{"id":3157,"date":"2014-11-03T07:45:02","date_gmt":"2014-11-03T06:45:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3157"},"modified":"2021-02-25T11:05:59","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:59","slug":"3157","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3157","title":{"rendered":"Tko odlu\u010duje o budu\u0107nosti INA-e?"},"content":{"rendered":"

Ovogodi\u0161nja pravomo\u0107na presuda biv\u0161em premijeru Ivi Sanaderu za primanje mita i predaju upravlja\u010dkih prava nacionalne naftne kompanije dovela je do jo\u0161 uvijek aktualnog spora izme\u0111u hrvatskih vlasti i ma\u0111arskih \u201cpartnera\u201d. Istodobno, u kontekstu rastu\u0107ih geopoliti\u010dkih napetosti, postaje jasno kako je budu\u0107nost kompanije sve manje u rukama doma\u0107ih vlasti ili pravosu\u0111a…<\/strong><\/p>\n

Klupko koje nikako da se odmota, naime, poku\u0161aj doma\u0107e vlade da popravi \u0161tetu u slu\u010daju prodaje Industrije nafte (INA) ma\u0111arskom MOL-u, u posljednje se vrijeme samo dodatno zamrsilo. Nova epizoda je otpo\u010dela kad je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio za doma\u0107e televizijske kanale kako smo \u201cdobili ponudu ameri\u010dkog State Departmanta da pomogne u medijaciji u pregovorima INA-e i MOL-a. Svaka takva ponuda je dobrodo\u0161la\u201d, zaklju\u010dio je ministar. Nekoliko dana kasnije Vrdoljak je reterirao, posebno nakon izjave Premijera Zorana Milanovi\u0107a kako novo zadu\u017eivanje ne dolazi u obzir. Ministar je potom kazao: \u201cPotpuno se sla\u017eem s izjavama ministra financija i premijera. Ne mo\u017ee se ni u kojem slu\u010daju ra\u010dunati na pove\u0107anje javnog duga\u201d.<\/p>\n

Da u svemu tome postoji jo\u0161 jedna, javnosti manje jasno predo\u010dena strana pri\u010de, a to je da su Sjedinjene Dr\u017eave jako zainteresirane da sprije\u010de ruski Gazprom da u\u0111e na hrvatsko tr\u017ei\u0161te, potvrdio je i ameri\u010dki senator Chris Murphy koji je nedavno bio u posjetu Hrvatskoj, i koji je na svom blogu napisao da je od hrvatskih du\u017enosnika dobio jamstva da ne\u0107e prodavati dionice ruskom naftnom divu koji bi problem izme\u0111u vlade RH i ma\u0111arske kompanije rado rije\u0161io tako da otkupi dionice obiju strana. Protuplan, koji promovira ameri\u010dka administracija, bio je da se Hrvatska kreditno zadu\u017ei za 2,6 milijardi eura kako bi sama otkupila od MOL-a dionice INA-e. Realizacija ove ideje trenutno je jo\u0161 uvijek neizvjesna.<\/p>\n

S druge strane, Sjedinjene Dr\u017eave vr\u0161e pritisak i na ma\u0111arskog partnera tra\u017ee\u0107i da odustane od prodaje svog udjela u INA-i ruskom partneru. Zadnje vijesti govore da je SAD zabrinut zbog mogu\u0107e prodaje 49 posto udjela MOL-a u INA-i ruskom plinskom divu Gazpromu, jer bi to toj ruskoj tvrtki omogu\u0107ilo strate\u0161ko upori\u0161te u Evropskoj uniji koja je ve\u0107 najve\u0107i kupac prirodnog plina.<\/p>\n

\u201cNeizbje\u017ena\u201d privatizacija<\/strong><\/p>\n

Vrijedi se ukratko podsjetiti kako je tekla privatizacija INA-e. Kao \u0161to se manje-vi\u0161e zna, privatizacija INA-e doga\u0111a se od 2002. godine. Samo godinu dana ranije, Hrvatska je u svom dugom pristupnom putu prema \u010dlanstvu u EU potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridru\u017eivanju Evropskoj uniji unutar kojeg se obvezala velike javne tvrtke reformirati, tr\u017ei\u0161te prirodnih dobara demonopolizirati, a cijene uskla\u0111ivati prema tr\u017ei\u0161nim kretanjima. U prvom valu privatizacije INA-e 25% dionica plus jedna bila je namijenjena strate\u0161kom partneru (2003.), 16% je pu\u0161teno u inicijalnu ponudu (2006.), a sedam posto je dano ratnim veteranima, invalidima i njihovim porodicama (2005.) bez nov\u010dane kompenzacije.<\/p>\n

