{"id":31562,"date":"2020-03-09T08:28:03","date_gmt":"2020-03-09T07:28:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31562"},"modified":"2020-03-10T11:08:40","modified_gmt":"2020-03-10T10:08:40","slug":"benjamin-ignac-moj-uspjeh-nije-dokaz-da-romi-mogu-uspjeti-samo-ako-to-zele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31562","title":{"rendered":"Benjamin Ignac: Moj uspjeh nije dokaz da Romi mogu uspjeti samo ako to \u017eele"},"content":{"rendered":"\n

S obzirom na to da su nedavni slu\u010dajevi nasilja rezultirali velikim interesom medija o stanju sigurnosti u Me\u0111imurju, podru\u010dju u kojem je prisutna romska nacionalna manjina, Bilten je razgovarao s Benjaminom Ignacem, studentom na Oxfordskom sveu\u010dili\u0161tu, podrijetlom iz Me\u0111imurja, koji je objasnio stanje na terenu i za\u0161to nedavno poduzete mjere ne\u0107e rije\u0161iti nagomilane probleme romske zajednice.<\/p>\n\n\n\n

“Situacija u Me\u0111imurju se o\u010dito pogor\u0161ala. Odnosi izme\u0111u ve\u0107inskog i manjinskog stanovni\u0161tva i odnosi izme\u0111u lokalnih vlasti i Roma su eskalirali”, ka\u017ee nam Benjamin Ignac koji je donedavno radio u me\u0111unarodnoj nevladinoj organizaciji Europski Centar za prava Roma (ERRC) u Budimpe\u0161ti, a trenutno je student javne politike na sveu\u010dili\u0161tu u Oxfordu.<\/p>\n\n\n\n

Ignac je proveo dio svog djetinjstva i mladosti u Me\u0111imurju, regiji u kojoj \u017eivi gotovo pola romske populacije u Hrvatskoj. Romsko stanovni\u0161tvo je ondje uglavnom raspore\u0111eno u preko deset izoliranih naselja s vrlo lo\u0161om infrastrukturom i slabim pristupom osnovnim servisima, a svakodnevno se susre\u0107u s diskriminacijom u obrazovnom sustavu ili pri zapo\u0161ljavanju. Primjerice, pro\u0161le su jeseni romska djeca u Kotoribi naprasno ispisana<\/a> iz vrti\u0107a odlukom tamo\u0161njeg na\u010delnika zbog navodnog ka\u0161njenja uplate tro\u0161kova poha\u0111anja vrti\u0107a od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n

“Romi jo\u0161 uvijek \u017eive getoizirani u naseljima, u lo\u0161im \u017eivotnim uvjetima. Gotovo cijelo romsko stanovni\u0161tvo u Me\u0111imurju \u017eivi u siroma\u0161tvu ili u riziku od siroma\u0161tva. Suo\u010davamo se s institucionalnim preprekama za sudjelovanje na tr\u017ei\u0161tu rada, pote\u0161ko\u0107ama u pristupu stanovanju izvan naselja koje bi bilo prihvatljivo ve\u0107inskom stanovni\u0161tvu, svakodnevnom hostilnom okru\u017eenjem u javnosti, pa \u010dak i preprekama za pristup osnovnom obrazovanju djece u vrti\u0107u”, ka\u017ee Ignac. Situacija je izuzetno komplicirana jer takva getoizacija okre\u0107e pojedince na drugu stranu zakona, \u0161to ugro\u017eava sigurnost lokalnog stanovni\u0161tva, romskog i ne-romskog. “Od svih strana u sporu, najvi\u0161e su pogo\u0111eni Romi koji su suo\u010deni s porastom govora mr\u017enje u posljednjih nekoliko mjeseci. To je \u010dinjenica o kojoj se u posljednje vrijeme rijetko govori, a jedan velik dio uzroka je \u0161irenje mr\u017enje prema Romima kroz prosvjede i medije, \u0161to lokalna vlast dozvoljava ili \u010dak podr\u017eava”, rekao je Ignac. <\/p>\n\n\n\n

