{"id":31535,"date":"2020-03-06T10:10:36","date_gmt":"2020-03-06T09:10:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31535"},"modified":"2020-03-09T08:41:28","modified_gmt":"2020-03-09T07:41:28","slug":"rumunjski-feministicki-pokret-ogranicenja-sustava-nadzora-i-kaznjavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31535","title":{"rendered":"Rumunjski feministi\u010dki pokret: ograni\u010denja sustava nadzora i ka\u017enjavanja"},"content":{"rendered":"\n

Nakon otmice i ubojstava dviju djevojaka u srpnju pro\u0161le godine, u Rumunjskoj je oja\u010dao feministi\u010dki pokret. Veda Popovici prikazuje razvoj tog pokreta i daje argumente protiv “zatvorskog” feminizma koji se fokusira isklju\u010divo na uvo\u0111enje stro\u017eih kazni za po\u010dinitelje rodno zasnovanog nasilja. Njezina pozicija temelji se na iskustvu aktivizma u kontekstu koji je zasi\u0107en policijskom brutalno\u0161\u0107u i autorasisti\u010dkim diskursom. <\/p>\n\n\n\n

Ovaj o\u017eujak ima posebnu va\u017enost za feministi\u010dki pokret u Rumunjskoj. Mre\u017ea feministi\u010dkih organizacija i pojedinki organizirala je nekoliko performansa u Bukure\u0161tu i Cluju: neki od njih sastojali su se od koreografija inspiriranih performansom “Un Violador En Tu Camino” za\u010detim u \u010cileu, a neki su o\u0161tro kritizirali pravoslavnu crkvu odr\u017eavanjem “feministi\u010dke” liturgije ispred Katedrale narodnog spasenja u Bukure\u0161tu. Ove akcije<\/a> nastavljaju zaokret koji je zapo\u010deo u srpnju pro\u0161le godine nakon ubojstava u Caracalu, kada su popularizirani slogani #AkoPadneJednaPadamoSve (#CadeUnaC\u0103demToate i #PolicijaUbija ((#Poli\u021biaUcide). Ti slogani nastali su unutar pokreta koji je pozivao na feministi\u010dku solidarnost i otpor, zauzimaju\u0107i anti-rasisti\u010dki i anti-kapitalisti\u010dki stav.<\/p>\n\n\n\n

Ubojstva u Caracalu <\/h2>\n\n\n\n

Trenuci narodnog bijesa protiv policije su prili\u010dno \u010desti u rumunjskom dru\u0161tvu. Jedan takav moment dogodio se nakon ubojstava u Caracalu<\/a>. U srpnju 2019., Gheorghe Dinc\u0103, 66-godi\u0161nji umirovljeni mu\u0161karac oteo je, silovao i ubio Alexandru M\u0103ce\u0219anu, 15-godi\u0161nju djevoj\u010dicu u malom gradu Caracalu. Ono \u0161to doga\u0111aj \u010dini dodatno gnjusnim jest \u010dinjenica da je Alexandra tijekom otmice uspjela nazvati policiju tri puta, opisati lokaciju na kojoj se nalazila i tra\u017eiti pomo\u0107. Ne samo da je policija nije na\u0161la na vrijeme, nego naknadno objavljene snimke poziva otkrivaju prezir policajca koji se javio kada je zvala. Nije ju shva\u0107ao ozbiljno i nije htio zapisati detalje o lokaciji koje mu je dala. \u0160okirane snimkom, tisu\u0107e \u017eena diljem zemlje prepoznale su se u Alexandrinom iskustvu \u2013 u rumunjskom dru\u0161tvu \u010desto se doga\u0111a da policijski du\u017enosnici patroniziraju, poni\u017eavaju i ne shva\u0107aju ozbiljno \u017eene koje prijavljuju rodno zasnovano nasilje. Nakon \u0161to su otkriveni ovi detalji slu\u010daja, ministar unutarnjih poslova dao je ostavku, a smijenjeni su i \u017eupan i \u0161ef nacionalne policije. <\/p>\n\n\n\n

Grozni doga\u0111aji u Caracalu pokrenuli su raspravu o rodnom nasilju i u\u010dinkovitosti policije. Dvije pozicije dominirale su u toj raspravi: jedna koja je zagovarala stro\u017ee kazne za po\u010dinitelje rodnog nasilja i bolju policijsku za\u0161titu koja bi uklju\u010divala poja\u010dani nadzor, i druga koja je ukazivala na policijsku brutalnost i patrijarhalnu dimenziju dr\u017eave. Te dvije pozicije odra\u017eavaju klju\u010dan razvoj unutar lokalnog feministi\u010dkog pokreta: tenziju izme\u0111u pozicije koja je za ka\u017enjavanje, u skladu sa “zatvorskim” feminizmom, i poziciju koja je protiv opresije policije i dr\u017eave. Tijekom pregovaranja tih pozicija, diskusije unutar na\u0161e mre\u017ee bavile su se sljede\u0107im pitanjima: kada zagovaramo stro\u017ee kazne, mislimo li da \u0107e silovatelji i zlostavlja\u010di doista time biti “preodgojeni”? Da li zatvori unutar patrijarhalnog sustava mogu posti\u0107i da mu\u0161karci nakon odslu\u017eene kazne po\u0161tuju \u017eene? <\/p>\n\n\n\n

