{"id":31326,"date":"2020-02-21T13:30:34","date_gmt":"2020-02-21T12:30:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31326"},"modified":"2020-02-21T13:34:37","modified_gmt":"2020-02-21T12:34:37","slug":"fosilna-goriva-ipak-kriva-za-metan-u-atmosferi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31326","title":{"rendered":"Fosilna goriva ipak kriva za metan u atmosferi"},"content":{"rendered":"\n

Studija Agencije za okoli\u0161 pri Ujedinjenim narodima<\/a> pokazuje da smo podcijenili utjecaj emisija metana uzrokovanih ljudskom djelatno\u0161\u0107u i to za 40 posto, skoro dvostruko. Industrija fosilnih goriva (nafta i plin) imaju jo\u0161 gori utjecaj na okoli\u0161 nego \u0161to se prethodno smatralo, odnosno ljudske aktivnosti ispu\u0161taju u atmosferu 40 posto metana vi\u0161e nego \u0161to se prethodno smatralo. To je va\u017ena vijest zbog toga \u0161to je utjecaj metana na atmosferu 80 puta \u0161tetniji za ravnote\u017eu ekosustava nego primjerice uglji\u010dni dioksid zbog toga \u0161to svaka molekula metana mo\u017ee zarobiti 25 puta vi\u0161e topline nego molekula CO2, \u0161to zna\u010di da vi\u0161e metana u atmosferi podi\u017ee temperature 26 puta vi\u0161e nego ista koli\u010dina CO2. Metan je tako danas odgovoran za 25 posto globalnog zatopljenja, stoji u studiji UN-ove Agencije za okoli\u0161. <\/p>\n\n\n\n

Kako je mogu\u0107e da se to tek sada otkriva? Pa tako \u0161to je navodno bilo nejasno je li metan u atmosferi rezultat biolo\u0161kih procesa poput ratarstva i sto\u010darstva (\u010dinjenice da “goveda prde” kao \u0161to inzistiraju udruge koje promi\u010du vegetarijanstvo) ili emisija iz fosilnih goriva. Ako bi se tuma\u010dilo da je od fosilnih goriva, onda je, tvrdilo se godinama, nejasno je li to prirodni metan \u0161to se ispu\u0161ta iz tla (na primjer kao \u0161to se doga\u0111a upravo s permafrostom i otapanjem ledenjaka) ili rezultat industrijskih aktivnosti. Ali i onda, ako bi se zaklju\u010dilo da je ovo potonje, otvaralo se pitanje, a na kojoj smo razini metana sada s obzirom na pleistocen. Ranije procjene metana u atmosferi po\u010divale su na sporadi\u010dnim, “odozdo-prema-gore” modelima monitoringa naftnih i plinskih kompanija te usporedbi rezultata s razinama metana u periodu pleistocena od prije 11.600 godina.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, budu\u0107i da se razina metana u atmosferi zna\u010dajno pove\u0107ala u posljednja dva stolje\u0107a, Sveu\u010dili\u0161te u Rochesteru u SAD-u istra\u017eilo je razine metana u atmosferi prije 300 godina, u posljednjim godinama predindustrijske civilizacije. To su u\u010dinili analiziraju\u0107i zrak koji je otprilike u tom periodu ostao zarobljen u ledenjacima na Greenlandu. Za analizu tog zraka, morali su izvu\u0107i \u0161ipku leda te\u0161ku jednu tonu, a rezultati su objavljeni u \u010dasopisu Nature. Rezultati su pokazali da je udio prirodnog metana u atmosferi precijenjen za cijeli jedan red veli\u010dine, \u0161to zna\u010di da je ljudska odgovornost za metan u atmosferi ve\u0107a 25 \u2013 40 posto nego \u0161to se prije toga smatralo.<\/p>\n\n\n\n

