 50 godina i to samo s jednim ciljem: kako bi radile s lignitom.<\/p>\n\n\n\n Kova\u010dki je dugo bio u sredi\u0161tu pozornosti zbog skandaloznih kr\u0161enja Zakona o radu i ignoriranja pravila o za\u0161titi okoli\u0161a. Na primjer, LEADER, kratkotrajna i neutemeljena politi\u010dka stranka koju je osnovao, brzo je postala zloglasna zbog ucjenjivanja radnika<\/a> u jednom od rudnika ugljena da glasaju za stranku ili gladuju. Naime, kako bi se osigurala dostojna izlaznost (radnika na izbore), tijekom izbora 2014. godine, jedini supermarket (u vlasni\u0161tvu Kova\u010dkija) u kojem su vrijedili vau\u010deri za hranu prijetio je lokalnom stanovni\u0161tvu ozbiljnim manjkovima osnovnih potrep\u0161tina, u slu\u010daju da ne glasaju svi za BSP, a posebno neposlu\u0161nima radnicima prijetilo se otkazima. Prema dopisu<\/a> koji je iscurio iz ameri\u010dke ambasade, Kova\u010dki je svoj temeljni kapital dobio od Konstantina Dimitrova, zloglasnog trgovca ljudima, kojeg je suparni\u010dki mafija\u0161ki klan javno likvidirao 2003. godine.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da, zbog poreza na emisije, ugljen postaje sve skuplji, \u010dini se da Kova\u010dki prelazi na posao sa sme\u0107em. Firma za uvoz otpada “Trash Universe<\/a>” povezana s Kova\u010dkim, trebala bi uvesti 1.5 milijuna tona otpada. Istraga portala Bivol<\/a> tvrdi da on blisko sura\u0111uje sa Sergiom Gozzom, sjenovitim biznismenom koji je donedavno hranio rumunjske tvornice cementa<\/a> beskona\u010dnom opskrbom talijanskim otpadom. Nakon \u0161to je Rumunjska poo\u0161trila propise, ove po\u0161iljke su preusmjerene u Bugarsku zbog olabavljenih poslovnih pravila i neaktivnih okoli\u0161nih propisa (samo postrojenja koja spaljuju vi\u0161e od 100 tona otpada dnevno<\/a> du\u017ena su provesti procjenu utjecaja na okoli\u0161, dok Zakon o postupanju s otpadom<\/a> predvi\u0111a vrlo liberalan re\u017eim izdavanja dozvola za uvozne i prera\u0111iva\u010dke tvrtke).<\/p>\n\n\n\n No, nakon \u0161to su se u medijima nanizali skandali, dr\u017eava je bila prisiljena dio kontejnera vratiti natrag. Navedeni razlog je taj \u0161to je izvoznik tvrdio da se teret sastoji od plastike i gume, dok je zapravo sadr\u017eavao sve vrste nerazvrstanog komunalnog otpada koji nije pogodan za izgaranje. Sa stanovi\u0161ta dr\u017eave, uvoz sme\u0107a nije problem, osim ako se ne otkriju neke nepravilnosti u papirologiji.<\/p>\n\n\n\n Ukratko, raspravom o odlaganju europskog otpada u Bugarskoj dominira narativ o mafiji. Iako je umije\u0161anost mafije nedvojbeno istinita, ovaj okvir izostavlja problematizaciju pitanja u kojoj je mjeri dopu\u0161teno spaljivanje sme\u0107a u poslovno jeftinim zemljama s niskim nadnicama, i slabim ekolo\u0161kim propisima, te u kojoj mjeri su takvi poslovno-politi\u010dki obrasci aktivno potaknuti “kru\u017enom ekonomijom” pomije\u0161anom s temeljnim EU na\u010delom slobodnog protoka roba, kapitala i ljudi.<\/p>\n\n\n\n Primjerice, tokom prosvjeda u Perniku, izvr\u0161ni direktor elektrane Pernik (u vlasni\u0161tvu Kova\u010dkija) u svoju je obranu kazao<\/a> kako je poticanje biogoriva i goriva dobivenog iz otpada u skladu s nacionalnim planom ulaganja koji je u potpunosti u skladu s europskim direktivama o poticanju \u0161irenja trgovine kvotama za emisiju CO2. To je apsolutno to\u010dno. Vije\u0107e Europske unije<\/a> pozvalo je Komisiju da razmotri kako se unutar Unije mo\u017ee olak\u0161ati kretanje otpada namijenjenog recikliranju a s obzirom na razlike u cijenama unutar EU. Kako je rekao biv\u0161i ministar za\u0161tite okoli\u0161a Neno Dimov \u2013 radikalni desni\u010darski negator klimatskih promjena<\/a> otpu\u0161ten zbog skandala s isu\u0161ivanjem akumulacijskog jezera<\/a> Studena \u2013 Bugarska ne sagorijeva dovoljno uvezenog sme\u0107a, ve\u0107 “samo 3 posto<\/a>“. Sa svoje strane, novi ministar okoli\u0161a jo\u0161 je brutalnije pritisnuo to\u010dku o neizbje\u017enosti uvoza otpada i gorivu dobivenog iz otpada. Dakle, nakon izbijanja novog niza prosvjeda<\/a>, Dimov je odbacio<\/a> sve prigovore gra\u0111ana poru\u010div\u0161i im “ako vam se ne svi\u0111a gorivo dobiveno iz otpada, nosite si sme\u0107e doma”.