{"id":31568,"date":"2020-03-09T10:45:34","date_gmt":"2020-03-09T09:45:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31568"},"modified":"2020-03-09T10:25:13","modified_gmt":"2020-03-09T09:25:13","slug":"neoliberalne-utopije-iz-prirezne-oaze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31568","title":{"rendered":"Neoliberalne utopije iz “prirezne oaze”"},"content":{"rendered":"\n

Podatak da je u Hrvatskoj preko vikenda osnovana<\/a> nova stranka, \u010dije vodstvo \u010dine “mladi, nezavisni i uspje\u0161ni”, a \u0161iroj javnosti sasvim nepoznati lokalni politi\u010dari, i onda jo\u0161 da nam ta stranka obe\u0107ava bolne, ali nu\u017ene reforme, prije je zazvu\u010dala kao povratak uznemiruju\u0107e no\u0107ne more nego kao vijest. Doista, nakon Mosta jo\u0161 jedna tehnokratska antipoliti\u010dka stranka koja kre\u0107e s lokala? <\/p>\n\n\n\n

Istina, u me\u0111uvremenu se Most iz tehnokratskog centra premjestio na pozicije saveza s ekstremnom desnicom koja najavljuje politike poput npr. zabrane poba\u010daja ili ograni\u010denja<\/a> nacionalnim manjinama da se izja\u0161njavaju kao Nehrvati. No da nova stranka imenom Fokus u odnosu na Most ipak donosi neke osvje\u017eavaju\u0107e promjene najavio je predsjednik nove stranke Davor Na\u0111i. “Jedina smo stranka koja se pozicionira kao za\u0161titnik privatnog sektora”, pohvalio<\/a> se Na\u0111i u jednom televizijskom gostovanju. <\/p>\n\n\n\n

Nema dakle kod Fokusa “naroda”, njegovih proizvoljno interpretiranih volja i interesa. Ako stranka ostane dosljedna tim prvim nastupima, mo\u017eemo doista o\u010dekivati osvje\u017eenje: umjesto da mulja o apstraktnim pozitivnim promjenama u interesu ve\u0107ine, Fokus mo\u017ee davati doista iskrene odgovore na klju\u010dna politi\u010dka pitanja u zemlji. “Treba li \u017eenama uskratiti pravo kontrole nad vlastitim tijelom?”, mogao bi pitati novinar. “Mi smo tu samo zbog interesa privatnog kapitala”, odgovorit \u0107e Fokus. “Treba li nacionalne manjine prisiliti da se izja\u0161njavaju kao Hrvati?”, pitat \u0107e netko drugi. “To ovisi o tome koliko privatni kapital mo\u017ee profitirati od te reforme”, glasit \u0107e odgovor. I tako dalje…<\/p>\n\n\n\n

Koliko para, toliko muzike<\/h2>\n\n\n\n

Program mo\u017eda i jest potro\u0161en, ali je barem retorika inovativna. U biti, zazivanje bolnih rezova da bi se “olak\u0161alo” poslovanje i omogu\u0107ilo “pravo tr\u017ei\u0161te” zapravo dominira hrvatskom politikom jo\u0161 od kasnih 1980-ih i tada\u0161njih mjera “stabilizacije”. Drugim rije\u010dima, taj je program lako mogu\u0107e stariji od svojih nositelja iz nove stranke Fokus. Ali \u0161to garantira njegovu uspje\u0161nost sada? Pa, rezultati uspje\u0161nih lokalnih politi\u010dara u njihovim sredinama, odgovorit \u0107e iz nove stranke.<\/p>\n\n\n\n

Fokus doista uklju\u010duje velik broj (grado)na\u010delnika iz malih jedinica lokalne samouprave koji su ranije bili u razli\u010ditim strankama. Kako to pomiriti s \u010dinjenicom da je jedna od najzazivanijih “nu\u017enih reformi” upravo ona ukidanja malih op\u0107ina? Na\u0111i na to ima spreman odgovor: treba ukinuti one op\u0107ine koje nisu financijski samoodr\u017eive. Koliko para, toliko muzike. Da bismo vidjeli kako bi takva teritorijalna reforma u praksi izgledala, najbolje je da pogledamo Svetu Nedelju.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0111i je naime dogradona\u010delnik tog grada, a u vodstvu stranke su i drugi vode\u0107i gradski kadrovi. Ako se ne mo\u017eete to\u010dno sjetiti gdje je ovaj grad, nemojte se previ\u0161e zabrinuti. Takav grad uop\u0107e ne postoji. Osim na papiru, dodu\u0161e. Naime, razbijanjem nekada\u0161njih velikih op\u0107ina 1992. godine, nekoliko sela, uklju\u010duju\u0107i i Svetu Nedelju, izdvojeno je iz op\u0107ine Samobor, a kasnije su ta sela zajedno progla\u0161ena gradom, iako na njihovom podru\u010dju ne postoji nikakvo urbano naselje, jer su zadovoljila uvjet u broju stanovnika.<\/p>\n\n\n\n

