{"id":31392,"date":"2020-02-26T09:05:12","date_gmt":"2020-02-26T08:05:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31392"},"modified":"2020-02-27T02:31:44","modified_gmt":"2020-02-27T01:31:44","slug":"privatizacija-rumunjskog-zdravstva-raspad-epskih-razmjera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31392","title":{"rendered":"Privatizacija rumunjskog zdravstva: raspad epskih razmjera"},"content":{"rendered":"\n

Novim zakonom rumunjska vlada nastoji preusmjeriti javna sredstva u privatni zdravstveni sektor. Iako \u0107e ta odluka imati nesagledive posljedice po \u017eivotni standard i dostupnost zdravstvenih usluga, gotovo nitko ne prosvjeduje jer nitko i ne vjeruje dr\u017eava da ima kapacitete organizirati kvalitetni javni zdravstveni sustav.<\/p>\n\n\n\n

Zamislite ovu situaciju: jednog jutra se probudite s jakom boli u le\u0111ima. Ne znate o \u010demu se radi, ali pogor\u0161ava se iz sata u sat. Doktor op\u0107e prakse vas po\u0161alje specijalistu. Presuda specijalista je mra\u010dna: imate napukli kralje\u017eak i \u0161to prije vam je potrebna operacija. Teoretski, va\u0161e zdravstveno osiguranje bi trebalo pokriti operaciju jer se nalazite me\u0111u onima koji su dovoljno privilegirani da ga uop\u0107e imaju, \u0161to zna\u010di da ste zaposleni. Do pro\u0161le godine, sve tro\u0161kove snosila bi dr\u017eava, ali tada\u0161nja vlast promijenila je zakon i uvela participaciju, \u0161to zna\u010di da pacijenti moraju sami pokriti dio tro\u0161kova odre\u0111enih zahvata \u010dak i ako ve\u0107 imaju osiguranje. <\/p>\n\n\n\n

No to sada nije va\u0161 “klju\u010dni” problem. Specijalist koji vas je pregledao i smatra da je operacija potrebna \u0161to prije vam isto tako ka\u017ee da \u0107ete barem nekoliko mjeseci morati \u010dekati na operaciju u dr\u017eavnoj bolnici u kojoj upravo vodite razgovor. Ispred vas ima puno pacijenata, a samo je nekolicina doktora dostupna za ovu vrstu operacije; prostor i oprema tako\u0111er su ograni\u010deni. Ili \u0107ete \u010dekati u bolovima ili \u0107ete dati 4.000 eura iz vlastitog d\u017eepa i odmah obaviti operaciju u privatnoj bolnici. Klasni polo\u017eaj obi\u010dno odre\u0111uje odgovor na ovu dilemu. <\/p>\n\n\n\n

Porazna statistika<\/h2>\n\n\n\n

Ovo\nnije fikcija, ve\u0107 nedavna pri\u010da jednoga poznanika. Mnogi Rumunji\nsvakodnevno se susre\u0107u sa sli\u010dnim dilemama i ve\u0107ina njih je\nprimorana osloniti se na javnu opciju da bi rije\u0161ili svoje\nzdravstvene probleme, unato\u010d dugom \u010dekanju. Stvari postaju jo\u0161\nkompliciranije, pa i smrtonosne, u slu\u010daju situacija opasnih po\n\u017eivot. U Constanti, mojem rodnom gradu, jedna \u0161ezdesetogodi\u0161nja\n\u017eena je umrla \u010dekaju\u0107i u prostorijama hitne pomo\u0107i. Nakon \u0161to je\nstigla, doktori su je pregledali i rekli joj da pri\u010deka da je pozovu\nna idu\u0107e pretrage jer je ispred nje bilo drugih pacijenata, a\nnedovoljno osoblja i opreme. Nekoliko sati kasnije umrla je zbog\nproblema sa srcem na koji se moglo reagirati da je primila adekvatno\nlije\u010denje na vrijeme. To je samo jedan primjer sli\u010dnih slu\u010dajeva\nkoji se doga\u0111aju na tjednoj bazi diljem zemlje. \n<\/p>\n\n\n\n

Rumunjski zdravstveni sustav jedan je od najgorih u Europskoj uniji. U izvje\u0161taju<\/a> EU iz 2019. to je ne samo kristalno jasno, ve\u0107 i podcrtano tmurnim detaljima. Za po\u010detak, Rumunjska izdvaja za zdravstvo najmanje u EU, izra\u017eeno u postotku BDP-a (manje od 5% BDP-a, dok je EU prosjek 10%), kao i u izdvajanjima per capita. O\u010dekivano, Rumunjska je jedna od zemalja EU s najkra\u0107im \u017eivotnim vijekom (75.3 godine u prosjeku). Od nje su gore jedino Latvija i Bugarska, no radi se samo o nekoliko mjeseci razlike. Preko 10% stanovni\u0161tva Rumunjske nema zdravstveno osiguranje, a oko 6% stanovni\u0161tva nema nikakav pristup medicinskom lije\u010denju kada im je potrebno. Tako\u0111er, prema podacima iz 2016., Rumunjska ima najvi\u0161u stopu smrti koje se moglo sprije\u010diti. Zna\u010dajan problem predstavlja i manjak lije\u010dnika te drugog medicinskog osoblja uslijed visokih stopa emigracije. Ruralno stanovni\u0161tvo, koje \u010dini 40% ukupnog stanovni\u0161tva, najvi\u0161e je pogo\u0111eno, ali sa sli\u010dnim problemima suo\u010den je \u010ditav dio dr\u017eave koji ne spada u podru\u010dje dva, tri najve\u0107a grada. <\/p>\n\n\n\n