Ovdje valja dodati da je INA daleko najzna\u010dajnija doma\u0107a tvrtka \u010diji prihodi u bruto doma\u0107em proizvodu sudjeluju s udjelom od gotovo 10 posto, dok na ime PDV-a, INA upla\u0107uje skoro pet posto poreza (podaci su to iz 2008. godine, dakle, zadnje godine prije krize). Kroz cijeli period devedesetih, a i kasnije INA je, uostalom kao i brojne druge javne tvrtke, figurirala kao svojevrsna \u201cke\u0161 ma\u0161ina\u201d, kako za tada\u0161nje vlade, tako i za tada stalno vladaju\u0107u Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). Do paroksizma je, kao \u0161to se zna, dovela prva posttu\u0111manovska hadezeovska vlast s Ivom Sanaderom na \u010delu.<\/p>\n

U tekstu \u201cPrivatizacija javnih dobara i usluga u Hrvatskoj: procjena prednosti i nedostataka\u201d autori Nevenka \u010cu\u0107kovi\u0107, Kre\u0161imir Jurlin i Valentina Vu\u010dkovi\u0107 obrazla\u017eu kako je motivacija za privatizaciju INA-e bila dvojaka. S jedne se strane nalazio unutarnji menad\u017ement koji je u privatizaciji vidio priliku za restrukturiranje i modernizaciju tvrtke, te pove\u0107anje efikasnosti nekad dr\u017eavne firme. Pogotovo se to odnosilo na situaciju kada druga dva velika regionalna igra\u010da, austrijski OMV i ma\u0111arski MOL ja\u010daju u petrokemijskom sektoru i ulaze na hrvatsko tr\u017ei\u0161te. S druge strane nalazila se motivacija hrvatske vlade, kojoj je privatizacija dakako, bila potreba da se popuni bud\u017eet, posebno u kontekstu zahtjeva da se vrati dug umirovljenicima, a prema tada\u0161njoj presudi Vrhovnog suda. Hrvatska vlast pona\u0161ala se i u ovom slu\u010daju na standardno entuzijasti\u010dan na\u010din,\u00a0karakteristi\u010dan i za sve ostale isto\u010dnoevropske zemlje,\u00a0<\/span>nadaju\u0107i se da \u0107e stranim investicijama oja\u010dati bud\u017eet, a da pri tome ne\u0107e morati dirati u poreze. Kao \u0161to se zna strate\u0161ki partner postaje ma\u0111arski MOL koji za 505 milijuna eura kupuje manjinski paket.<\/p>\n

Godine 2007., prodaje se jo\u0161 sedam posto\u00a0dionica INA-e njezinim zaposlenicima, tako da dr\u017eava u svom portfelju u tom trenutku ima manje od 50 posto dionica.<\/p>\n

Sanaderova zlatna kartica<\/strong><\/p>\n

Sljede\u0107i korak bilo je hadezeovsko matiranje kad je po\u010detkom 2009. Ivo Sanader, jo\u0161 uvijek na premijerskom mjestu, MOL-u za njegov manjinski paket predaje ve\u0107inska upravlja\u010dka prava (pet od devet mjesta u Upravnom odboru INA-e), pri \u010demu premijer zauzvrat dobija nemalu proviziju.<\/p>\n

Zanimljiva je jedna \u201csitnica\u201d koja govori o na\u010dinima politi\u010dkog odno\u0161enja prema velikoj tvrtki. Naime, mediji su objavili zanimljivo otkri\u0107e koje baca novo svjetlo na povijest odnosa hrvatskih politi\u010dara i Ma\u0111ara \u2013 fotografiju zlatne MOL-ove kartice na ime Ive Sanadera. Dobio ju je 2003. godine. Omogu\u0107avala je neograni\u010deno to\u010denje goriva. Biv\u0161i premijer navodno se njome nije koristio, a vrijedila je do 2006. Fotografiju je snimio Darije Petkovi\u0107, a trenuta\u010dno je izlo\u017eena u jednoj zagreba\u010dkoj galeriji.<\/p>\n

Valja spomenuti i jednu prethodnu epizodu, kad MOL do ve\u0107inskog paketa poku\u0161ava do\u0107i preko tzv. \u201cneprijateljskog preuzimanja\u201d. Preko tajnog kupca sa Cipra htio je kupovinom dionica na zagreba\u010dkoj burzi preuzeti ve\u0107inski paket u \u010demu ga je sprije\u010dila doma\u0107a regulatorna agencija, nakon \u010dega je donesen i zakon o zabrani takvog tipa makinacija na burzi dionica.<\/p>\n

Budu\u0107i da je motivacija za prodaju INA-e bila dvostruka, tako su se kroz \u010ditavo to vrijeme protezala i dva interesa te naposljetku i dvije vrste rezultata privatizacije. Jedan od dr\u017eavnih interesa, osim samog punjenja bud\u017eeta, bio je djelomi\u010dno i taj da se zadr\u017ei socijalna sigurnost, odnosno da se ne dozvoli masovno otpu\u0161tanje radnika u tvrtki. Vlada jednim dijelom u tome i uspijeva. Ugovorom s MOL-om odre\u0111en je stupanj redukcije radnih mjesta, \u0161to se, recimo, u drugim sli\u010dnim slu\u010dajevima u isto\u010dnoj Evropi nije doga\u0111alo. U prvom periodu otpu\u0161teno je oko tisu\u0107u radnika INA-e. Recimo, kad je austrijski OMV kupio rumunjski Petrom u \u0161est godina broj radnih mjesta je prepolovljen, s oko 50 na 27 hiljada.<\/p>\n