Nagla\u0161ava kako nevoljko govori o tome, jer \u0107e neki ljudi isticanje elemenata rasizma u tome automatski interpretirati kao “opravdavanje zlo\u010dina koje su po\u010dinili pripadnici Romske manjine”. “To nije istina. Ja, kao i ve\u0107ina Roma, sla\u017eemo se da se svi mi trebamo dr\u017eati zakona. Ali istodobno vidimo da lokalna vlast ne \u010dini sve \u0161to je u njenoj mo\u0107i da izgradi povjerenje i omogu\u0107i suradnju s Romima\u201c, obja\u0161njava. <\/p>\n\n\n\n

U velja\u010di, dva su slu\u010daja ubojstava \u2013 jedno po\u010dinjeno u romskom naselju Pi\u0161korovec gdje je mu\u0161karac ubio nevjen\u010danu suprugu, a u drugo u Novakovcu, gdje je prona\u0111ena ubijena 77-godi\u0161nja \u017ertva provale \u2013 ponovno pokrenula raspravu o sigurnosti u Me\u0111imurju koju, prema mnogima, naru\u0161avaju korisnici socijalne pomo\u0107i, \u010diju ve\u0107inu \u010dine Romi. Kao rezultat navedenih doga\u0111anja, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Vesna Bedekovi\u0107 sazvala je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti i relevantnih institucija Me\u0111imurske i Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije koje imaju romska naselja te je doneseno sedam konkretnih mjera koje bi se trebale odmah po\u010deti primjenjivati. Neke od tih mjera su kontrola redovitog poha\u0111anja obaveznih pred\u0161kolskih programa i osnovne \u0161kole, preispitivanje tro\u0161enja sredstava zajam\u010dene minimalne naknade, obaveza rada za op\u0107e dobro za sve korisnike zajam\u010dene minimalne naknade. Iz onoga \u0161to vidimo nije se doveo u pitanje princip prema kojemu bi etni\u010dka pripadnost bila kriterij za ostvarivanje socijalnih prava, bilo je tek nekoliko ograda da mjere nisu usmjerene prema Romima, nego prema onima koji zloupotrebljavaju sustav.<\/p>\n\n\n\n

No u \u010ditavoj pri\u010di previ\u0111ena je \u010dinjenica da je hrvatski zakon o socijalnoj skrbi ionako rigidan i da pojedine njegove odredbe posebno poga\u0111aju Rome koji \u017eive u zaba\u010denim i izoliranim naseljima. Recimo, primatelji socijalne pomo\u0107i<\/a> ne smiju imati automobil u vlasni\u0161tvu, nikakvu imovinu osim nekretnine u kojoj stanuju, isto tako i \u0161tednju ili ikakve druge prihode, a ako neki prihod i ostvare, za toliko im se onda umanjuje socijalna pomo\u0107. Ignac ka\u017ee kako su neke od nedavno donesenih odluka, poput one o nepla\u0107enim i obaveznim javnim radovima “regresivne” i da “u dugoro\u010dnom pogledu pogor\u0161avaju \u017eivotni standard Roma”. <\/p>\n\n\n\n

“Neke od ovih mjera u vezi s reguliranjem novca socijalne pomo\u0107i su zapravo odr\u017eavanje statusa quo<\/em>. Ako se reforma socijalne skrbi provodi na moralno odgovoran, eti\u010dan na\u010din, to zapravo mo\u017ee reducirati zlouporabu novca i siroma\u0161tvo medu Romima”, govori nam i napominje kako problem nije nu\u017eno u onome \u0161to je u tim mjerama, “problem je ono \u0161to nedostaje a to je bilo kakva strategija za prevladavanje diskriminacije Roma koja je vrlo prisutna u me\u0111imurskom dru\u0161tvu”. Ka\u017ee da se stanje sigurnosti uveliko pogor\u0161alo i za Rome, ali da se svejedno donose pravila koja su u velikoj mjeri usmjerena protiv romske zajednice. “Fokus je na ka\u017enjavanju korisnika dr\u017eavne pomo\u0107i, a ne na osposobljavanju korisnika da nau\u010de kako \u0161to pametnije potro\u0161iti dobiveni novac i iza\u0107i iz za\u010daranog kruga siroma\u0161tva. Time mislim na ulazak u svijet rada, brigu o \u0161kolovanju, odgovorno roditeljstvo, za\u0161titu djece, za\u0161titu ljudskih prava, na informiranje o tome kome se obratiti za pomo\u0107, i sli\u010dno.”<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 neko vrijeme prisutna je i ideja uvo\u0111enja vau\u010dera kojima bi se zamijenila isplata minimalne zajam\u010dene naknade u novcu. Me\u0111imurski \u017eupan Matija Posavec ponovno ju je aktualizirao nakon gore spomenutih tragedija, me\u0111utim saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi \u017eestoko se tome protivi obja\u0161njavaju\u0107i da se radi o svo\u0111enju jednog kompleksnog problema na pitanje zajam\u010dene minimalne naknade. Ignac tvrdi da “vau\u010deri nisu samo stigmatiziraju\u0107i za primatelje socijalne pomo\u0107i, ve\u0107 su i ekonomski i socijalno neu\u010dinkoviti”. “Ovo je zapravo jako ograni\u010davaju\u0107e rje\u0161enje jer primatelj ne mo\u017ee platiti sve \u0161to mora kako bi pre\u017eivio. Neki \u0107e korisnici mo\u017eda stvoriti i paralelno ‘crno tr\u017ei\u0161te vau\u010dera’ kako bi ih unov\u010dili za nenamjensko tro\u0161enje”; ka\u017ee i dodaje kako je proces prelaska na ovaj sustav prije svega skup i dodatno optere\u0107uju\u0107i za primatelje socijalne skrbi.<\/p>\n\n\n\n