Problemi “zatvorskog” feminizma<\/h2>\n\n\n\n

Za “zatvorski” feminizam tipi\u010dno je da prihva\u0107a nadzor, disciplinu i ka\u017enjavanje kao dobre taktike za za\u0161titu \u017eena. Takva vizija pravde smatra da dr\u017eava pru\u017ea resurse, alate i infrastrukturu koji mogu poslu\u017eiti u stvaranju svijeta koji ne\u0107e biti patrijarhalan. No, du\u017ee i stro\u017ee zatvorske kazne naj\u010de\u0161\u0107e zagovaraju oni koji nemaju razloga strahovati da \u0107e i sami postati metom dr\u017eavnog nasilja. Za rumunjski kontekst, to su ljudi koje policija nikada ne\u0107e profilirati kao siroma\u0161ne, Rome, besku\u0107nike, odnosno kao bilo koga tko se ne uklapa u sliku civiliziranog gra\u0111anina. <\/p>\n\n\n\n

Nakon tragedije u Caracalu, najistaknutija zagovarateljica zatvorskog feminizma bila je Viorica D\u0103ncil\u0103, tada\u0161nja premijerka. Samoprogla\u0161avaju\u0107i se politi\u010dkom figurom koja mora za\u0161tititi \u017eene od barbarskih, nasilnih mu\u0161karaca, premijerka je pokrenula referendum kako bi se radikalno postro\u017eile kazne za silovanja, ubojstva i pedofiliju. Koriste\u0107i svoju politi\u010dku mo\u0107, D\u0103ncil\u0103 je pozvala sve \u017eene ekonomskih, politi\u010dkih i kulturnih elita da joj se pridru\u017ee. To su \u017eene koje si mogu priu\u0161titi da se obrate policiji u bilo kojem trenutku bez o\u010dekivanja da \u0107e biti poni\u017eene, infantilizirane, dehumanizirane \u2013 \u017eene iz bogatih i privilegiranih klasa za koje su slu\u010dajevi poput onoga Alexandre M\u0103ce\u015fanu samo novi dokazi toga koliko je Rumunjska “nazadna” i “barbarska”. <\/p>\n\n\n\n

Nije samo premijerka ra\u010dunala na autorasizam tipi\u010dan za rumunjski post-socijalisti\u010dki identitet: u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, Gheorghe Dinc\u0103 postao je predstavnik barbarizma ruralne, nazadne i necivilizirane Rumunjske. Nije ga se smatralo u\u017easnom iznimkom, ve\u0107 je utjelovio sve \u0161to je trulo u rumunjskom dru\u0161tvu, sve ono \u0161to nas odvaja od Europe, ono \u010dega se najvi\u0161e sramimo pred ulju\u0111enim Zapadom. Dosljedno takvom narativu bilo je i tuma\u010denje slu\u010daja M\u0103ce\u015fanu u klju\u010du korupcije: policija je nije prona\u0161la na vrijeme ne zbog svoje patrijarhalne prirode, ve\u0107 zbog toga \u0161to je lokalna policija “korumpirana\u201c. Takva interpretacija dolazi iz politi\u010dkog vokabulara anti-korupcijskog pokreta u Rumunjskoj koji se proslavio hashtagom #Rezist i od 2017. zagovara ve\u0107i nadzor i ka\u017enjavanje sa ciljem suzbijanja korupcije. Unutar tog pokreta, korupcija se nikad ne povezuje s kapitalizmom, nego se uvijek pripisuje takozvanom narodnom mentalitetu obespravljenih klasa koji ohrabruje davanje mita, napojnica i neformalne dogovore koji zaobilaze zakon. Patologiziraju\u0107i stolje\u0107ima staru kulturu pre\u017eivljavanja, ovakvo vi\u0111enje krivca za korupciju ne vidi u politi\u010darima, ve\u0107 obuhva\u0107a cijele segmente stanovni\u0161tva \u2013 naravno, one koji pripadaju radni\u010dkoj klasi. Zagovaraju\u0107i ja\u010de kazne za korupciju, taj pokret vjeruje da je kazneno pravo rje\u0161enje koje mo\u017ee rije\u0161iti sve dru\u0161tvene i ekonomske probleme rumunjskog dru\u0161tva. <\/p>\n\n\n\n

#AkoPadneJednaPadamoSve – ali koje sve?<\/h2>\n\n\n\n

Pola godine nakon ubojstava u Caracalu, na zgradi Ministarstva unutarnjih poslova pojavio se slogan “Policija ubija”. Time nismo samo htjele ukazati na suu\u010desni\u0161tvo policije u ubojstvima u Caracalu. Neke od naj\u010de\u0161\u0107ih \u017ertava policijske brutalnosti su seksualne radnice i neformalni \u010duvari koji \u010duvaju parkinge u Bukure\u0161tu. Ubojstvo jednoga od tih \u010duvara u Bukure\u0161tu pokrenulo je bijes i prosvjede<\/a>. Policajci su u postaji brutalno pretukli Daniela Dumitrachea i ostavili ga da umre na ulici u velja\u010di 2014. godine. Njegovo ubojstvo nije bilo iznimka \u2013 policijska brutalnost jako je dobro poznata i seksualnim radnicama \u2013 od plja\u010dki do silovanja i fizi\u010dkih napada. <\/p>\n\n\n\n

