{"id":31517,"date":"2020-03-04T15:40:31","date_gmt":"2020-03-04T14:40:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31517"},"modified":"2020-03-05T00:11:22","modified_gmt":"2020-03-04T23:11:22","slug":"rodni-jaz-u-placama-i-ostali-problemi-ususret-8-martu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31517","title":{"rendered":"Rodni jaz u pla\u0107ama i ostali problemi – ususret 8. martu"},"content":{"rendered":"\n

Uo\u010di ovogodi\u0161njeg 8. marta, Europski parlament istaknuo<\/a> je problem upornog rodnog jaza u pla\u0107ama. \u017dene u Europskoj uniji u prosjeku zara\u0111uju po satu 15% manje od mu\u0161karaca. Izme\u0111u zemalja \u010dlanica postoje velike razlike, pa je tako najve\u0107i rodni jaz u pla\u0107ama u Estoniji i iznosi 23%, dok je najmanji u Rumunjskoj (3%). Zemlje regije nalaze se negdje izme\u0111u ta dva ekstrema \u2013 Hrvatska s 10.5%, Slovenija s 8.7%, Bugarska s 13.5%. Rodni jaz u pla\u0107ama mijenja se s godinama \u2013 ni\u017ei je za mla\u0111e radnice i radnike, a kasnije se pove\u0107ava, \u0161to je uglavnom posljedica toga \u0161to se \u017eene ve\u0107inski brinu o ovisnim \u010dlanovima obitelji i tome podre\u0111uju svoje poslove, u nedostatku institucionalne potpore (kao i potpore partnera u vidu ravnomjernog obavljanja tog rada). Ni\u017ea primanja \u017eena u odnosu na mu\u0161karce dugoro\u010dno dovode i do ve\u0107eg rizika od siroma\u0161tva me\u0111u \u017eenama. U 2018. godini \u017eene u EU starije od 65 godina primale su mirovine koje su bile 30% ni\u017ee od mirovina mu\u0161karaca. <\/p>\n\n\n\n

Rodni jaz u pla\u0107ama predstavlja razliku izme\u0111u prosje\u010dne zarade \u017eena i mu\u0161karaca po satu, a izra\u017eava se postotkom koji se dobiva tako da se izra\u010duna udio prosje\u010dne \u017eenske u prosje\u010dnoj mu\u0161koj zaradi (po satu). Rodni jaz u pla\u0107ama uspore\u0111uje prosje\u010dna primanja svih radnika i radnica zajedno, ne uzimaju\u0107i u obzir vrstu posla, razinu obrazovanja, dob, vrstu ugovora o radu (puno ili nepuno radno vrijeme). Upravo zbog toga \u0161to uspore\u0111uje sve \u017eene i sve mu\u0161karce, dakle neusporedive kategorije zaposlenih, rodni jaz u pla\u0107ama oduvijek je na udaru kritika kao neprecizan ili \u010dak potpuno beskoristan indikator rodne nejednakosti. Te kritike, uglavnom antifeministi\u010dki nastrojene, smatraju da treba uspore\u0111ivati samo mu\u0161karce i \u017eene iste dobi, s identi\u010dnom vrstom poslova, ugovora o radu, razinom obrazovanja. Tako se \u017eeli “dokazati” da potpla\u0107enost \u017eena u odnosu na mu\u0161karce nije rezultat postojanja stvarnih prepreka rodnoj ravnopravnosti, ve\u0107 je to prirodna posljedica slobodnih odabira \u017eena u vidu izbora profesije i koli\u010dine radnih sati. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, podaci pobijaju takvo vi\u0111enje, jer \u010dak i kada se navedeni faktori uzmu u obzir i usporedi se mu\u0161karci i \u017eene koji rade sli\u010dne poslove, \u017eene su i dalje potpla\u0107ene za svoj rad (iako osjetno manje nego \u0161to to daje naslutiti uop\u0107eni rodni jaz u pla\u0107ama). Me\u0111utim, ono \u0161to rodni jaz u pla\u0107ama \u017eeli rasvijetliti nije u prvom redu diskriminacija koju u tajnosti vr\u0161e poslodavci, ve\u0107 niz faktora koji idu na \u0161tetu \u017eena i u kona\u010dnici dovode do toga da imaju ni\u017ea primanja. To je na primjer<\/a> \u010dinjenica da je rodni jaz u pla\u0107ama tim ve\u0107i, odnosno da su \u017eenske pla\u0107e manje, \u0161to je vi\u0161e zaposlenih \u017eena u odre\u0111enom sektoru (poput npr. tekstilne industrije ili pojedinih tipi\u010dno \u201e\u017eenskih\u201c uslu\u017enih zanimanja). Dapa\u010de, ve\u0107ina istra\u017eivanja koja prou\u010davaju uzroke rodnog jaza u pla\u0107ama dolaze do nalaza da tzv. horizontalna segregacija radne snage (dakle, podjela na tipi\u010dno mu\u0161ke i \u017eenske sektore djelatnosti) “obja\u0161njava” velik dio razlika u pla\u0107ama. K tome, tzv. vertikalna segregacija \u2013 dakle, \u010dinjenica da \u017eene uglavnom rade na ni\u017eim i lo\u0161ije pla\u0107enim zanimanjima nego mu\u0161karci \u010dak i unutar istih sektora \u2013 obja\u0161njava podjednako velik dio razlika u pla\u0107ama. Stoga bi rodno ravnopravna politika trebala raditi na pove\u0107anju pla\u0107a na razini \u010ditavih sektora u kojima ve\u0107inski rade \u017eene (kao i onih iznimno potpla\u0107enih u kojima ve\u0107inski rade mu\u0161karci, poput gra\u0111evinskog). <\/p>\n\n\n\n

