Mnoge zemlje Europske unije bore se s manjkom radne snage u podru\u010dju skrbi tako \u0161to uvode striktne politike integracije koje vi\u0161e ili manje izravno guraju migrantice u sektor reproduktivnog rada. Antonija Todi\u0107 analizira sli\u010dne politike u Sloveniji koje pod floskulom “socijalne aktivacije” uvode iskori\u0161tavanje migrantica za tradicionalno \u017eenske i potpla\u0107ene poslove. <\/p>\n\n\n\n
U Sloveniji, kao i u drugim zemljama diljem Europe, izbjegli\u010dka kriza iz 2015. potakla je islamofobni i anti-imigrantski diskurs koji tretira migrantice \u2013 za razliku od “opasnih” mu\u0161kih migranata \u2013 kao \u017ertve<\/a> koje treba spasiti od patrijarhalnih dru\u0161tava iz kojih dolaze. U knjizi “U ime \u017eenskih prava” (“In the Name of Women’s Rights”), Sara Farris naziva taj fenomen femonacionalizmom<\/a>. Njegovi korijeni, prema Farris, le\u017ee u neoliberalnom preoblikovanju dru\u0161tvene reprodukcije, koja uzrokuje sve ve\u0107u potrebu za migrantskim radnicama koje rade kao njegovateljice, dadilje i ku\u0107ne pomo\u0107nice. Mnoge zemlje EU bore se s manjkom radne snage u podru\u010dju skrbi tako \u0161to uvode striktne politike integracije koje vi\u0161e ili manje izravno guraju migrantice u sektor reproduktivnog rada. Da bi dobile boravi\u0161nu dozvolu, te su \u017eene pravno obvezane da poha\u0111aju te\u010daje integracije gdje ih se poti\u010de da prihvate poslove \u2013 ili \u010dak volontiraju \u2013 u sektoru reproduktivnog rada (briga za djecu i starije, pomo\u0107 u ku\u0107i i sli\u010dno).<\/p>\n\n\n\n U usporedbi s ve\u0107inom zemalja Zapadne Europe, Slovenija se ne\u0161to manje oslanja na reproduktivni rad migrantskih radnica, uglavnom zahvaljuju\u0107i naslje\u0111u biv\u0161eg socijalisti\u010dkog sustava koji je implementirao mjere za rastere\u0107enje \u017eena od reproduktivnog rada i izgradio opse\u017enu mre\u017eu institucija socijalne dr\u017eave. Me\u0111utim, taj je sustav sada sve vi\u0161e pod pritiskom reformi i rezova, \u0161to sve vi\u0161e prisiljava ku\u0107anstva da se oslone na pla\u0107enu pomo\u0107. To je posebno izra\u017eeno u sferi brige za starije u kojoj postoji znatan manjak dr\u017eavnih usluga, \u0161to stvara sve ve\u0107u potra\u017enju za migrantskim radnicama. Tako\u0111er, zanimanja koja su tradicionalno \u017eenska, poput \u010dista\u010dica, pomo\u0107nica u kuhinji, medicinskih sestara i ku\u0107nih pomo\u0107nica, suo\u010dena su s manjkom<\/a> radne snage. Novije slu\u017ebene studije<\/a> Slovenije ve\u0107 nagla\u0161avaju potrebu za iskori\u0161tavanjem migrantica za rad zbog rastu\u0107e dru\u0161tvene potrebe za uslugama u podru\u010dju reproduktivnog rada Neki koraci u tom smjeru ve\u0107 su poduzeti. Uz financijsku podr\u0161ku Europskog socijalnog fonda, slovensko Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi 2017. je po\u010delo s implementacijom opse\u017enog pilot projekta za razvoj modela “socijalne aktivacije” koji bi trebao trajati do 2022. godine. Namjera socijalne aktivacije je potaknuti dru\u0161tveno isklju\u010dene osobe, poput dugotrajno nezaposlenih i primatelja socijalne pomo\u0107i, da se uklju\u010de u tr\u017ei\u0161te rada. Jedna od ciljanih skupina su “\u017eene iz druga\u010dijeg kulturnog okru\u017eenja, koje imaju ograni\u010den kontakt sa \u0161irom zajednicom i ne govore slovenski, \u0161to utje\u010de na njihovu poziciju u dru\u0161tvu, a time i na dru\u0161tvenu poziciju njihove djece, \u0161to rezultira me\u0111ugeneracijskim prijenosom dru\u0161tvene isklju\u010denosti”. Nekoliko programa unutar projekta posve\u0107eno je socijalnoj aktivaciji albanskih \u017eena koje posljednjih godina predstavljaju jednu od najve\u0107ih skupina migrantica. Specifi\u010dan sadr\u017eaj tih programa nije ujedna\u010den jer ga odre\u0111uju lokalne institucije iz podru\u010dja socijalne skrbi ili nevladine organizacije koje te projekte i provode. Oni se obi\u010dno sastoje od predavanja, radionica i te\u010dajeva. Unutar jednog takvog programa<\/a> za albanske migrantice, \u017eene koje su poha\u0111ale program posjetile su nekoliko institucija kako bi se upoznale s njihovim radom i kako bi im se “pove\u0107ale \u0161anse za zapo\u0161ljavanje”. Na primjer, odvedene su u centar za pomo\u0107 u ku\u0107i gdje im je predstavljeno zanimanje “profesionalne ku\u0107ne socijalne skrbnice”, kao i mogu\u0107nost da dobiju dr\u017eavnu strukovnu kvalifikaciju za to zanimanje.<\/p>\n\n\n\n Jedan od dostupnih izvje\u0161taja o projektu donosi evaluaciju programa od strane samih korisnika i korisnica. Mnogi korisnici bili su vrlo kriti\u010dni prema radionicama koje su poha\u0111ali jer smatraju da im one nisu donijele nikakvo konkretno znanje ni pove\u0107ale \u0161anse za zapo\u0161ljavanje. Aspekt projekta koji su najbolje ocijenili odnosio se na upoznavanje novih ljudi i stvaranje prijateljstava koje je projekt omogu\u0107io. Neki polaznici su se dosa\u0111ivali, dok su drugi uklju\u010deni u te\u010dajeve osposobljavanja za rad, iako mnogi od njih nisu to \u017eeljeli. Mnogi su se po\u017ealili da su bili prisiljeni raditi u zanimanjima za koja nisu zainteresirani, ili da su bili iskori\u0161teni kao volonteri i volonterke u u\u017easnim radnim uvjetima. Jedna korisnica je izjavila: “Radile smo kao robovi i od toga je imao koristi samo direktor, a ne mi. Sramota!”