{"id":31459,"date":"2020-02-28T14:21:30","date_gmt":"2020-02-28T13:21:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31459"},"modified":"2020-02-28T14:21:31","modified_gmt":"2020-02-28T13:21:31","slug":"kapa-lova-za-zelenu-tranziciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31459","title":{"rendered":"Kapa lova za zelenu tranziciju"},"content":{"rendered":"\n

Europska komisija objavila je u srijedu (26 februara) popis regija Europske unije spremnih za prihvat 7.5 milijardi eura iz Fonda za pravednu tranziciju koji smjera ka ostvarenju klimatskih ciljeva postavljenih u novoj europskoj ekolo\u0161koj politici: Zeleni plan za Europu (Green New Deal<\/em>). Premda \u0107e u narednim godinama svih 27 zemalja \u010dlanica imati pristup Fondu za pravednu tranziciju, za sada se na putu zacrtanom u Zelenom planu nalazi tek sto europskih regija. To zna\u010di da su samo one zadovoljile kriterije koji su zahtijevali da se prvo rje\u0161avaju problemi poput poslova u karbonski intenzivnim industrijama (ugljen, fosilna goriva) i udio te regije u BDP-u zemlje po glavi stanovnika. <\/p>\n\n\n\n

Na samom vrhu ljestvice takvih podru\u010dja nalazi se \u010dak 9 poljskih regija koje zapo\u0161ljavaju 78.000 ljudi u rudarstvu, \u0161to je \u010dak polovica od ukupnog broja rudara u EU. Poljska bi za ovo trebala dobiti \u010dak 2 milijarde eura. No, budu\u0107i da jo\u0161 uvijek nije pristala na Europski zeleni plan, upravo zbog strahova da EU ne\u0107e adekvatno adresirati socioekonomske probleme koji proizlaze iz ga\u0161enja rudnika i stvaranja tako velikog broja nezaposlenih, Poljska bi mogla odmah u startu izgubiti polovicu ovih sredstava. Ipak, zemlji \u0107e biti potrebne obj]e milijarde eura, jer zatvaranje rudnika zna\u010di prekvalifikaciju rudara za neke druge poslove, ja\u010danje vje\u0161tina i znanja poljskih radnika, a ne samo nove poduzetni\u010dke ideje i ulaganja u obnovljive izvore energije. Poljski plan bio je zamijeniti ugljen nuklearnom energijom, \u0161to nije dio Zelenog plana. Isti problem ima Francuska koja bi zbog nuklearnih elektrana mogla ostati bez prvih europskih sredstava za zelenu tranziciju. Prva sredstva odlaze na aspekte koji stvaraju najvi\u0161e zaga\u0111enja, tako su to u Njema\u010dkoj tako\u0111er termoelektrane i rudnici, u Francuskoj kemijske tvornice i \u010deli\u010dane, a na Malti promet<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Kako bi povukle osigurana sredstva, zemlje moraju osmisliti takozvane Planove za pravednu tranziciju i donijeti niz preporuka koje bi trebale slu\u017eiti kao okosnica oko koje \u0107e se graditi zelena tranzicija, a sve na temelju sna o klimatski neutralnoj Europi do 2020. To zna\u010di da se od dr\u017eava o\u010dekuje da osmisle fleksibilne politike koje \u0107e omogu\u0107avati laku implementaciju na terenu. Ovo ne zna\u010di da dr\u017eava mora nametnuti to\u010dno odre\u0111ena pravila po kojima se ta tranzicija ima odvijati. Ovakav model te\u017ee je osmisliti ako je vlada sama lo\u0161e obrazovana po pitanju mogu\u0107nosti decentraliziranog razvoja, te ako umjesto da samo odobri sredstva za projekte nastale u lokalnim zajednicama, po\u010dne gurati svoje strana\u010dke kapitalne interese.<\/p>\n\n\n\n

A di je Hrvatska?<\/h2>\n\n\n\n

Europska komisija popis zemalja spremnih za kori\u0161tenje sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju donijela je na temelju Ocjene napretka u strukturnim reformama, prevenciji i ispravljanju makroekonomskih neravnote\u017ea i rezultata<\/a> (dubinski pregled) koji je objavljen u sklopu Europskog semestra. U izvje\u0161taju o Hrvatskoj <\/a>uglavnom stoji kako je zemlja ostvarila ograni\u010den ili nekakav napredak, dok u podru\u010dju dru\u0161tvene odgovornosti korporacija nije napravila a ma ba\u0161 nikakav <\/em>napredak. Najve\u0107i hrvatski problem su strukturalne slabosti s dugoro\u010dnim posljedicama koje onemogu\u0107avaju br\u017ee priklju\u010denje Hrvatske socio-ekonomskoj stopi razvoja EU. Tako dok nam HDZ servira ekonomski rast kao uspjeh svoje vlade, u izvje\u0161taju se vidi da vlada vi\u0161e ko\u010di potencijal tog razvoja nego \u0161to ga predvodi. Ipak, zaista, zemlju se hvali u makroekonomskim pokazateljima, ograni\u010davanju rasta javnog, privatnog i vanjskog duga, itd., ali se nagla\u0161ava da nisu uvedene nu\u017eno potrebne socijalne za\u0161tite, bilo da se osigurao sna\u017eniji rast pla\u0107a, smanjenje nezaposlenosti ili pad siroma\u0161tva. Dr\u017eavu se posebno upozorava na jako sporu administraciju. <\/p>\n\n\n\n

