Povodom 30 godina Zelene akcije, razgovarali smo s Marijom Miletom koja radi kao asistentica na Programu klimatskih promjena i koordinatorica komunikacija u Zelenoj akciji. Tako\u0111er koordinira kampanju protiv LNG terminala na otoku Krku, a zainteresirana je i za teme klimatske pravde, socijalne pravednosti, feminizma i ljudskih prava. U Zelenoj je akciji posljednjih 10 godina, isprva kao volonterka u Aktivisti\u010dkoj grupi pa kao zaposlenica.<\/p>\n\n\n\n
Zelena akcija bavila se okoli\u0161em, klimom i energijom jo\u0161 u vrijeme kad javnost nije bila u potpunosti svjesna negativnih trendova koje danas osje\u0107amo svakodnevno, to ju od njenih osnutaka \u010dini predvodnicom ekolo\u0161ke svijesti u Hrvatskoj. Iz va\u0161eg 30-godi\u0161njeg djelovanja mo\u017ee li se re\u0107i da u nizu negativnih doga\u0111aja prepoznaju nekakvi pozitivni procesi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Svakako nije sve negativno te nekog pomaka ima, iako se promjene doga\u0111aju sporo. Primjerice, Hrvatska ima jedan od najstro\u017eih zakona o GMO-ima u Europskoj uniji, \u010dijem je dono\u0161enju Zelena akcija doprinijela. Svakako je bitno istaknuti da su javna savjetovanja uvelike pobolj\u0161ala proces dono\u0161enja odluka u pitanjima okoli\u0161a, primjerice procjene utjecaja na okoli\u0161 i okoli\u0161ne dozvole, jer su omogu\u0107ila kvalitetnije uklju\u010divanje javnosti. Tu treba istaknuti kako je pristupanje i \u010dlanstvo u Europskoj uniji poprili\u010dno utjecalo na pobolj\u0161anje nacionalnih propisa te “natjeralo” na\u0161u vladu da pobolj\u0161a politike za\u0161tite okoli\u0161a. Naravno, iz Europske unije ne dolaze uvijek dobre prakse. Uzmimo za primjer samo neoliberalne trgovinske sporazume kao \u0161to je CETA<\/a> (Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum izme\u0111u Kanade i EU) ili podr\u0161ku \u0161tetnim projektima poput LNG terminala.<\/p>\n\n\n\n Dodatno, istaknula bih da se kona\u010dno dogodio pomak po pitanju klimatskih promjena. Mo\u017eemo re\u0107i kako su klimatske promjene kona\u010dno postale \u010dinjenica i pomalo mainstream<\/em> tema u Hrvatskoj, \u0161to nije bio slu\u010daj prije samo nekoliko godina. Naravno, Zelena akcija govori o toj temi ve\u0107 20 godina i trebalo je djelovati puno ranije, no sada smo kona\u010dno u poziciji da vi\u0161e ne moramo u tolikoj mjeri educirati javnost (no za neke je institucije vjerojatno edukacija i dalje potrebna). Tome je sigurno doprinio i pokret mladih za klimu Fridays 4 Future<\/em>, kao i nova inicijativa hrvatskih znanstvenika i znanstvenica koji su prvi put istupili u javnost s vrlo sna\u017enim zahtjevima<\/a> upu\u0107enima vlasti. I kad smo ve\u0107 kod inicijativa, velik pomak \u2013 iako ne toliko u sferi politike, ali na nju utje\u010de \u2013 jest i pojava sve ve\u0107eg broja gra\u0111anskih inicijativa po Hrvatskoj koje se bore za javna dobra, okoli\u0161 i svoje zajednice. <\/p>\n\n\n\n Za 30. ro\u0111endan organizacije odlu\u010dili ste se udru\u017eiti s organizacijom Ljudi za ljude i postaviti solarne panele na pet ku\u0107a u Sisa\u010dko-moslova\u010dkoj \u017eupaniji, jednoj od najsirom\u0161anijih u Hrvatskoj. To se mo\u017eda mo\u017ee \u010diniti kao mali \u010din, no zapravo je ogroman. Koji bi bio najbolji model rje\u0161avanja enegetskog siroma\u0161tva, kojem je Hrvatska izrazito izlo\u017eena?