{"id":31374,"date":"2020-02-25T13:36:18","date_gmt":"2020-02-25T12:36:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31374"},"modified":"2020-02-26T09:08:18","modified_gmt":"2020-02-26T08:08:18","slug":"nasilje-nejednakosti-zene-i-klimatske-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31374","title":{"rendered":"Nasilje nejednakosti: \u017eene i klimatske promjene"},"content":{"rendered":"\n

Dvostrukom optere\u0107enju \u017eena, dodajmo i tre\u0107e: pla\u0107anje cijene klimatskih promjena. U istra\u017eivanju Svjetske banke iz 2019. godine, zaklju\u010deno je da \u0107e svaka tre\u0107a \u017eena ili djevoj\u010dica diljem svijeta biti izlo\u017eena rodno uvjetovanom nasilju. Novo istra\u017eivanje (Gender-based violence and environment linkages: The violence of inequality<\/a>) organizacije IUCN (International Union for Conservation of Nature<\/em>) uzrocima tog nasilja, pored svih ostalih, pridodaje i ono povezano sa okoli\u0161nim uzrocima. Rodno utemeljeno nasilje ukorijenjeno je u diskriminatornim rodnim normativima i zakonima prepunima rupa koje omogu\u0107avaju njegovo neka\u017enjavanje, stoji u uvodu Istra\u017eivanja. Takvo nasilje doga\u0111a se u svim dru\u0161tvima, i koristi se kao poluga mo\u0107i, a s ciljem podre\u0111ivanja i eksploatacije \u017eena, \u0161to samo doprinosi daljnjem ukorjenjivanju rodnih nejednakosti. Publikacija o kojoj govorimo utvr\u0111uje poveznicu izme\u0111u obrazaca rodnog nasilja i okoli\u0161nih (ne)prilika te svoje zaklju\u010dke predstavlja kao problem kr\u0161enja ljudskih prava, ali nagla\u0161ava da po\u0161tivanje ljudskih prava kao i ekolo\u0161ki problemi nisu nesavladiva prepreka. <\/p>\n\n\n\n

Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da se promicanje rodne ravnopravnosti mo\u017ee odvijati zajedno sa za\u0161titom okoli\u0161a te da bi takav pristup ovim problemima mogao osigurati sigurnu, odr\u017eivu i ne\u0161to jednakiju budu\u0107nost. Istra\u017eivanje se sastojalo od analize vi\u0161e od 1000 izvora informiranja, iskustava i intervencija me\u0111unarodnih aktera, zatim od ankete koju je u potpunosti odgovorilo 300 ljudi iz referentnih organizacija civilnog dru\u0161tva, donosioca politika i drugih institucija povezanih s ovim temama te od 80 studija slu\u010daja. Anketa je rezultirala nizom primjera u kojima je rodno uvjetovano nasilje predstavljalo prepreku o\u010duvanju prirode i odr\u017eivom razvoju. Takvo nasilje odre\u0111eno je kao silovanje ili fizi\u010dki napad, psiholo\u0161ka tortura, trgovina ljudima, seksualno uznemiravanje, dje\u010dji brakovi. Posebno je prepoznato da se nasilje koje onemogu\u0107ava o\u010duvanje prirode razvija u skupinama klimatskih izbjeglica, zatim putem okoli\u0161nih kaznenih djela, otimanja zemlje i kr\u0161enja prava vlasni\u0161tva, primjerice me\u0111u domoroda\u010dkim zajednicama, u za\u0161ti\u0107enim dijelovima prirode, itd.. Rodno nasilje kori\u0161teno je da bi se osigurala prednost i u sektorima energetike i infrastrukture, ekstraktivnih industrija, u \u0161umarstvu i ekolo\u0161kom aktivizmu. Sve ove pojave, istra\u017eiva\u010di su organizirali u tri kategorije: nasilje povezano s pristupom i kontrolom nad prirodnim resursima; klimatskim pritiscima i opasnostima, te klimatskim akcijama provo\u0111enima s ciljem obrane prirodnih resursa. Rodno uvjetovano nasilje povezano je s ovim temama posredstvom raznih diskriminatornih zakona, rodnih normi, i obi\u010daja koji diljem svijeta onemogu\u0107avaju \u017eenama pristup resursima. <\/p>\n\n\n\n