Stoga,\ndubinske analize rumunjskog zdravstva nisu zapravo\nni potrebne. Sustav ima ozbiljan manjak\nsredstava (\u0161to se doga\u0111a posljednjih trideset godina) i jednako\nozbiljan manjak osoblja. Nije ni \u010dudo da kolabira. Kao \u0161to \u0107e se\nneki \u010ditatelji sje\u0107ati, po\u017ear u no\u0107nom klubu koji je 2015. ubio\n68 ljudi podcrtao je duboke strukturne probleme zdravstvenog sustava.\nUkratko, velik broj ljudi je poginuo zbog toga \u0161to je zakazao\nzdravstveni sustav koji ih je trebao spasiti. To se dogodilo u\nBukure\u0161tu, glavnom gradu \u010diji je godi\u0161nji bud\u017eet vi\u0161i od\nprosjeka EU. Zamislite tu situaciju u srednje velikom gradu u\nisto\u010dnom dijelu zemlje, jednoj od najsiroma\u0161nijih regija Europe. \n<\/p>\n\n\n\n

Subvencioniranje privatnog sektora<\/h2>\n\n\n\n

Me\u0111utim, recentan zakonodavni detalj situaciju \u0107e u\u010diniti jo\u0161 gorom. Biv\u0161a vlada na \u010delu s Nacionalno liberalnom strankom koju je u me\u0111uvremenu raspustio parlament, donijela je zakon koji omogu\u0107ava privatnim zdravstvenim ustanovama pristup javnom financiranju. Dosad su samo javne bolnice mogle dobiti novac iz dr\u017eavnog bud\u017eeta, iako su postojale neke iznimke, poput naknadnog povrata novca pacijentima za pretrage koje su obavili u privatnim laboratorijima \u2013 jer javni laboratoriji za pretrage ne postoje. U osnovi, novi zakon \u0107e pro\u0161iriti takvu praksu, pa \u010dak i na uslugu hitne pomo\u0107i. Ono malo bud\u017eeta koji se izdvaja za zdravstvo bit \u0107e podijeljeno izme\u0111u dr\u017eave i privatnih aktera. <\/p>\n\n\n\n

To \u0107e dr\u017eavnim bolnicama dodatno uskratiti sredstva koja im nasu\u0161no trebaju. Time \u0107e se ubrzati njihov kolaps zbog pretrpanosti pacijentima i nedostatka nu\u017ene opreme. Na drugoj strani, to \u0107e osigurati kontinuirani priljev “klijenata” privatnom sektoru. Budu\u0107i da su cijene u privatnom sektoru vi\u0161e, dr\u017eavna subvencija za pacijente ne\u0107e biti dovoljna, pa \u0107e ljudi koji \u0107e se lije\u010diti u privatnim ustanovama morati sudjelovati u tro\u0161kovima. Vratimo se primjeru s po\u010detka teksta. Javno osiguranje \u0107e mo\u017eda pokriti tro\u0161ak same operacije, ali dani provedeni u bolnici i druge pretrage \u0107e trebati pokriti sam pacijent \u2013 ukoliko \u0107e si mo\u0107i to priu\u0161titi. To \u0107e stvoriti jasnu granicu izme\u0111u onih koji \u0107e si mo\u0107i priu\u0161titi skrb u privatnom sektoru i onih koji \u0107e se morati osloniti isklju\u010divo na javni sektor koji sve vi\u0161e propada. <\/p>\n\n\n\n

Donji dom parlamenta prekju\u010der je napravio nacrt zakona koji je neznatno izmijenio prvotni vladin dekret. No promjene se odnose samo na trenutak u kojem \u0107e participacija postati obavezna i u javnim i u privatnim bolnicama. Prvi prijedlog je bio da se to dogodi 2021., a sada je odgo\u0111eno na 2025. godinu. Razlog za ovu promjenu \u010disto je pragmati\u010dne prirode. Va\u017eni izbori se bli\u017ee ove godine, kao i 2024., a liberali se nadaju pobjedi. Participacija i pripu\u0161tanje privatnih zdravstvenih ustanova dr\u017eavnom bud\u017eetu pove\u0107at \u0107e cijene zdravstvenih usluga, \u0161to \u0107e pogoditi ne samo siroma\u0161ne, ve\u0107 i urbane srednje klase na \u010diju se glasa\u010dku potporu liberali oslanjaju. <\/p>\n\n\n\n