Rasizam\ni autorasizam<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Na\u0161 sugovornik ka\u017ee da umjesto dono\u0161enja adekvatnih mjera, koje bi zasta pomogle Romima, primje\u0107uje da lokalne vlasti “sura\u0111uju s ekstremno nacionalisti\u010dkim grupama gra\u0111ana koji imaju predrasude o Romima te poku\u0161avaju prebaciti svu odgovornost na romsko stanovni\u0161tvo\u201c. <\/p>\n\n\n\n

“Kao da smo mi oni koji imaju mo\u0107 dono\u0161enja zakona ili resurse za popravljanje strukturalnih problema u na\u0161em dru\u0161tvu. Niti jedna od vladinih institucija jo\u0161 nije javno preuzela tu odgovornost da prizna o\u010diglednu \u010dinjenicu kako rasizam igra veliku ulogu u pogor\u0161avanju polo\u017eaja Roma \u2013 lak\u0161e je i popularnije kolektivno kriviti Rome i prebaciti \u010ditavu odgovornost ‘popravljanja’ na nas\u201c ka\u017ee.<\/p>\n\n\n\n

Antiromsko raspolo\u017eenje u tom dijelu zemlje osjetilo se jo\u0161 pro\u0161le godine u lipnju na prosvjedu u \u010cakovcu koji je \u201corganiziran s jednim, jedinim ciljem \u2013 ukazati na katastrofalno, neodgovorno, opasno i kriminalno pona\u0161anje mnogih u na\u0161em kraju, a pogotovo dijela romske manjine”. Neki od organizatora tog prosvjeda koji ne skrivaju svoju radikalno desnu poziciju, danas su okupljeni oko inicijative \u017delim normalan \u017eivot, \u017dN\u017d, a lokalna vlast pokazuje veliko razumijevanje za njihove primjedbe na ra\u010dun romskih susjeda. Organizatori pro\u0161logodi\u0161njeg prosvjeda poku\u0161ali su s par disclaimera<\/em> sakriti antiromsku retoriku, me\u0111utim sama \u010dinjenica da se na plakatu i opisu Facebook eventa postoje\u0107i problemi dovode u vezu s pripadno\u0161\u0107u jednoj etni\u010dkoj zajednici s pravom je razljutila mnoge Rome i njihove predstavnike te dobar dio civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Predstavnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi, nedavno je u intervjuu<\/a> za Ve\u010dernji list objasnio da su pojedinci iskoristili situaciju u kojoj “lokalni mediji zlonamjerno ponavljaju vijesti iz crne kronike” vezane uz po\u010dinitelje iz romske zajednice, “da organiziraju taj rasisti\u010dki prosvjed”. Rije\u010d je, ka\u017ee on, o perfidnom rasizmu koji je Rome uznemirio i prestra\u0161io. Organizatori, su, me\u0111utim, poku\u0161avaju\u0107i dokazati da nisu isklju\u010divi, isticali da ih i dio Roma podr\u017eava. “Postoji mali broj Roma koji iz politi\u010dkih, ekonomskih ili raznih drugih bizarnih razloga podupiru \u017dN\u017d-ove svjetonazore i predrasude, i ti pojedinci se \u010desto koriste kao ‘romski tokeni’ odnosno sredstva za stvaranje slike legitimnosti takvih grupa”, komentira Ignac.<\/p>\n\n\n\n