Svi ovi aspekti hrvatske dr\u017eave, slo\u017eit \u0107emo se s EU, prepreka su nu\u017eno potrebnoj zelenoj tranziciji. Primjerice, EU posebno isti\u010de da dr\u017eava mora bolje sura\u0111ivati s organizacijama civilnog dru\u0161tva jer je za ostvarenje klimatskih ciljeva nu\u017ean dru\u0161tveni konsenzus. Drugim rije\u010dima, EU ka\u017ee Hrvatskoj \u2013 slu\u0161ajte svoje nevladine organizacije (uostalom, zato i postoje, kako bi vr\u0161ile funkcije javnosti kojih se dr\u017eava odrekla). Na primjer, kao dva od hrvatskih goru\u0107ih problema u ovom su izvje\u0161taju prepoznati skladi\u0161tenje otpada te vodovod i kanalizacija. Ve\u0107 letimi\u010dan pogled po sektoru, ka\u017ee vam da se u Hrvatskoj opravdano prosvjeduje protiv novih spalionica otpada, da se sme\u0107e ne zbrinjava adekvatno, pa je tako gradona\u010delnik glavnog grada postao najve\u0107a strukturna smetnja zelenoj tranziciji Zagreba, itd\u2026 Jasno vam je i da svaka ve\u0107a ki\u0161a uzrokuje nedostatak pitke vode u turisti\u010dkim centrima zemlje, te da su kanalizacijska rje\u0161enja, premda nova, tako lo\u0161a da nemali broj gradova smrdi pri svakom jugu. <\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161taju Hrvatske u sklopu Europskog semestra 2020. ipak zna\u010dajno nedostaje kontekst. Primjerice, Hrvatsku se hvali jer je ve\u0107 odavno ostvarila 20 postotno smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova i ostvarila cilj o smanjenju stakleni\u010dkih plinova za 2020. ali, to nije rezultat zelenih politika nego deindustrijalizacije, odnosno privatizacije i bankrota ogromnih dijelova industrije. Hvali nas se i jer nam velika koli\u010dina energije dolazi iz obnovljivih izvora energije, ali pre\u0161u\u0107uju da je u popis obnovljivih resursa uvr\u0161etno i drvo. Dakle iste varijable u jednoj tablici izgledaju fantasti\u010dno, dok na drugoj nose ogromne minuse. Na primjer, uzmete li tablicu energetskog siroma\u0161tva, vidjet \u0107ete da se Hrvatska nalazi pri samom dnu. Kako, ako smo tako napredni? U mnogim ku\u0107ama u Hrvatskoj, ljudi nemaju rije\u0161eno grijanje, te se s pe\u0107i na drva grije tek jedna prostorija. Ta realno postoje\u0107a dru\u0161tvena \u010dinjenica ka\u017ee da ne tro\u0161imo mnogo plina i ugljena, jer nikad nismo niti rije\u0161ili energetski problem ku\u0107anstava izvan glavnog grada. Nadalje, premda nemamo najgore mogu\u0107e podatke o zaga\u0111enju koje proizvodi promet, to zapravo zna\u010di i da imamo mali protok roba, a ne treba zaboraviti niti prirodnu \u010dinjenicu da smo povr\u0161inom puno ve\u0107a zemlja nego \u0161to imamo stanovnika (dakle rijetko smo naseljeni). Tek kada se do\u0111e do tablice utjecaja gospodarstva na klimu, vidimo da ve\u0107 sada, iako su se statistike tek po\u010dele obra\u0111ivati na na\u010din da se u njih uvrste i posljedice klimatskih promjena (od nestanaka kukaca, do monetarne cijene zdravstvenih tegoba), vidi se da ve\u0107 sada klimatski minusi stvaraju optere\u0107enje na hrvatski BDP ve\u0107i od tri posto. Odnosno, doma\u0107i BDP bio bi u startu tri posto ve\u0107i da stvaranjem ekonomskog rasta istovremeno ne stvaramo i klimatske promjene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska komisija objavila je u srijedu (26 februara) popis regija Europske unije spremnih za prihvat 7.5 milijardi eura iz Fonda za pravednu tranziciju koji smjera ka ostvarenju klimatskih ciljeva postavljenih u novoj europskoj ekolo\u0161koj politici: Zeleni plan za Europu (Green New Deal). Premda \u0107e u narednim godinama svih 27 zemalja \u010dlanica imati pristup Fondu za […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31464,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[774,641,727,357,819],"theme":[457],"country":[495,38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-31459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-europski-zeleni-plan","tag-green-new-deal","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-europska-unija","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31459"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31465,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31459\/revisions\/31465"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31459"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31459"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31459"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31459"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}