Omogu\u0107avanje pristupa dr\u017eavnom bud\u017eetu za privatne aktere tako\u0111er \u0107e potaknuti razvoj novog tr\u017ei\u0161ta \u2013 tr\u017ei\u0161ta privatnog zdravstvenog osiguranja. Ono postoji i danas, ali zanemarive je veli\u010dine. To \u0107e se promijeniti. Ministar zdravstva izlo\u017eio je viziju pacijenata koju promovira njegova stranka: usporedio je zdravstveno osiguranje s osiguranjem automobila. Onaj tko \u017eeli bolju uslugu treba platiti skuplji paket, ako to mo\u017ee priu\u0161titi. Ako ne mo\u017ee, dobit \u0107e osnovni model koji pru\u017ea dr\u017eava, a koji obuhva\u0107a sve manje i manje usluga u ionako sve nefukncionalnijim bolnicama. I tu nema ni\u010deg iznena\u0111uju\u0107eg, ni\u010deg ideolo\u0161ki sofisticiranog \u0161to bi iziskivalo opreznu dru\u0161tvenu analizu. Prije nego \u0161to se na\u0161ao na \u010delu Ministarstva zdravstva, ministar je radio kao kirurg u jednoj od najve\u0107ih privatnih poliklinika u dr\u017eavi. Zapravo, kao \u0161to su novinari otkrili, i dalje je radio za njih dok se izra\u0111ivao nacrt zakona. Mehanizam je, dakle, itekako “transparentan”.<\/p>\n\n\n\n

Nepovjerenje u dr\u017eavu<\/h2>\n\n\n\n

Ono \u0161to je manje transparentno i zahtjevnije za objasniti jest izostanak javne reakcije na sve to. Tisu\u0107e Rumunja je iza\u0161lo na ulice 2017. i 2018. godine prosvjeduju\u0107i protiv napora socijaldemokrata da “olabave” anti-korupcijske zakone. Me\u0111utim, ove su promjene dalekose\u017enije jer \u0107e oslabiti ionako disfunkcionalni sustav i izravno \u0107e utjecati na \u017eivotni standard. Dosad se na prosvjedima protiv novog zakona okupilo tek stotinjak ljevi\u010dara u Bukure\u0161tu i Cluju.<\/p>\n\n\n\n

Iako postoji cijeli niz razloga za izostanak masovnije reakcije, po mom mi\u0161ljenju, prevladava \u010dinjenica da nitko vi\u0161e ne vjeruje u kapacitete dr\u017eave, pogotovo kad je posrijedi organizacija zdravstvenog sustava. Sam pojam javnog zdravstvenog sustava koji mo\u017ee biti funkcionalan i efikasan je toliko stran javnoj imaginaciji, s iznimkom marginalne ljevice, da nitko i ne \u017eeli riskirati s takvom argumentacijom u javnosti. Ukratko, prevladavaju\u0107i narativ glasi ovako: dr\u017eava definitivno ne valja, stoga, dajmo \u0161ansu privatnom sektoru jer se ionako ve\u0107i broj Rumunja oslanja na njega u pristupu zdravstvenim uslugama. Ovo duboko nepovjerenje u dr\u017eavu je oblikovano svakodnevnim iskustvima, medijskim naglascima na njenim propustima i pona\u0161anjem politi\u010dke klase. Uz pokoju iznimku, politi\u010dari iz najvi\u0161eg e\u0161alona su se proteklih godina, uklju\u010duju\u0107i jednog premijera i jednog predsjednika, odlazili u lije\u010diti u inozemstvo. U ovom kontekstu bi bilo krajnje nelogi\u010dno o\u010dekivati od \u0161irih dru\u0161tvenih slojeva da brane sustav koji je za mnoge neobranjiv.<\/p>\n\n\n\n

Ali, naravno, zagovor privatizacije je poput prepisivanja otrova kao lijeka za bolest koju je inicijalno uzrokovao. Primjerice, trenutno se u SAD-u u kampanji Bernie Sanders zala\u017ee za eliminaciju onog oblika zdravstva kojeg upravo rumunjski politi\u010dari nastoje instalirati nedavnim zakonskim promjenama. Ako bi \u017eeljeli prona\u0107i jasan ud\u017ebeni\u010dki primjer dubokog razdvajanja putanja jezgre i periferije onda je to upravo ovaj planirane privatizacije rumunjskog zdravstvenog sustava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novim zakonom rumunjska vlada nastoji preusmjeriti javna sredstva u privatni zdravstveni sektor. Iako \u0107e ta odluka imati nesagledive posljedice po \u017eivotni standard i dostupnost zdravstvenih usluga, gotovo nitko ne prosvjeduje jer nitko i ne vjeruje dr\u017eava da ima kapacitete organizirati kvalitetni javni zdravstveni sustav. Zamislite ovu situaciju: jednog jutra se probudite s jakom boli u […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":31394,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[435],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-31392","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-zdravstvo","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31392"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31392\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31397,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31392\/revisions\/31397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31392"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31392"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31392"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31392"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}