Ka\u017ee da su ti pojedinci zapravo \u017ertve dru\u0161tvene manipulacije i internaliziranog rasizma, “ljudi koji \u017eele ‘pripadati’ kroz prihva\u0107anje ideja i pona\u0161anja koja podr\u017eavaju rasizam prema Romima”, ali da treba imati na umu da takvi Romi ne reprezentiraju interese \u0161ireg romskog naroda i nemaju podr\u0161ku svojih romskih sunarodnjaka. “Ovo je klasi\u010dan primjer strategije ‘divide et impera’. To je kapitalizacija razdvajanja grupe i poticanja da napadaju jedni druge kako bi oslabili koheziju grupe i odvra\u0107ali pa\u017enju od stvarnog problema”, obja\u0161njava. Ostatku Romske zajednice, taj po\u010detak lipnja nije bio nimalo ugodan. “Bio sam kod ku\u0107e za vrijeme ‘protu-romskog prosvjeda’ i sje\u0107am se da se ve\u0107ina Roma, uklju\u010duju\u0107i i moju obitelj, bojala oti\u0107i u \u010cakovec. Neki romski \u0111aci iz lokalnih osnovnih i srednjih \u0161kola rekli su mi kako su ih vr\u0161njaci zbog toga po\u010deli vi\u0161e maltretirati”, prisje\u0107a se Ignac. Ka\u017ee da je hu\u0161kanje na Rome od strane medija i roditelja ostavilo je posljedice i na pona\u0161anje djece.<\/p>\n\n\n\n

Napominje da ni u ostatku Europe situacija nije bolja. Europski Centar za prava Roma, ERRC, s kojim je Ignac sura\u0111ivao, trenutno se bavi mnogim zemljama koje su, ka\u017ee on “tako\u0111er na istom samouni\u0161tavaju\u0107em putu kao Hrvatska \u0161to se ti\u010de porasta toksi\u010dnog nacionalizma”. “Politi\u010dka elita iskori\u0161tava ogor\u010dene ljude, \u010desto slabijeg materijalnog statusa kako bi hu\u0161kala i poticala na mr\u017enju prema manjinama”, ka\u017ee, podsje\u0107aju\u0107i da su nedavno u \u010ce\u0161koj imenovali Stanislava K\u0159e\u010deka za pu\u010dkog pravobranitelja, kojega Ignac citira da je rekao da se “ne\u0107e baviti diskriminacijom Roma, jer za to postoje su sudovi'” i koji “tvrdi da u \u010ce\u0161koj nema diskriminacije”. U susjednoj Ma\u0111arskoj, prepri\u010dava, odobravaju segregaciju Roma u posebnim u\u010dionicama, a “ministar unutarnjih poslova u Slova\u010dkoj odobrava etni\u010dko profiliranje i policijsku brutalnost i masovne racije u romskim naseljima”. <\/p>\n\n\n\n

“Sre\u0107om u Hrvatskoj, osim lokalne samouprave u Me\u0111imurju, ne postoji nijedna instanca vlasti koja bi donijela zakone koji izravno \u0161tete Romima. Ipak, ono \u0161to najvi\u0161e razo\u010darava je pasivna uloga takvih institucija te njihova nevoljkost interveniranja kad vide da lokalne samouprave, poput na\u0161e u Me\u0111imurju, polaze krivim putem”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n

Mediji\nstigmatiziraju Rome<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111imurje se percipira kao liberalna sredina u kojoj su kontinuirano na vlasti liberalne stranke. Me\u0111utim, Ignac ka\u017ee da mu zvu\u010di “perverzno” to \u0161to isti ljudi koji imaju vrlo o\u010dite predrasude prema Romima, istovremeno tvrde da je Me\u0111imurje jedna od najtolerantnijih i najliberalnijih regija u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