Kompanije oda\u0161ilju neto\u010dne informacije<\/h2>\n\n\n\n

Guardian<\/a> zaklju\u010duje kako podaci navode na zaklju\u010dak da su kompanije fosilnih goriva izbjegavale svoju odgovornost, tj. da je jo\u0161 izbjegavaju, kao i da ne snose posljedice zaga\u0111enja kojeg uzrokuju. Guardian isti\u010de i drugu studiju<\/a>, provedenu prije ove o kojoj je rije\u010d u tekstu, a koja je pokazala da proizvodni pogoni za naftu i plin u SAD-u ispu\u0161taju 60 posto metana u atmosferu vi\u0161e nego \u0161to prijavljuju Agenciji za za\u0161titu okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

UN-ova studija pak isti\u010de da se podcjenjuje i utjecaj nesretnih slu\u010dajeva. Na primjer, godine 2018. eksplodirao je bunar prirodnog plina u Ohio-u te je unutar tri tjedna u atmosferu iscurilo vi\u0161e metana nego \u0161to u godinu dana proizvedu industrije Francuske, Norve\u0161ke i Nizozemske zajedno! Kompanija je tada tvrdila da je nejasno koje su posljedice eksplozije. Godinu dana kasnije, Europska svemirska agencija osigurala je satelitske podatke koji su otkrili razmjere \u0161tete. Problem je tako\u0111er pogor\u0161ao i tzv. fraking, odnosno kopanje \u0161kriljca iz pijeska. Jedan od okoli\u0161no naj\u0161tetnijih procesa ekstrakcije fosilnih goriva, koji zna\u010dajno mijenja okoli\u0161. Naime koli\u010dine metana u atmosferi po\u010dele su padati na prelazu stolje\u0107a, ali se s razvojem frakinga (SAD, Kanada) situacija ponovo pogor\u0161ala.<\/p>\n\n\n\n

Da kapitalisti\u010dka industrija ne mari za okoli\u0161 ovime se opet potvr\u0111uje. \u0160tovi\u0161e, budu\u0107i da im dr\u017eava dopu\u0161ta da nije\u010du \u010dinjenice i ne snose posljedice za to, industrijalci tvrde, la\u017eno, da se plin iz \u0161kriljca mo\u017ee koristiti kao tranzicijsko gorivo jer ima ni\u017ee emisije CO2 nego nafta ili ugljen, ali u to nije ura\u010dunato curenje metana prilikom eksplozija i u samom postupku iskapanja, a nisu ura\u010dunati ni drugi plinovi koji nastaju ovim procesom. <\/p>\n\n\n\n

Uvo\u0111enje stro\u017eih sankcija na emisije metana mo\u017ee u vrlo kratkom vremenu od 9 godina pobolj\u0161ati stanje atmosfere, jer metan u atmosferi ostaje samo 9 godina prije nego \u0161to se raspadne. Dakle, stvar je toliko jednostavna da ne mo\u017ee biti jednostavnija: ako \u017eelimo po\u010deti spa\u0161avati klimu, moramo uvesti stro\u017ee sankcije i zabrane industriji fosilnih goriva. Loptica je opet u terenima svih vlada svijeta, koje se prave slijepima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Studija Agencije za okoli\u0161 pri Ujedinjenim narodima pokazuje da smo podcijenili utjecaj emisija metana uzrokovanih ljudskom djelatno\u0161\u0107u i to za 40 posto, skoro dvostruko. Industrija fosilnih goriva (nafta i plin) imaju jo\u0161 gori utjecaj na okoli\u0161 nego \u0161to se prethodno smatralo, odnosno ljudske aktivnosti ispu\u0161taju u atmosferu 40 posto metana vi\u0161e nego \u0161to se prethodno […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31328,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[829,828,737,697,827,310,725],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-31326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekoloska-katastrofa","tag-freking","tag-globalno-zatopljenje","tag-lng","tag-metan","tag-sad","tag-ukapljeni-plin","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31326"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31333,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31326\/revisions\/31333"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31326"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31326"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31326"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31326"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}