Na\u017ealost, Miroslav \u0160koro je u pravu. No, to puno vi\u0161e govori o politi\u010dkoj stvarnosti nego o politi\u010dkoj vrijednosti samoga \u0160kore. Neku ve\u010der je u intervjuu na Novoj TV ustvrdio kako su mu se ne tako davno svi smijali kad je izjavio da bi poslao vojsku na granice zbog priljeva migranata, a danas se taj stav smatra sasvim legitimnim. I gotovo nitko ne optu\u017euje premijera Andreja Plenkovi\u0107a za rasizam, \u0161ovinizam i populizam. Ali ne treba \u0160koro previ\u0161e \u017ealiti. To \u0161to mu se ne pripisuju zasluge za ideju ne zna\u010di da nije, skupa s istomi\u0161ljenicima na desnici, pridonio normalizaciji ideje.<\/p>\n\n\n\n
Prisjetimo se nakratko procesa te normalizacije u njenoj jezi\u010dnoj dimenziji. Na samom po\u010detku, tamo 2015., stabilizirala se distinkcija izme\u0111u izbjeglica i ekonomskih migranata. I ta stabilizacija je bila zapravo prva pobjeda desnice. Izbjeglice su bile ljudi koji bje\u017ee od ratova ili autoritarnih re\u017eima i njihova je migracija legitimna. Ekonomski migranti su pak oni koji dolaze u Europu ne zato \u0161to moraju ve\u0107 zato \u0161to se \u017eele “ogrebati” o socijalnu dr\u017eavu. Njihova je, dakle, migracija nelegitimna i nelegalna. No, uskoro to vi\u0161e nije bilo dovoljno. I me\u0111u izbjeglicama su “prepoznati” oni koji nemaju navodno za\u0161to migrirati: mladi mu\u0161karci koji su mogli ostati ratovati. Kao da u svakom ratu postoji nu\u017eno jedna dobra strana i kao da je odbijanje sudjelovanja u ratu nelegitiman \u010din.<\/p>\n\n\n\n
No, to je “otkri\u0107e” poslu\u017eilo da se etiketa izbjeglice gotovo u potpunosti napusti jer nosi u sebi humanitarne konotacije. Prvotne izbjeglice su postali migranti, a ekonomski migranti su postali samo – migranti. Tako reduciran, apstraktan izraz, poslu\u017eio je kao alat dehumanizacije onih koje ozna\u010dava. Ta je dehumanizacija bila dvostruka: s jedne strane je ona slu\u017ebenog jezika Europske unije, jezika policijske birokracije, a s druge ona desni\u010darske teorije zavjere koja u migracijama s istoka vidi realizaciju nekakvog velikog plana “islamizacije” Europe. U tom planu su migranti samo pijuni koji “prenose” islam. Pojava koronavirusa samo je razobli\u010dila taj tretman do kraja: ljudi koji bje\u017ee iz svojih domova tretiraju se kao obi\u010dan virus. <\/p>\n\n\n\n
Ni\u0161ta tome nije toliko plasti\u010dno svjedo\u010dilo kao ju\u010dera\u0161nji helikopterski “izlet” \u010delnika Europske unije na granicu Gr\u010dke i Turske. Me\u0111u njima su se slu\u010dajem hrvatskog predsjedanja Vije\u0107em EU na\u0161li Andrej Plenkovi\u0107 i ministar unutarnjih poslova Davor Bo\u017einovi\u0107. Distancirano su s visine promatrali sukob gr\u010dke policije s ljudima i najavili jo\u0161 izda\u0161niju pomo\u0107 – policiji! Ili u uobi\u010dajeno birokratsko-cini\u010dnoj formulaciji na\u0161eg premijera: nu\u017ena je deeskalacija. A do “eskalacije” je do\u0161lo nakon \u0161to je Turska po\u010dela “pu\u0161tati” izbjeglice prema Europi i kr\u0161iti dogovor iz 2016. godine po kojem Europska unija pla\u0107a Turskoj milijarde eura da zadr\u017ei izbjeglice na svom teritoriju. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdo\u011fan je, ka\u017ee, odbio dodatne milijarde i planira dalje “pu\u0161tati”.<\/p>\n\n\n\n
To je odgovor na ofanzivu sirijskog re\u017eima uz podr\u0161ku Rusije na sjeveru Sirije koja “proizvodi” dodatne milijune izbjeglice i ubija turske vojnike koji se, eto, nalaze tamo, a prema svemu sude\u0107i, Erdo\u011fanu vi\u0161e nisu dovoljni novci ve\u0107 zahtijeva i geopoliti\u010dku podr\u0161ku Europske unije u sukobu s Rusijom oko razrje\u0161enja “sirijskog pitanja”. Bez obzira na geopoliti\u010dke ro\u0161ade i sklonosti, o\u010dito je “eskalacija” uzrokovana bijegom ljudi od ratnih strahota. No, i slu\u017ebena Europa je ve\u0107 odavno usvojila rasisti\u010dki pristup, samo ga provla\u010di kroz birokratski jezik prava i legitimnosti, dok su za ideolo\u0161ke govnarije zadu\u017eeni “koalicijski partneri” na krajnjoj desnici.<\/p>\n\n\n\n
