\u010clan Istarskog demokratskog sabora (IDS) Nivio Stojni\u0107 nedavno je istupio iz stranke zbog seksisti\u010dkog vrije\u0111anja novinarke Glasa Istre. Marta Baradi\u0107 analizira medijske reakcije na taj slu\u010daj i ukazuje na \u0161iri problem zasi\u0107enosti istarskog medijskog krajolika proma\u0161enim idejama o seksizmu kao odrazu osobne nekulture i kao ispadima primitivnih pojedinaca. <\/p>\n\n\n\n
Na\u010delnik istarske op\u0107ine Tar-Vabriga Nivio Stojni\u0107 po\u010detkom je mjeseca dospio u medije zbog seksisti\u010dkog vrije\u0111anja novinarke Glasa Istre. Novinarka Chiara Bili\u0107 u okviru svog istra\u017eivanja teme imovinskih kartica tamo\u0161njih politi\u010dkih \u010delnika telefonski je kontaktirala Stojni\u0107a koji je umjesto da odgovori na postavljeno pitanje triput ponovio: “O\u0107ete mi popu\u0161iti k***\/mo\u017eete mi popu\u0161iti k***”. Reakcije nisu izostale, slu\u010daj su prenijeli svi \u010ditaniji mediji, a istoga dana reagirao je HND o\u0161tro osudiv\u0161i Stojni\u0107ev verbalni nasrtaj na novinarku. Pritisak javnosti i reakcija vrha IDS-a, vode\u0107e stranke poluotoka \u010diji je Stojni\u0107 tada bio \u010dlan, rezultirao je njegovim istupanjem iz stranke ve\u0107 dan nakon, ali ne i s mjesta na\u010delnika. Da je zapravo rije\u010d o potezu koji za cilj ima tek ubla\u017eiti posljedice po imid\u017e IDS-a ne skriva ni sam Stojni\u0107 kazav\u0161i<\/a> da je to \u0161to se dogodilo IDS-u donijelo \u0161tetu i da je istupanje iz stranke bio jedini ispravni potez kako stranka ne bi u ovoj predizbornoj godini trpjela posljedice zbog njega. Dodao je da IDS ima i dalje ve\u0107inu u tom op\u0107inskom vije\u0107u i da se ni\u0161ta u biti ne\u0107e promijeniti. \u010cak su i \u010dlanovi oporbe iz op\u0107inskog vije\u0107a komentirali da se nadaju nastavku uspje\u0161ne suradnje.<\/p>\n\n\n\n Javnosti se u ime IDS-a obratio glavni tajnik stranke Giovanni Sponza osudiv\u0161i Stojni\u0107evo pona\u0161anje koje je “ispod svake razine” i “nije u skladu sa standardima IDS-a”. Iako Sponza izjavljuje da svatko tko se bavi politikom mora biti svjestan te\u017eine javno izgovorene rije\u010di, izostavlja napomenuti da je svatko, pa tako i \u010dlan IDS-a na funkciji na\u010delnika, du\u017ean odgovarati na pitanja od interesa javnosti kao \u0161to su ona o spornim dijelovima imovinske kartice. Od IDS-a smo tako o\u010dekivano \u010duli mnogo o “borbi protiv primitivizma”, premalo o imovinskim karticama njihovih donedavnih \u010dlanova, a ni\u0161ta o strukturnom seksizmu – “uspje\u0161na suradnja” se nastavlja, (lokalni) izbori su pred vratima.<\/p>\n\n\n\n Osim na hegemoniju IDS-a, ovaj slu\u010daj podsje\u0107a i na zamke tretiranja Stojni\u0107evog ispada kao ekscesa bez prepoznavanja \u0161irih implikacija. Iako je slu\u010daj sna\u017eno odjeknuo u javnosti, znakovito je da ga tek strukovno udru\u017eenje odnosno HND prepoznaje kao dio \u0161ireg problema te podsje\u0107a na njihovu javnu kampanju “Samo odgovorite na pitanje<\/a>“, pokrenutu prije nekoliko mjeseci u suradnji sa Sindikatom novinara Hrvatske. Neposredni povod za pokretanje kampanje koja upozorava na izlo\u017eenost novinara i novinarki verbalnim zlostavlja\u010dima, mahom iz redova politi\u010dara, tada je bila seksisti\u010dka izjava gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a upu\u0107ena novinarki N1 Televizije. Kad se glavni urednik Glasa Istre, mati\u010dne ku\u0107e novinarke Bili\u0107, uhvati komentiranja<\/a> ovog slu\u010daja, iako Stojni\u0107eve izjave karakterizira kao seksisti\u010dke, problem prvenstveno vidi u seksualnoj frustraciji “nesigurnog i iskompleksiranog” na\u010delnika Stojni\u0107a koji je “frajer bez pokri\u0107a, frajer koji misli da je neodoljiv i da se \u017eene pale na njega, a ustvari [je] ispao odvratan, degutantan i primitivan.” Dakle, Stojni\u0107ev krimen kao osobe na javnoj funkciji je zapravo to \u0161to nije pravi frajer. Stojni\u0107ev potez naziva i “ljudskim posrnu\u0107em” kojim je dotaknuo “moralno dno” dodaju\u0107i da je sre\u0107om u obranu ljudskosti i dostojanstva prisko\u010dio eto glavni tajnik IDS-a Sponza. Sponzina je pak reakcija, pi\u0161e tako glavni urednik Glasa Istre, “probudila nadu da u hrvatskoj politici jo\u0161 uvijek ima po\u0161tenja” jer se novinarki ispri\u010dao “Duboko. Intimno. Osobno. I u ime stranke. Ali, prije svega, napravio je to kao \u010dovjek. Priznao je da ga je sram. \u0160to je za politi\u010dara puno.”