<\/strong><\/p>\n\n\n\n S humanitarnom kampanjom Zraka sunca \u2013 svjetlo nade<\/a> \u017eelimo podi\u0107i svijest \u0161ire javnosti o problemu energetskog siroma\u0161tva u Hrvatskoj te ponuditi modele koji na manjoj razini mogu pomo\u0107i ljudima. Naravno, kako bismo ne\u0161to sustavno pobolj\u0161ali, potrebno je da se uklju\u010de institucije, ali i da imamo zakonodavni okvir koji to omogu\u0107uje. Trenutno su dopu\u0161teni samo veliki projekti obnovljivih izvora energije te proizvodnja za samostalnu potro\u0161nju, ali ne i prodaju energije, iako imamo ogroman potencijal. Upravo komunalna energija odnosno energetsko zadrugarstvo (kada jedna zajednica ima vlasni\u0161tvo nad energentima) mo\u017ee potencijalno ubrzati energetsku tranziciju. Kroz novu odnosno revidiranu Direktivu o obnovljivim izvorima energije (REDII), EU prepoznaje koncept komunalne energije, omogu\u0107avaju\u0107i zajednicama da proizvode i prodaju svoju obnovljivu energiju, no mnoge zemlje s velikim potencijalom, poput Hrvatske, zaostaju. Cilj Direktive je osna\u017eiti manje proizvo\u0111a\u010de energije iz OIE i skratiti proceduru za dolazak do dozvola za instalaciju OIE od 50 kW do 1 MW na maksimalno godinu dana, kroz one-stop-shopove<\/em>, a osna\u017euje i energetsko zadrugarstvo. Hrvatska tek treba uspje\u0161no prenijeti i implementirati odredbe iz ove Direktive. Vi\u0161e komunalnih energetskih projekata pove\u0107at \u0107e svijest i podr\u0161ku obnovljivoj energiji, dok \u0107e sami projekti pove\u0107ati opskrbu i zamijeniti fosilna goriva, \u0161to dovodi do smanjenja emisija stakleni\u010dkih plinova i negativnih posljedica klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de energetskog siroma\u0161tva, samo ovakav model ne\u0107e rije\u0161iti problem, ve\u0107 je potrebna kombinacijama s mjerama energetske u\u010dinkovitosti (npr. obnova zgrada, toplinska izolacija i sl.) kako bi se doista pobolj\u0161ala kvaliteta \u017eivota gra\u0111ana i gra\u0111anki. Naime, prema podacima Eurostata iz 2018. godine, oko 7,7% ukupne populacije RH ili preko 300.000 ljudi ne mo\u017ee si priu\u0161titi adekvatno grijanje zimi, dok je prema najnovijim podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku vi\u0161e od 9% ku\u0107anstava bez grijanja. Mjere energetske u\u010dinkovitosti su tu klju\u010dne jer se uz uporabu manje koli\u010dine energije, obavlja isti posao (npr. grijanje ili hla\u0111enje prostora, rasvjeta, itd.), a ra\u010duni se smanjuju. Naravno, Hrvatska i tu kaska, i ne samo to, ve\u0107 dobiva opomene Europske komisije zbog nedovoljnih mjera i neizvje\u0161tavanja<\/a> o ciljevima pove\u0107anja energetske u\u010dinkovitosti. Primjerice, jedan od negativnih komentara Komisije na prvi Nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana pro\u0161le godine odnosio se upravo na energetsku u\u010dinkovitost. Taj Plan tako\u0111er vrlo slabo spominje komunalnu energetiku, a sva ve\u0107a ulaganja u obnovljive izvore odga\u0111aju se nakon 2030. godine. Dakle, na tom polju moramo jo\u0161 jako puno raditi. <\/p>\n\n\n\n Mi bismo stoga preporu\u010dili jest kombinacija obnovljivih izvora energije u vlasni\u0161tvu lokalnih zajednica (tzv. komunalna energija) s ciljem proizvodnje i prodaje energije, ili pak manji projekti poput ugradnje solarnih sustava na pojedina ku\u0107anstva za vlastite potrebe, te mjere energetske u\u010dinkovitosti (u ovim slu\u010dajevima tehni\u010dke) kako bi se smanjila razina energetskog siroma\u0161tva u Hrvatskoj, a istovremeno pozitivno utjecalo na klimu i zdravlje ljudi. <\/p>\n\n\n\n Zelena akcija se dosta bavila i plinom, posebno terminalom za ukapljeni plin u Omi\u0161lju. Mo\u017eete li za Biltenovu publiku jo\u0161 jednom ponoviti za\u0161to smo protiv LNG-a?