Ameri\u010dke aplikacije za mjerenje kvalitete zraka izazivaju sumnje me\u0111u razli\u010ditim akterima. Ovaj put se bavimo posljedicama “otvorenog pristupa” na lokalnu zajednicu, onu sarajevsku, ali i neizostavnom motivacijom “prvog svjetskog higijeni\u010dara”.<\/p>\n\n\n\n
Jasno je za Sarajevo, ali po te\u0161kim one\u010di\u0161\u0107enjima zraka nedavno su se pro\u010duli i Zagreb, Beograd, Celje. Jasno je za Sarajevo, naime, jer ono zimi vi\u0161e ionako ne mo\u017ee izbje\u0107i svoje mjesto u vrhu svjetske liste gradova s najzaga\u0111enijim zrakom. No treba u svjetlu permanentnog breaking newsa te vrste uo\u010diti jo\u0161 dvije \u010dinjenice. Prvo, ne samo na Balkanu, pa\u017enja se velikim dijelom skre\u0107e na lokalno stanje. Drugo, dok se vi\u0161e pri\u010da o kvaliteti zraka gradova, u dalji plan je pala slika globalnog ekolo\u0161kog u\u017easa op\u0107eg tipa.
<\/p>\n\n\n\n
Sva je prilika, me\u0111utim, da nije rije\u010d o slu\u010dajnom efektu. Pozornost oko najednom svima dostupne planetarne mre\u017ee s podacima o kvaliteti zraka mnogobrojnih gradova po gotovo svim kontinentima, nama je privu\u010dena upravo primjerom Sarajeva. Zna se i od kojeg momenta: ambasada Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u tom gradu je 1. juna 2018. objavila<\/a> da rezultate svog mjera\u010da otvara za javnost. Internetska stranica Hidrometeorolo\u0161kog zavoda Federacije Bosne i Hercegovine otad navodi direktnu vezu<\/a> na to strano diplomatsko predstavni\u0161tvo. Doslovno, navrh tablice za razna bosansko-hercegova\u010dka mjesta, u rubrici s prvom sarajevskom lokacijom istaknuto je tek \u2013 Ambasada SAD. Na stranu sad to \u0161to takvi kolonijalni detalji u jednom poluprotektoratu kakav je BiH, vi\u0161e nikog ne iznena\u0111uju. Ne bi nas valjda trebao \u010duditi ni nalaz da Amerikanci u \u010ditavoj toj rubrici, odvojenoj za devet parametara, kao upori\u0161te daju jedino broj \u010dvrstih lebde\u0107ih \u010destica veli\u010dine do 2,5 mikrona. Samo na toj osnovi izra\u010dunavaju tzv. indeks kvalitete zraka, i to ameri\u010dki, jer indeksacija nije me\u0111unarodno standardizirana. Federacija BiH je dotad mjerila tako sitne \u010destice isklju\u010divo na ponekim punktovima industrijskih zona Tuzle i Zenice, ali je s triju sarajevskih lokacija redovno prenosila \u0161est-sedam preostalih indikatora. I daleko od toga da zrak u Sarajevu, u dane maglovite, a bez oborina ili vjetra, nije katastrofalno zaprljan polutantima iz automobilskih motora i ku\u0107nih lo\u017ei\u0161ta. To nije sporno, na\u017ealost, i nisu Amerikanci svojim objavama vrijednosti za PM2,5 iznijeli nikakvu neistinu. <\/p>\n\n\n\n No pravi smisao njihovih mjerenja otkriva se tek kad bolje osmotrimo onaj link<\/a> na koji upu\u0107uje Hidrometeorolo\u0161ki zavod. Posrijedi je AirNow<\/em> stranica s dodatkom iz ameri\u010dkog State Departmenta koji prikuplja izmjere u velikom broju svojih ambasada i konzulata diljem svijeta. Metoda se proslavila nakon raskrinkavanja situacije u Kini, \u010dime je otvoren put za sli\u010dne akcije drugdje, odnosno gdje god to Washington po\u017eeli. Ali nemojmo se dati zavarati tuma\u010denjem koje daju na AirNow<\/em>, da se uzorkovanje izvodi radi informiranja osoblja ambasada i drugih ameri\u010dkih gra\u0111ana u svijetu, i da je sustav otvoren prema \u017eeljama svih zemalja u vezi s tim mjerenjima. <\/p>\n\n\n\n Prije \u0107e biti da je vode\u0107i svjetski policajac u novije doba postao i samozvani svjetski higijeni\u010dar broj jedan. Ako je prethodnu funkciju prigrabio kao najuporniji siled\u017eija, onda je drugu mo\u017eda usvojio kao najizrazitiji \u010distunac i \u0161treber. Ipak, nije rije\u010d o tome; ne mo\u017ee bully<\/em> tako lako biti i geek<\/em>. Radije pro\u0161irimo sliku na ukupni ameri\u010dki eko-utjecaj, pa \u0107emo lak\u0161e protuma\u010diti kontroverznost tih identiteta.
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nAmeri\u010dki eko-utjecaj<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n