<\/p>\n\n\n\n Podsjetimo ovdje na priop\u0107enje<\/a> Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Vi\u0161nje Ljubi\u010di\u0107 iz kolovoza pro\u0161le godine povodom spomenutog omalova\u017eavaju\u0107eg obra\u0107anja gradona\u010delnika Grada Zagreba novinarki N1 TV u kojem napominje da tijekom tiskovnih konferencija ili prigodom davanja izjava za medije gradona\u010delnik predstavlja instituciju grada, dok novinarke obavljaju svoj posao, dakle nalaze se na radnom mjestu. U takvoj situaciji i me\u0111usobnom odnosu gradona\u010delnika i novinarke, svaka seksualna aluzija poput aluzije da ga novinarka “rajca” ili vrije\u0111anje temeljem spola je oblik spolnog uznemiravanja koje je regulirano Zakonom o ravnopravnosti spolova. Nagla\u0161avati va\u017enost “intimnih i dubokih” isprika potpuno je deplasirano kad je rije\u010d o predstavnicima institucija, a usto i skre\u0107e pozornost s te\u017eine takvih izjava, ponajvi\u0161e s mogu\u0107nosti njihova adekvatnog sankcioniranja. Ocjena da je uputiti osobnu ispriku za politi\u010dara puno zapravo je odrje\u0161enje od odgovornosti koja dolazi uz slu\u017ebene funkcije s idejom da je dovoljno “primitivca” Stojni\u0107a ekskulpirati isprikom jednog “pravog frajera” Sponze. <\/p>\n\n\n\n Komentar je zaklju\u010dio procjenom o Stojni\u0107u “nazadnjaku, seksistu” koji “ni po \u010demu nije u duhu IDS-a koji proklamira vrijednosti dijametralno suprotne zna\u010denju onoga \u0161to je on poru\u010dio novinarki Chiari Bili\u0107”. A da se radi tek o proklamiranju tih dijametralno suprotnih vrijednosti njegovanih u IDS-u, ali ne i njihovom provo\u0111enju u praksi, nedavno je pokazao \u010dlanak jedne novinarke Glasa Istre u tekstu<\/a> naslovljenom “IDS \u2013 naj ‘macho’ stranka u Hrvatskoj”. Oprema teksta koja glasi “Pripadnice ljep\u0161eg spola u najve\u0107oj istarskoj stranci rijetko istupaju javno, ne govore o \u0161kakljivim temama i nema ih me\u0111u gradona\u010delnicama” ponovno nas je podsjetila da su ovu medijsku ku\u0107u zaobi\u0161le \u010dak i one bazi\u010dne mjere poput smjernica za medije vezane uz borbu protiv seksizma, budu\u0107i da svojim sadr\u017eajem u\u010destalo reproduciraju i odr\u017eavaju rodne stereotipe. U tekstu se, kroz razgovor s nekoliko istaknutijih IDS-ovki mo\u017ee saznati da IDS ipak ni po \u010demu ne prednja\u010di kad je rije\u010d o \u017eenama na vode\u0107im pozicijama. Tako \u0107e jedna od njih re\u0107i da su “u stranci uvijek sve mogu\u0107nosti otvorene” no unato\u010d tome \u010dinjenica je da IDS u Istri ima tek jednu na\u010delnicu i nema ni jednu gradona\u010delnicu. Komentar druge sugovornice glasi: “Tko im je kriv!” Zanimljivo je pak da je i cijeli \u010dlanak tako intoniran, s nizom opaski poput ove: “Kao prave strana\u010dke vojnikinje, one pristaju biti na margini. I mogli bismo re\u0107i, same su si krive. \u017dene u IDS-u boje se pokazati da im je stalo imati mo\u0107, da \u017eele i mogu upravljati.”