<\/strong><\/p>\n\n\n\n LNG terminal na Krku je nepotreban<\/a>, ali i skup projekt s upitnom tr\u017ei\u0161nom potra\u017enjom pa \u0107e u velikoj mjeri biti pla\u0107en novcem poreznih obveznika ili potro\u0161a\u010da. Vlada RH gura ovaj projekt suprotno interesima lokalnog stanovni\u0161tva i potro\u0161a\u010da, slabo je transparentan i ne po\u0161tuje javno mnijenje. Vezano za sigurnost opskrbe i diverzifikaciju dobavnih pravaca, argument za projekt koji se naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee \u010duti, Hrvatska i njezine susjedne zemlje ve\u0107 su energetski sigurne i dovoljno otporne, ako uzmemo u obzir postoje\u0107u plinsku infrastrukturu i projekte koji su trenuta\u010dno u izgradnji u regiji. To zna\u010di da je kr\u010dki LNG terminal nepotreban, a jo\u0161 vi\u0161e ako se uzme u obzir planirano smanjenje potra\u017enje za plinom diljem Europe u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima. Izgradnja nove plinske infrastrukture u borbi protiv ruske dominacije na tr\u017ei\u0161tu plina nije samo pogre\u0161na, ve\u0107 i propala strategija: velik dio postoje\u0107e infrastrukture uglavnom je nedovoljno iskori\u0161ten, a nekoliko novih projekata u izgradnji \u0107e ustvari dovesti jo\u0161 vi\u0161e ruskog plina u Europu. Naravno, tu su po srijedi geopoliti\u010dke igre mo\u0107i izme\u0111u EU, Rusije i SAD-a te fosilne industrije koja se ne \u017eeli odre\u0107i profita. I opet treba naglasiti kako su klimatske promjene prijetnja koju ne mo\u017eemo ignorirati, a vrijeme za male korake i kompromise je isteklo. Kr\u010dki LNG terminal u suprotnosti je s Pari\u0161kim sporazumom o klimatskim promjenama i najnovijim znanstvenim izvje\u0161tajem IPCC-a<\/a> kojim je jasno komunicirano kako u idu\u0107em desetlje\u0107u moramo napraviti drasti\u010dan zaokret u svim sektorima te se odmaknuti od fosilnih goriva, uklju\u010duju\u0107i plin. Naime, plin je itekako uglji\u010dno intenzivno<\/a> fosilno gorivo koje \u0161teti klimi te se ne mo\u017ee smatrati prijelaznim gorivom, posebno zbog emisija metana. Smatramo kako su daljnja ulaganja javnih financijskih sredstava u fosilnu plinsku infrastrukturu neprihvatljiva. Umjesto toga, ta sredstva treba ulo\u017eiti u obnovljive izvore energije, prije svega sunca i vjetra, te energetsku u\u010dinkovitost. <\/p>\n\n\n\n \u0160to ste sve radili posljednjih 30 godina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko je ukratko opisati sve kampanje, projekte, edukacije, uli\u010dne akcije koje su provedene u Zelenoj akciji od njenog osnutka 1990. godine, no istaknut \u0107u neke zna\u010dajnije trenutke. U prvih 30 godina<\/a> na\u0161eg postojanja, mo\u017eemo re\u0107i kako smo zabilje\u017eili brojne uspjehe. Primjerice, zahvaljuju\u0107i na\u0161im kampanjama i uli\u010dnim akcijama zaustavljeni su mnogi \u0161tetni projekti, poput termoelektrane na ugljen u Lukovom \u0160ugarju, naftni projekt “Dru\u017eba Adria”, hidroelektrana Ombla, termoelektrana Plomin C, spalionica otpada u Zagrebu, istra\u017eivanje nafte i plina u Jadranu, itd. Sudjelovali smo tako\u0111er u inicijativi za dono\u0161enje Zakona o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja te doprinijeli ukidanju koruptivnog i skandaloznog Zakona o igrali\u0161tima za golf. Tako\u0111er, nismo se ustru\u010davali pokrenuti sudske procese te smo i na taj na\u010din doprinijeli razvoju prava okoli\u0161a kako u Hrvatskoj tako i u regiji. Naravno, na\u0161a velika aktivnost i neustra\u0161ivost prozivanja pogre\u0161nih odluka i politika dovela je i do toga da smo i mi bili tu\u017eeni, kako od strane Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a, tako i od strane kvazi-investitora. U svom djelovanju inzistiramo na sintezi za\u0161tite okoli\u0161a i dru\u0161tvene pravde te nastojimo da na\u0161e uli\u010dne akcije prati i visoka kvaliteta edukacije o obnovljivim izvorima energije, gospodarenju otpadom, pravu na pristup informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu\u010divanju, itd. Isto tako, u Zelenoj akciji, uz Zeleni telefon, kao najstariji besplatni servis gra\u0111anima i gra\u0111ankama, osiguravamo i besplatnu pravnu pomo\u0107 u pitanjima okoli\u0161a kao i Biciklopopravljaonu, besplatni servis za popravak bicikala u sklopu kojeg se i doniraju bicikli potrebitima. Uz primarno djelovanje u cilju za\u0161tite prirode i okoli\u0161a te promicanje odr\u017eivog razvoja u Hrvatskoj i \u0161ire, Zelena akcija se uklju\u010divala i u druge teme va\u017ene za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava. Primjerice, mo\u017eda nije toliko poznato i vidljivo kako je Zelena akcija podr\u017eavala “Pride\u201d od samih po\u010detaka, da je bila uklju\u010dena u inicijativu “Glasam protiv\u201d i Inicijativu “Dobrodo\u0161li!