<\/p>\n\n\n\n Da zaklju\u010dim, najnoviji skandali s uvozom otpada u Bugarskoj u prvi plan dovode socijalnu i ekolo\u0161ku cijenu tr\u017ei\u0161nih rje\u0161enja za europski problem s otpadom te nagla\u0161avaju nejednakost na kojoj po\u010diva hvaljeno europsko “zeleno kru\u017eno gospodarstvo”. I kako onda da svu krivnju prebacimo na poduze\u0107a koja ulaze u posao s otpadom? Ne rade ni\u0161ta ilegalno. Luke i firme za teretni prijevoz ostvaruju visoke zarade, cementare i elektrane ne samo da dobivaju besplatno gorivo, ve\u0107 su i pla\u0107ene za spaljivanje sme\u0107a. Jo\u0161 k tome i \u0161tede novac, zato \u0161to EU smatra gorivo dobiveno iz otpada “uglji\u010dno neutralnim<\/a>” i nagra\u0111uje ga emisijskim kreditima. Dr\u017eava prodaje ve\u0107e cijene elektri\u010dne energije proizvedene spaljivanjem goriva dobivenog iz otpada kako bi potaknula ulaganja u “obnovljive izvore energije”, dok su se bogate zemlje poput Italije oslobodile brda otpada po povoljnim cijenama.<\/p>\n\n\n\n Otpad je postao win-win<\/em> biznis za sve uklju\u010dene, osim prirode i lokalnih stanovnika koji imaju privilegiju udisanja toksi\u010dnog zaga\u0111enja koje je rezultat “kru\u017ene ekonomije”. \u010cini se da \u0161irenje tr\u017ei\u0161ta sme\u0107a kao rje\u0161enje zaga\u0111enja ne rje\u0161ava problem, ve\u0107 ga prebacuje na zemlje periferije \u010dije se ekolo\u0161ko i dru\u0161tveno blagostanje mo\u017ee \u017ertvovati radi o\u010duvanja Europe “zelenom”. Problem \u0107e se najvjerojatnije pogor\u0161ati s obzirom na tendenciju fosilne industrije da \u0161iri<\/a> proizvodnju plastike<\/a> kako bi nadoknadila izgubljeni prihod uzrokovan frakingom.<\/p>\n\n\n\n S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U cirkularnoj ekonomiji i sme\u0107e se kre\u0107e po dinamici centra i periferije. Jedinstvenu priliku da profitira na europskoj ljubavi prema slobodnom tr\u017ei\u0161tu, koju ni klimatska apokalipsa ne mo\u017ee poljuljati, prona\u0161la je \u010dini se talijanska mafija, i to na prili\u010dno legalan na\u010din. Krajem sije\u010dnja 2020. ljudi iz Pernika, ve\u0107eg grada zapu\u0161tene industrije, otprilike 30 km udaljenog […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31585,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[636,850,848,849,612],"theme":[457,456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-31579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-otpad","tag-smece","tag-spalionica","tag-spaljivanje-otpada","tag-zagadenje","theme-klima","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31579"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31618,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31579\/revisions\/31618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31579"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31579"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31579"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31579"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Kru\u017eno tr\u017ei\u0161te otpada<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nVladina detaljna istraga<\/h2>\n\n\n\n
Tre\u0161 univerzum<\/h2>\n\n\n\n
Nosite si sme\u0107e doma<\/h2>\n\n\n\n