<\/p>\n\n\n\n Novinarstvo je i u Hrvatskoj prvenstveno \u017eenska profesija, ka\u017ee Sindikat novinara Hrvatske koji je upravo, uo\u010di 8. marta, pokrenuo kampanju “\u017dene novinarke i druge opasne stvari<\/a>“, sa ciljem podsje\u0107anja na lo\u0161iji polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu i u novinarstvu, me\u0111u ostalim adresiraju\u0107i i posebnu ugro\u017eenost novinarki u istra\u017eiva\u010dkom radu na terenu. Prema Izvje\u0161\u0107u o rodnoj ravnopravnosti u medijskom sektoru u EU<\/a>, iako \u017eene \u010dine ve\u0107inu osoba sa sveu\u010dili\u0161nom diplomom u sektoru novinarstva i medija, postotak \u017eena zaposlenih u tom sektoru stagnira na oko 40% te su i dalje podzastupljene u medijima, posebno na odlu\u010diva\u010dkim i vode\u0107im polo\u017eajima, a pritom su im \u0161anse za zaposlenje ili promaknu\u0107e na visoke polo\u017eaje manje u privatnim medijima. Nadalje, novinarke su izlo\u017eenije rodno uvjetovanom nasilju i diskriminaciji na radnom mjestu, a prema dostupnim podacima na me\u0111unarodnoj razini 64.8% \u017eena zaposlenih u medijima do\u017eivjelo je zastra\u0161ivanje, prijetnje ili zlostavljanje u vezi s njihovim radom, 31.7% njih kazalo je da se najvi\u0161e zastra\u0161ivanja i zlostavljanja doga\u0111alo upravo na radnom mjestu od strane \u0161efova mu\u0161karaca, nadre\u0111enih ili kolega. Pitaju\u0107i se o nepovoljnom polo\u017eaju \u017eena u sektoru u obzir treba uzeti i suvremene transformacije kako medijskog polja tako i rada samog odnosno pitanja kome je i kako ta profesija uop\u0107e dostupna<\/a>. <\/p>\n\n\n\n Recentni slu\u010daj Stojni\u0107 stoga nas je trebao podsjetiti i na strukturnu uvjetovanost rodne neravnopravnosti, ve\u0107u izlo\u017eenost seksizmu odre\u0111enih skupina \u017eena poput politi\u010darki, novinarki ili \u017eena iz javnog \u017eivota, potaknuti na raspravu o uvjetima rada, prvenstveno \u017eena u medijskom sektoru te podsjetiti da se ti problemi mogu rije\u0161iti isklju\u010divo strategijama koje streme ka sustavnim promjenama. No \u010dini se da vladaju\u0107oj kasti u Istri najbolje ide brendiranje. Dok se hrvatska javnost zgra\u017ea nad Imotskim, u “multitolerantnoj Istri” (\u0161to god to zna\u010dilo) se svakodnevno serviraju novine prepune diskriminiraju\u0107eg \u0161unda – osim \u0161to se na seksizam odgovara seksizmom i podzastupljenost \u017eena u politi\u010dkoj areni argumentira njihovom uro\u0111enom neambiciozno\u0161\u0107u, na stranicama Glasa Istre o ne\u010dijoj nacionalnosti zaklju\u010duje se po izgledu, nasilna narav \u010dita se iz “mrka stasa” migranata, Kinezi se nazivaju “kosookima”, tr\u017enice su prazne “jer je sve manje doma\u0107ica”, a “Filipinci, a posebno Filipinke, kao stvorene su za ku\u0107nu poslugu”. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u010clan Istarskog demokratskog sabora (IDS) Nivio Stojni\u0107 nedavno je istupio iz stranke zbog seksisti\u010dkog vrije\u0111anja novinarke Glasa Istre. Marta Baradi\u0107 analizira medijske reakcije na taj slu\u010daj i ukazuje na \u0161iri problem zasi\u0107enosti istarskog medijskog krajolika proma\u0161enim idejama o seksizmu kao odrazu osobne nekulture i kao ispadima primitivnih pojedinaca. Na\u010delnik istarske op\u0107ine Tar-Vabriga Nivio Stojni\u0107 po\u010detkom […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31439,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[511,28,838],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[434],"class_list":["post-31435","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-istra","tag-mediji","tag-seksizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31435","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31435"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31435\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31458,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31435\/revisions\/31458"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31439"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31435"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31435"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31435"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31435"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31435"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31435"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31435"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Ekscesi\ni intimne isprike<\/h2>\n\n\n\n
Glas “multitolerantne” Istre<\/h2>\n\n\n\n