\u201d. <\/p>\n\n\n\n Za kraj bih htjela istaknuti klju\u010dnu ulogu Zelene akcije u vjerojatno najve\u0107oj kampanji civilnog dru\u0161tva, “Ne damo na\u0161u Var\u0161avsku”, koja je imala velik broj neizravnih pozitivnih posljedica, poput izmjena zagreba\u010dkog Generalnog urbanisti\u010dkog plana te senzibiliziranja javnosti za teme prostornog planiranja i javnog interesa. Ta je kampanja nesumnjivo bila poticaj ostalim sli\u010dnim inicijativama u Hrvatskoj kao npr. “Sr\u0111 je na\u0161”, “Savica za Park”, ali i u regiji, primjerice u Srbiji i BiH, gdje je javnost sna\u017eno krenula u obranu javnog prostora. <\/p>\n\n\n\n Kako si se ti uklju\u010dila u rad “Zelene”? Kako se mladi ljudi mogu uklju\u010diti u va\u0161 rad?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kampanja “Ne damo Var\u0161avsku” bila je i moj osobni po\u010detak djelovanja u sklopu Zelene akcije. Tada sam bila studentica prve godine novinarstva te sam bila me\u0111u nekoliko stotina ljudi koji su bili spremni vlastitim tijelima braniti Var\u0161avsku ulicu od devastacije, \u0161to smo na kraju i u\u010dinili te bili uhi\u0107eni vi\u0161e puta zbog toga. Shvativ\u0161i kako je ta grupa ljudi iskrena u svom djelovanju te da se bore za ne\u0161to puno vi\u0161e od same za\u0161tite prirode i okoli\u0161a, zapravo za promjenu cijelog trulog sustava, odlu\u010dila sam ostati, prvo kao volonterka u Aktivisti\u010dkoj grupi Zelene akcije, a zatim sam dobila i priliku da se zaposlim. Ta aktivisti\u010dka grupa i dalje je najbolji na\u010din uklju\u010denja u rad Zelene akcije. Svojim djelovanjem ona podupire kampanje i programe Zelene akcije, organizira vlastite volonterske projekte poput Okoli\u0161nog filmskog festivala<\/a> te provodi brojne edukacije. Mnogobrojni ljudi koji sada djeluje u nekim drugim organizacijama, inicijativama, institucijama, itd., pro\u0161li su kroz na\u0161u Aktivisti\u010dku grupu, na \u0161to smo vrlo ponosni, i zato smatramo da je Aktivisti\u010dka svojevrsno srce Zelene akcije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povodom 30 godina Zelene akcije, razgovarali smo s Marijom Miletom koja radi kao asistentica na Programu klimatskih promjena i koordinatorica komunikacija u Zelenoj akciji. Tako\u0111er koordinira kampanju protiv LNG terminala na otoku Krku, a zainteresirana je i za teme klimatske pravde, socijalne pravednosti, feminizma i ljudskih prava. U Zelenoj je akciji posljednjih 10 godina, isprva […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31344,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[831,803],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[452],"coauthors":[47],"class_list":["post-31340","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-marija-mileta","tag-zelena-akcija","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31340"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31340\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33162,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31340\/revisions\/33162"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31340"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31340"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31340"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31340"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n