Ta neslu\u017ebena koalicija zapravo ne odra\u017eava demokratske \u017eelje europskih naroda ili nekakav sna\u017ean porast ksenofobnih sklonosti bira\u010da. Kako pokazuju posljednja istra\u017eivanja<\/a>, te su sklonosti na otprilike istoj razini ve\u0107 du\u017ee vrijeme. Zdravorazumsko pitanje glasi: odakle onda porast popularnosti ekstremne desnice u posljednjih nekoliko godina? U kratkoj analizi<\/a> na Guardianu nizozemski politi\u010dki sociolog Matthijs Rooduijn je ponudio nekoliko uvjerljivih razloga. Stranke ekstremne desnice su pro\u0161le fazu “detoksifikacije” i ubla\u017eavanja imid\u017ea. Raskrstili su, barem retori\u010dki i vizualno, s eksplicitno fa\u0161isti\u010dkom desnicom i pripitomili vlastitu reputaciju. U tom su procesu va\u017enu ulogu odigrale i tradicionalne mejnstrim stranke koje su u prili\u010dnoj mjeri prihvatile njihove zahtjeve. Suo\u010deni s izborom izme\u0111u “autenti\u010dnih” ksenofoba, makar i pripitomljenih, i onih “la\u017enih”, bira\u010di \u0107e se odlu\u010diti za “autenti\u010dne”.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, promijenile su se, sukladno promjenama mejnstrim stranaka, i navike bira\u010da. Oni vi\u0161e nisu toliko lojalni bira\u010di, usidreni u politi\u010dkoj kulturi koja prati “liniju” svoje stranke bez obzira na oscilacije. Bira\u010dke odluke su se individualizirale u prili\u010dnoj mjeri i zasnivaju se na raznolikim razlozima: od karizme predsjednika stranke do nekog pojedina\u010dnog predizbornog obe\u0107anja. U takvom kontekstu ekstremno desne stranke mogu privu\u0107i ve\u0107i broj glasa\u010da. I na kraju, iako nije na\u010delno poraslo ksenofobno raspolo\u017eenje me\u0111u bira\u010dima, porasla je va\u017enost migracija kao politi\u010dki presudnog pitanja. Bira\u010di koji su prije imali anti-migrantske stavove nisu nu\u017eno na njima zasnivali svoj izbor, neko drugo politi\u010dko pitanje su smatrali va\u017enijim u oblikovanju odluke. Danas naprosto ve\u0107i broj bira\u010da svoje odluke temelji upravo na tom pitanju.<\/p>\n\n\n\n A na nama, kao bira\u010dima i politi\u010dkim aktivnim ljudima, preostaje da zauvijek raskrstimo s logikom manjeg zla. Pogled iz helikoptera nije manje zlo samo zato \u0161to se iz tog helikoptera ne puca. Manje zlo i ve\u0107e zlo su zlo, samo postoji podjela rada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na\u017ealost, Miroslav \u0160koro je u pravu. No, to puno vi\u0161e govori o politi\u010dkoj stvarnosti nego o politi\u010dkoj vrijednosti samoga \u0160kore. Neku ve\u010der je u intervjuu na Novoj TV ustvrdio kako su mu se ne tako davno svi smijali kad je izjavio da bi poslao vojsku na granice zbog priljeva migranata, a danas se taj stav […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":31503,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-31501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31501"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31501\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31506,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31501\/revisions\/31506"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31503"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31501"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31501"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31501"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31501"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}