Uz to, u tom su se razdoblju u dobrom dijelu cijene djelomi\u010dno odre\u0111ivale preko regulatorne agencije, \u0161to nije bilo u duhu preporuka EU-a, odakle su stizale primjedbe da regulatorne agencije moraju biti neovisne od politi\u010dkog utjecaja. U svakom slu\u010daju, gra\u0111ani zbog takve politike cijena nisu do\u017eivjeli cjenovni \u0161ok u podru\u010dju energenata, \u0161to je bio slu\u010daj u nekim drugim isto\u010dnoevropskim zemljama.<\/p>\n

S druge strane, prihodi INA-e u tom su periodu pali, dok su istodobno prihodi MOL-a rasli. Rezultat je to, prije svega, odluke vlade da u tom periodu ne odustaje od djelomi\u010dnog formiranja cijena naftnih derivata izvan tr\u017ei\u0161nih rezona.\u00a0Tako\u0111er, MOL se nije dr\u017eao uzanca ugovora kojim je propisana modernizacija rafinerija u Sisku i Rijeci, kao \u0161to se nije dr\u017eao ni obaveze iz ugovora da modernizira maloprodaju.<\/p>\n

Geostrate\u0161ki rivali<\/strong><\/p>\n

Vratimo li se na sada\u0161nju situaciju, najprije se uo\u010davaju podjele unutar doma\u0107e vlade.\u00a0Ameri\u010dki igra\u010di u doma\u0107oj vladi, nazovimo ih tako za ovu priliku, nesumnjivo su potpredsjednica Vlade Vesna Pusi\u0107 i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, \u010dlanovi iz kvote Hrvatske narodne stranke.\u00a0Dok je u Sanaderovom slu\u010daju ideologija bila samo svojevrsna maska za privatnu zaradu \u2013 ideologija koja pretpostavlja sna\u017eno javno promoviranje svih mogu\u0107ih prednosti \u201cstranih investicija\u201d, kao najboljeg puta u modernizaciju velikih javnih tvrtki \u2013 s druge strane kod novog tipa geostrate\u0161kih kompradora (haenesovi \u010dlanovi vlade), ideologija je puno zna\u010dajnija, i u tu su svrhu spremni odre\u0107i se lukrativnog dijela anga\u017emana, a sve u ime \u201cvi\u0161eg\u201d politi\u010dkog geostrate\u0161kog cilja, odnosno samo da se nastavi business as usual<\/em>.<\/p>\n

Zanimljivo da je ranije ulogu za\u0161tite od geostrate\u0161kog rivala Rusije, svjesno ili nesvjesno, igrala civilna scena. Podsjetimo, prvi je put stopirana velika ruska investicija u Hrvatsku vezana uz dobavu nafte kroz projekt zvani Dru\u017eba Adria u kojem bi doma\u0107i JANAF u\u0161ao u posao s Rusima. Projekt je na ledu ve\u0107 13 godina, a sve zbog navodno prenisko predvi\u0111ene ekolo\u0161ke za\u0161tite u projektu, u \u010demu je nemalu ulogu odigrao jedan zeleni NVO \u2013 Eko Kvarner.<\/p>\n

Prodaja javnih poduze\u0107a, posebno onih poput INA-e koje barataju s prirodnim monopolima, a koje, prema op\u0107em shva\u0107anju, moraju biti dostupne cjelokupnom dru\u0161tvu, uvijek je vezano uz brojne kontroverze. Javna je percepcija da se radi o tzv. prodaji obiteljskog srebra, a takva poduze\u0107a redovno su uvijek najvredniji dio dr\u017eavnog portfelja.<\/p>\n

Ono \u0161to se u slu\u010daju INA-e tako\u0111er mo\u017ee vidjeti jest da izlaza iz privatizacijske zavrzlame zapravo nema. Jer, s jedne je strane striktno profitno orijentirano pona\u0161anje privatnog kapitala (MOL tu, dakako, nije nipo\u0161to izuzetak) koji je u stanju prekr\u0161iti i odredbe ugovora samo da bi se profit pove\u0107ao. S druge strane, imamo visoko korumpirani vladin menad\u017ement, a \u201cslu\u010daj Sanader\u201d je tu egzemplaran. Sa stajali\u0161ta javnog interesa dobrog rje\u0161enja u slu\u010daju INA-e nema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klupko koje nikako da se odmota, naime, poku\u0161aj doma\u0107e vlade da popravi \u0161tetu u slu\u010daju prodaje INA-e ma\u0111arskom MOL-u, u posljednje se vrijeme samo dodatno zamrsilo.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3156,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,136,127,51],"theme":[457,456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-3157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-infrastruktura","tag-korupcija","tag-privatizacija","theme-klima","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3157"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3187,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3157\/revisions\/3187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3156"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3157"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3157"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3157"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3157"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}