“Ova vrsta manipulativnog i dvosmislenog laganja duboko je zabrinjavaju\u0107a. Ako ne prepoznajemo, prozivamo i osu\u0111ujemo rasizam u na\u0161em dru\u0161tvu, postat \u0107e normalno tretirati \u010ditave skupine kao manje vrijedne”, rekao je Ignac koji istovremeno ukazuje na problem senzacionalisti\u010dkog izvje\u0161tavanja lokalnih medija koji doprinose stvaranju histerije i stigmatizacije \u010ditave romske zajednice: “Svakodnevni naslovi na internetu i u tisku \u010desto poti\u010du \u010ditatelje da se osje\u0107aju potpuno zgro\u017eeni razli\u010ditim sitnim zlo\u010dinima koje po\u010dine ‘osobe iz ovog i ovog naselja’. Ve\u0107ina tog sadr\u017eaja nije ‘pravo novinarstvo’, ali donosi velik novac. Koga briga za integritet, ako mr\u017enjom mo\u017eete graditi karijeru”.<\/p>\n\n\n\n

Pitali smo ga, \u010dini li mu se s druge strane, da mediji, i kada izvje\u0161tavaju o nekim pozitivnim primjerima pona\u0161anja Roma, ili kad \u017eele istaknuti da postoje i Romi koji su uspjeli u \u017eivotu, opet na neki na\u010din – ne nu\u017eno namjerno – diskriminiraju Rome. Obja\u0161njava kako se neki od Roma uspiju “probiti”, ali da je \u017ealosno “kad se ta nekolicina uspje\u0161nih Roma koristi kao indikator da je u dr\u017eavi sve super i da ne postoje vi\u0161e prepreke za uspjeh”. Nagla\u0161ava da relativno mali broj Roma s visokim obrazovanjem nipo\u0161to ne ukazuje na nedostatak ambicije i \u017eelje za obrazovanjem.<\/p>\n\n\n\n

“Jo\u0161 uvijek postoje mnogo strukturnih prepreka koje onemogu\u0107avaju ve\u0107em broju Roma da uspiju u \u017eivotu. Te su prepreke \u010desto povezane sa siroma\u0161tvom, isklju\u010deno\u0161\u0107u i na\u010dinom na koji Romi do\u017eivljavaju sami sebe zbog dru\u0161tva koje ih kolektivno odbija. Romska djeca, koja imaju pristup obrazovanju, jo\u0161 uvijek se suo\u010davaju sa svim teretima socijalne isklju\u010denosti kad odu ku\u0107i ili kad se kre\u0107u u javnosti”, ka\u017ee Ignac, dodaju\u0107i da njegov osobni put do uspjeha nije bio nimalo lak. “Bilo je zaista jako te\u0161ko, pogotovo zato \u0161to sam morao puno vi\u0161e raditi kako bih se dokazao – jer sam Rom. Do dan danas suo\u010davam se s propitivanjem mojih intelektualnih kapaciteta, usprkos svim \u0161kolama koje sam zavr\u0161io”, ka\u017ee. I nastavlja: “Ja sam cjelo\u017eivotni u\u010denik i ne tvrdim da sve znam, ali za\u0161to je tako te\u0161ko probaviti postojanje romskog intelektualca?”. <\/p>\n\n\n\n

“Volio bih da pojava me\u0111imurskog Roma koji studira ili romskog dje\u010daka koji je ponudio svom sugra\u0111aninu kovanicu za parking, prestane izazivati \u010du\u0111enje i senzaciju. Razmi\u0161ljaju li mediji o tome kako se osje\u0107amo kada nas prikazuju kao anomaliju?”, pita se Ignac. “Htio bih i da lokalna vlast prestaje izdvajati moje \u017eivotno iskustvo kao dokaz da je svim Romima omogu\u0107en isti uspjeh samo ako oni to \u017eele”, zaklju\u010duje. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

S obzirom na to da su nedavni slu\u010dajevi nasilja rezultirali velikim interesom medija o stanju sigurnosti u Me\u0111imurju, podru\u010dju u kojem je prisutna romska nacionalna manjina, Bilten je razgovarao s Benjaminom Ignacem, studentom na Oxfordskom sveu\u010dili\u0161tu, podrijetlom iz Me\u0111imurja, koji je objasnio stanje na terenu i za\u0161to nedavno poduzete mjere ne\u0107e rije\u0161iti nagomilane probleme romske […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":31566,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[592],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[302],"class_list":["post-31562","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-romi","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31562"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31562\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31567,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31562\/revisions\/31567"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31562"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31562"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31562"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31562"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}