Svetonedeljski “model”<\/h2>\n\n\n\n

Ovaj grad bez grada sada spada me\u0111u najbogatije u zemlji, a dogradona\u010delnik \u0107e spremno konstatirati da je to posljedica odlu\u010dnih reformi gradske uprave koja je smanjila prirez, odnosno gradski porez, na minimum, kao i broj gradskih zaposlenika. Sve \u0161to treba da bi i ostatak zemlje postao jednako uspje\u0161an jest napraviti paralelne poteze na nacionalnoj razini. No u ovoj logici ima jedan problem. Sveta Nedelja mo\u017eda nije grad, osim na papiru, ali je svakako predgra\u0111e Zagreba, strate\u0161ki povoljno smje\u0161teno na autocesti prema Ljubljani i cesti prema Samoboru.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, Sveta Nedelja je zapravo “prirezna oaza”, odnosno mjesto u koje idu bogati koji \u017eele \u017eivjeti ili firme koje \u017eele poslovati u Zagrebu, a istodobno ne pla\u0107ati tamo\u0161nji prirez, ina\u010de najvi\u0161i u zemlji. Da je upravo to najve\u0107a prednost “grada” malo tko skriva. \u010cak ga i slu\u017ebena prezentacija predstavlja<\/a> kao “grad za pametno poslovanje i ugodan \u017eivot” (tim redosljedom). Pitanje koje se neminovno postavlja jest kako je taj “model” mogu\u0107e izvesti u prometno izolirani Donji Lapac ili \u010ca\u010dince ili pak cijelu zemlju?<\/p>\n\n\n\n

Nakaradna reforma<\/h2>\n\n\n\n

To ne spre\u010dava one koji kao svoju agendu progla\u0161avaju “za\u0161titu interesa privatnog sektora” da upravo smanjenje poreza za kapital isti\u010du kao klju\u010d uspjeha, bilo da se radi o na\u0161oj Svetoj Nedelji ili, na svjetskoj razini, Singapuru<\/a>. Ignorirati klju\u010dnu \u010dinjenicu njihove lokacije je otprilike isto kao obe\u0107ati da Hrvatska mo\u017ee biti novi Bahrein, ali zaboraviti da bi nam za to trebali nafta i plin. I to nije jedini problem. Sveta Nedelja, iako ima gotovo 20 tisu\u0107a stanovnika, nema ni srednju \u0161kolu ni bolnicu. Sve te potrebe, i mnoge druge, servisiraju se u Zagrebu. Onom istom koji razrezuje prirez od ogromnih 18%.<\/p>\n\n\n\n

I tu najzad dolazimo do najmutnijeg momenta ponude stranke Fokus: ako princip “financijske odr\u017eivosti” bude klju\u010dni prilikom reforme teritorijalne samouprave, onda je jasno da bi zemlja mogla izgledati prili\u010dno asimetri\u010dno. U okolici Zagreba bi se svaki zaselak mogao izdvojiti u svoju financijski odr\u017eivu prireznu oazu, dok bi golemi dijelovi zemlje, poput zapadne polovice Slavonije ili Like, jedva mogli biti jedna jedina odr\u017eiva op\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, bili u Fokusu toga svjesni ili ne, i u \u010ca\u010dincima i Donjem Lapcu \u017eive ljudi koji, bez obzira na to gdje \u017eive, imaju pravo da osnovne servise, poput zdravstva, \u0161kolovanja, kulture, stanovanja i egzistencijalne zarade. Lokalne i svake druge vlasti postoje zato da im te usluge i prava omogu\u0107e, a ne da se me\u0111usobno natje\u010du u profitabilnosti. Te banalne \u010dinjenice vjerojatno su jasne svima, osim onima koji u politiku ulaze zato da brinu o interesima privatnog kapitala.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Podatak da je u Hrvatskoj preko vikenda osnovana nova stranka, \u010dije vodstvo \u010dine “mladi, nezavisni i uspje\u0161ni”, a \u0161iroj javnosti sasvim nepoznati lokalni politi\u010dari, i onda jo\u0161 da nam ta stranka obe\u0107ava bolne, ali nu\u017ene reforme, prije je zazvu\u010dala kao povratak uznemiruju\u0107e no\u0107ne more nego kao vijest. Doista, nakon Mosta jo\u0161 jedna tehnokratska antipoliti\u010dka stranka […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":31571,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[345],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[175],"class_list":["post-31568","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-porezi","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31568"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31572,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31568\/revisions\/31572"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31571"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31568"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31568"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31568"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31568"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}