U kontekstu slu\u010daja iz Caracala, nekoliko novinara otkrilo je da bi otmice Alexandre M\u0103ce\u015fanu i Luize Melencu mogle biti povezane s trgovinom ljudima. Rasprave koje su uslijedile su pokazale da moramo biti pa\u017eljivi u interpretacijama takvih slu\u010dajeva. Za po\u010detak, rasprava o trgovini ljudima uvijek bi trebala zapo\u010deti s perspektivom samih seksualnih radnica. \u010clanice SWC-a (SexWorkCall), organizacije seksualnih radnica u Bukure\u0161tu, zagovaraju dekriminalizaciju seksualnog rada sa ciljem osna\u017eivanja radnica i radnika i smanjenja zlostavljanja kojem su izlo\u017eene. Iz njihove perspektive, eksploatacija ljudi koji se bave seksualnim radom najbolje se mo\u017ee adresirati ako se njihova djelatnost prizna kao rad. Me\u0111utim, to je protivno normativnom pristupu europskih institucija koje rade na zaustavljanju trgovine ljudima. Taj pristup je izra\u0111en ne uzimaju\u0107i u obzir perspektivu organiziranih seksualnih radnica i ignorira posljedice kriminalizacije seksualnog rada. On ne uzima u obzir ekonomske okolnosti koje proizvode eksploataciju i gnjusne uvjete rada velikog broja radnika i radnica u perifernim ili poluperifernim dru\u0161tvima poput rumunjskog. <\/p>\n\n\n\n

Feministi\u010dka anti-policijska pozicija<\/h2>\n\n\n\n

Kao \u0161to sam argumentirala, pozicija zatvorskog feminizma poja\u010dava autorasisti\u010dki narativ anti-korupcijskog diskursa, dok istovremeno izravno potkopava borbu seksualnih radnica i umanjuje stvarnost policijske brutalnosti. Uz te argumente, va\u017eno je uzeti u obzir i krizu kaznenog sustava u poluperifernim i perifernim dru\u0161tvima. \u010cak i ako se zagovaranje stro\u017eih kazni za seksualne napade mo\u017ee \u010diniti kao dobra taktika, aktivizam koji se fokusira na nadzor i ka\u017enjavanje dugoro\u010dno donosi ne\u017eeljene posljedice. <\/p>\n\n\n\n

Kritika zatvorskog feminizma mora dolaziti iz konkretne geopoliti\u010dke pozicije: lokalni rumunjski i isto\u010dnoeuropski regionalni konteksti predstavljaju poluperiferiju globalnog kapitalizma, i kao takvi uvijek su smatrani nedovoljno civiliziranima i emancipiranima. Njihova “nazadnost” se “lije\u010di” ja\u010danjem kaznenog sustava, nadzora i kriminalizacije. To se doga\u0111a i iznutra, na razini dru\u0161tvenih pokreta: od pokreta #Rezist do dijelova feministi\u010dkog pokreta, u posljednje tri godine vidjeli smo sve vi\u0161e zahtjeva za ja\u010dim nadzorom i ka\u017enjavanjem. Taj diskurs preuzima i osna\u017euje narativ o na\u0161em dru\u0161tvu kao nazadnom dru\u0161tvu koje treba disciplinirati kako bi se pokorilo zapadnim standardima. <\/p>\n\n\n\n

Umjesto zatvorskog feminizma, pozivam na feminizam koji se temelji na o\u0161troj kritici kaznenog sustava u cijelosti, i koji sebe ni na koji na\u010din ne smatra saveznikom takvog sustava. #AkoPadneJednaPadamoSve dao nam je priliku da nastavimo s politi\u010dkim radom protiv zloupotrebe pravnog sustava i da afirmiramo feministi\u010dku anti-policijsku poziciju. Policija nikad ne mo\u017ee biti na\u0161 saveznik, jer ona predstavlja instituciju koja je dio problema.
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon otmice i ubojstava dviju djevojaka u srpnju pro\u0161le godine, u Rumunjskoj je oja\u010dao feministi\u010dki pokret. Veda Popovici prikazuje razvoj tog pokreta i daje argumente protiv “zatvorskog” feminizma koji se fokusira isklju\u010divo na uvo\u0111enje stro\u017eih kazni za po\u010dinitelje rodno zasnovanog nasilja. Njezina pozicija temelji se na iskustvu aktivizma u kontekstu koji je zasi\u0107en policijskom brutalno\u0161\u0107u […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31544,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[845],"class_list":["post-31535","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31535","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31535"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31535\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31555,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31535\/revisions\/31555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31535"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31535"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31535"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31535"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31535"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31535"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31535"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}