No ekonomska nejednakost \u017eena i mu\u0161karaca ne odnosi se samo na uzak teren tr\u017ei\u0161ta rada, ve\u0107 i na onaj izvan njega. Rodni jaz u pla\u0107ama, uzet sam za sebe, ne govori ni\u0161ta o tome, kao ni o primjerice razini ekonomske aktivnosti \u017eena \u2013 dapa\u010de, \u010desto su zemlje s ni\u017eim rodnim jazom u pla\u0107ama one u kojima je velik postotak \u017eena ekonomski neaktivan. Nadalje, na razini cijele Europske unije \u010dak 30% \u017eena radi na pola radnog vremena zbog tereta brige za obitelj, a tu su i \u010desti problem “ispadanja” s tr\u017ei\u0161ta rada zbog brige o djeci i starijima, niz diskriminatornih politika prema \u017eenama tijekom porodiljnog dopusta, ote\u017eano zapo\u0161ljavanje nakon dopusta i sli\u010dno. <\/p>\n\n\n\n

Ukratko, rodni jaz u pla\u0107ama uistinu jest neprecizan i ograni\u010den indikator rodne nejednakosti koji tek ukazuje na niz pozadinskih prepreka s kojima se suo\u010davaju \u017eene na tr\u017ei\u0161tu rada i izvan njega. No, ti pozadinski problemi ga “obja\u0161njavaju” samo za one koji smatraju da je u redu da \u017eene snose ve\u0107i dio tereta brige za obitelj, da rade na pola radnog vremena kako bi u drugoj polovici obavljale usluge dje\u010djeg vrti\u0107a ili stara\u010dkih domova i da dobivaju nisku pla\u0107u zato \u0161to su odabrale tipi\u010dno “\u017eensko” zanimanje. Svi koji tako ne smatraju svoje istomi\u0161ljenice\/ike mo\u0107i \u0107e prona\u0107i ove nedjelje na petom po redu osmomartovskom No\u0107nom mar\u0161u.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uo\u010di ovogodi\u0161njeg 8. marta, Europski parlament istaknuo je problem upornog rodnog jaza u pla\u0107ama. \u017dene u Europskoj uniji u prosjeku zara\u0111uju po satu 15% manje od mu\u0161karaca. Izme\u0111u zemalja \u010dlanica postoje velike razlike, pa je tako najve\u0107i rodni jaz u pla\u0107ama u Estoniji i iznosi 23%, dok je najmanji u Rumunjskoj (3%). Zemlje regije nalaze […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31520,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,844],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-31517","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-osmi-mart","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31517","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31517"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31517\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31526,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31517\/revisions\/31526"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31517"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31517"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31517"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31517"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}