Od diskriminacije \u017eena do ekolo\u0161kih neuspjeha<\/h2>\n\n\n\n

Aktualni klimatski pritisci s kojima se trenutno suo\u010davamo dodatno poja\u010davaju rodnu nejednakost i disbalans mo\u0107i u zajednicama (ograni\u010dena javna uloga \u017eena) i doma\u0107instvima (uloga \u017eena u privatnim \u017eivotima). \u0160to su takvi pritisci ve\u0107i, \u0161to je zemlja izlo\u017eena njima siroma\u0161nija, a dru\u0161tvo pod ve\u0107im stresom, to je rodno uvjetovano nasilje izra\u017eenije, zaklju\u010duju autori studije. No, tu stvari nije kraj, diskriminatoran odnos prema \u017eenama, posebno pri obavljanju javne funkcije, vodi ka lo\u0161ijim ekolo\u0161kim ishodima i neuspje\u0161nim poku\u0161ajima o\u010duvanja prirode. Takva kauzalnost stvara negativnu povratnu spregu, \u0161to zna\u010di da problemi koje \u017eene propituju javno, ostaju i dalje nerije\u0161eni. Autori dodatno zao\u0161travaju kazav\u0161i kako se rodno uvjetovano nasilje koristi kao strategija o\u010duvanja vlastitih privilegija, bilo da se radi o pristupu prirodnim resursima, ili o o\u010duvanju neravnote\u017ee mo\u0107i. To sve stvara tenzije unutar obitelji, no tako\u0111er uzrokuje podjele u dru\u0161tvu. Nadalje, tamo gdje su zakoni diskriminatorni, ili tamo gdje postoje ali je njihova provedba ograni\u010dena, rodno uvjetovano nasilje dovodi do drugih kaznenih djela, bilo da se radi o seksualnoj eksploataciji, nelegalnim eksploatacijama resursa ili o o\u010duvanju dru\u0161tvene kontrole nad zajednicom. Taj problem posebno mori domoroda\u010dke \u017eene, jer su upravo ove zajednice prve na liniji rata za o\u010duvanje okoli\u0161a. Autori dodatno nagla\u0161avaju da se tim metodama koriste i me\u0111unarodne korporacije, putem lokalnih ljudi na njihovim platnim listama.<\/p>\n\n\n\n

Posebno mjesto u ovom istra\u017eivanju imaju primjeri svega opisanoga. Na BHS jeziku, neki od njih navedeni su u tekstu objavljenom na Deutsche Welleu<\/a> a ovdje \u0107emo istaknuti samo jedan primjer, onaj \u017eene koja radi na planta\u017ei palminog ulja 1<\/a><\/sup> u Liberiji: Mu\u0161karci zadu\u017eeni za zapo\u0161ljavanje i nadgledanje najamnih radnika, takozvani contractor heads<\/em>, redovno tra\u017ee seks prije nego \u0161to \u017eenama daju posao, ili isto tako, \u010desto tra\u017ee seks nakon \u0161to su one svoj posao odradile, ali prije nego \u0161to su za njega dobile pla\u0107u. Ako \u017eena nije spavala sa \u0161efom za pla\u0107u, njezino ime se jednostavno ne\u0107e pojaviti na platnoj listi, ili \u0107e dobiti znatno ni\u017eu pla\u0107u nego \u0161to je zaradila. Ili ako je \u017eeni istekao ugovor, a ona \u017eeli novi, moramo ga platiti seksom. \u017denama koje odbiju seks prijeti se ne samo otkazom, nego nemogu\u0107no\u0161\u0107u dobivanja novog posla u okolici. <\/p>\n\n\n\n

U Africi se \u010dak stvorio i termin za to\u010dno specifi\u010dnu razmjenu za seks: ribari na velikim jezerima tra\u017ee “sex-for-fish”, odnosno seks u zamjenu za ribu. Ribu s kojom \u0107e silovana \u017eena do\u0107i ku\u0107i i potom je pripremiti svojoj obitelji za ru\u010dak. Postoji li na ovome svijetu cijena koju kapitalizam ne\u0107e platiti, istovremeno opleten u kontradikcijama dvostrukih kriterija i struktura la\u017enog morala na kojima po\u010diva?<\/p>\n

  1. Mo\u017eda nama najpoznatiji proizvod koji sadr\u017ei palmino ulje je Nutella[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Dvostrukom optere\u0107enju \u017eena, dodajmo i tre\u0107e: pla\u0107anje cijene klimatskih promjena. U istra\u017eivanju Svjetske banke iz 2019. godine, zaklju\u010deno je da \u0107e svaka tre\u0107a \u017eena ili djevoj\u010dica diljem svijeta biti izlo\u017eena rodno uvjetovanom nasilju. Novo istra\u017eivanje (Gender-based violence and environment linkages: The violence of inequality) organizacije IUCN (International Union for Conservation of Nature) uzrocima tog nasilja, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31378,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174,727,832,833],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-31374","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","tag-klimatska-kriza","tag-rodno-uvjetovano-nasilje","tag-zene-i-klima","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31374","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31374"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31374\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31382,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31374\/revisions\/31382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31374"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31374"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31374"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31374"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}