. Druga je izjavila: “Bilo je tako sjajno da sam zavr\u0161ila na antidepresivima nakon osam mjeseci!”. <\/p>\n\n\n\n Iako projekt jo\u0161 nije zavr\u0161io, trenutno dostupna statistika iz izvje\u0161taja potvr\u0111uje takva iskustva. Cilj je projekta da 25 posto korisnika bude zaposleno nakon zavr\u0161etka programa koji su poha\u0111ali. Autori izvje\u0161taja smatraju da taj cilj nije te\u0161ko posti\u0107i, no njihov optimizam temelji se na sljede\u0107im podacima o trenutnom stanju: 11% korisnika\/ica je zaposleno ili samozaposleno, 20% ih poha\u0111a programe za nezaposlene, 7% je u sustavu obrazovanja, gotovo 12% ih volontira, a 29% ih jo\u0161 sudjeluje u projektu. Ve\u0107ina (48%) polaznika u trenutku evaluacije bila je nezaposlena. Simptomati\u010dno je da autori izvje\u0161taja smatraju da su sudjelovanje u programima za nezaposlene i volonterski rad pozitivni ishodi, a zanimljivo je i da su kategorije zaposlenih i samozaposlenih spojene u jednu, iako potonja \u010desto zna\u010di rad u ekstremno nesigurnim uvjetima. Mo\u017ee se zaklju\u010diti da su programi uglavnom neu\u010dinkoviti i da se zapravo svode na oblik workfare<\/em> politike \u2013 polaznicama i polaznicima je pla\u0107eno 80 centa po satu za sudjelovanje, \u0161to je daleko ispod minimalne pla\u0107e. <\/p>\n\n\n\n Dosad objavljena izvje\u0161\u0107a o projektu socijalne aktivacije ne spominju sektore u kojima radi ono malo polaznika programa koji su uspjeli prona\u0107i posao. No za o\u010dekivati je da se \u017eene op\u0107enito, a posebno migrantice, unutar takvih programa usmjerava u sferu reproduktivnog rada. Pored dosad izlo\u017eenih primjera integracijskih programa kojima se albanske \u017eene usmjerava u takva zanimanja, kao primjer mogu poslu\u017eiti i sli\u010dni, manji projekti kakvi su se u Sloveniji ve\u0107 provodili. Primjerice, do 2017. u Jesenicama i Ljubljani odvijao se projekt \u010diji se naziv \u201cOtkrivene ruke, ljudski i poslovni uspjesi”, kako stoji u slu\u017ebenom obja\u0161njenju, izravno referirao na sliku pokrivene \u017eene-migrantice koja u nemogu\u0107nosti da komunicira izrazima lica to \u010dini rukama. Namjera projekta bilo je poticanje poduzetni\u0161tva me\u0111u migranticama koje su u Sloveniju ve\u0107inom do\u0161le iz zemalja biv\u0161e Jugoslavije. Najve\u0107im dijelom, projekt ih je poticao na “dizajniranje tekstilnih proizvoda” za prodaju putem projektne web stranice. Usmjeravaju\u0107i ih na jo\u0161 jedno tradicionalno i slabo pla\u0107eno \u017eensko zanimanje, projekt se vi\u0161e-manje sveo na glorificirani te\u010daj \u0161ivanja. <\/p>\n\n\n\n Iako slovenska integracijska politika jo\u0161 nije toliko razra\u0111ena kao u zemljama Zapadne Europe, ona neupitno hvata korak s njima. Uzev\u0161i u obzir rastu\u0107u potrebu za reproduktivnim radom i uvo\u0111enje workfare<\/em> programa za integraciju migrantica, mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e idu\u0107ih godina usmjeravanje migrantica u sferu reproduktivnog rada dobiti zamah. <\/p>\n\n\n\n Prijevod s engleskog: Dora Leva\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mnoge zemlje Europske unije bore se s manjkom radne snage u podru\u010dju skrbi tako \u0161to uvode striktne politike integracije koje vi\u0161e ili manje izravno guraju migrantice u sektor reproduktivnog rada. Antonija Todi\u0107 analizira sli\u010dne politike u Sloveniji koje pod floskulom “socijalne aktivacije” uvode iskori\u0161tavanje migrantica za tradicionalno \u017eenske i potpla\u0107ene poslove. U Sloveniji, kao i […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31414,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[657,836,834,835],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[837],"class_list":["post-31402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-briga-za-starije","tag-femonacionalizam","tag-migrantice","tag-reproduktivni-rad","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31402"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31417,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31402\/revisions\/31417"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31414"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31402"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31402"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31402"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31402"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Profesija: profesionalna ku\u0107na socijalna skrbnica <\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nWorkfare<\/em> otkrivenih ruku<\/h2>\n\n\n\n