{"id":3127,"date":"2014-10-31T08:00:05","date_gmt":"2014-10-31T07:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3127"},"modified":"2021-02-25T11:06:00","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:00","slug":"prava-zena-na-planiranje-vlastitog-zivota-ne-nestaju-niti-se-mijenjaju-trudnocom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3127","title":{"rendered":"Mijenja li trudno\u0107a pravo \u017eena na planiranje svog \u017eivota?"},"content":{"rendered":"

Rasprava o abortusu koja se posljednjih mjesec dana odvija u hrvatskim medijima vrti se uglavnom oko svega nekoliko perspektiva: vjerske, liberalne i (lije\u010dni\u010dko) eti\u010dke. Kako bismo raspravu usustavili i dali joj jasniju politi\u010dku perspektivu, ovim argumentima smo dodali pravnu i socioekonomsku dimenziju.<\/strong><\/p>\n

Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske oglasilo se ovaj tjedan na vru\u0107u temu legalnosti abortusa koja posljednjih mjeseci puni medijske stupce. U\u010dinili su to nakon \u0161to je \u017denska mre\u017ea Hrvatske uputila Ministarstvu pritu\u017ebu<\/a>\u00a0na rad bolnica. Mre\u017ea je tako\u0111er Ministarstvu poslala i zahtjev za provedbom zakona vezano uz odbijanje pojedinih bolnica da omogu\u0107e zakonsku mogu\u0107nost izvr\u0161avanja poba\u010daja, tra\u017ee\u0107i smjenu ravnatelja onih bolnica koje ne provode poba\u010daje na zahtjev \u017eene zbog \u201cprigovora savjesti\u201d pojedinih lije\u010dnika. Iz Ministarstva su poru\u010dili<\/a> da \u0107e od svih bolnica koje imaju odjel ginekologije, a ne obavljaju poba\u010daje na zahtjev, pismeno zatra\u017eiti da u najkra\u0107em roku \u017eenama omogu\u0107e ostvarivanje tog prava: \u201cSve bolnice u Mre\u017ei javne zdravstvene slu\u017ebe koje obavljaju djelatnost ginekologije du\u017ene su osigurati pru\u017eanje usluga prekida trudno\u0107e, a za organizaciju pru\u017eanja takve usluge zadu\u017een je ravnatelj, odnosno sanacijski upravitelj bolnice\u201d. Ministarstvo tra\u017ei da bolnice izrade standardiziranu proceduru po\u010dev\u0161i s trenutkom kada \u017eena zatra\u017ei abortus pa do njezina otpusta te da proceduru, zajedno sa cijenom, objave na svojim internetskim stranicama. Ukoliko bolnica iz nekog razloga ovu uslugu ne mo\u017ee osigurati, mora osigurati specijaliste ginekologije i opstetricije izvan zdravstvene ustanove.<\/p>\n

Zahtjev udruga i reakcija Ministarstva zdravlja, rezultat su medijske rasprave koja se odvijala u Hrvatskoj posljednjih mjesec dana. Ministarstvo je provelo skeniranje stanja provedbe poba\u010daja na zahtjev \u017eene i do\u0161lo do zaklju\u010dka da od 27 bolnica, 5 ne obavlja poba\u010daje. U ostale 22 bolnice dio lije\u010dnika se poziva na priziv savjesti, dok je ve\u0107i broj ginekologa koji ne obavljaju poba\u010daje na zahtjev zabilje\u017een u jo\u0161 \u0161est ustanova. Me\u0111utim, pojavile su se\u00a0informacije<\/a>\u00a0kako\u00a0odre\u0111eni broj lije\u010dnika koji su zaposleni u javnim bolnicama, te u kojima primaju punu pla\u0107u, a aktivirali su priziv savjesti te ne izvr\u0161avaju poba\u010daje, istodobno pacijentice koje do\u0111u sa zahtjevom za abortus upu\u0107uju u vlastite privatne klinike u kojima bez priziva savjesti redovno obavljaju poba\u010daje. Pozornost medija i javnosti na temu abortusa skrenule su radikalne kr\u0161\u0107anske grupacije koje su nedavno po drugi put ove godine organizirale molitvena bdijenja pred javnim bolnicama koje su prema pozitivnim propisima RH du\u017ene obavljati abortuse na zahtjev \u017eene. U Hrvatskoj je abortus prvi put bio legaliziran 1952. godine, a zakon koji je trenutno na snazi donesen je davne 1978. godine.<\/p>\n

Pravna struka: nepovredivost realiziranog \u017eivota \u017eene ima ve\u0107u te\u017einu<\/strong><\/p>\n

Argument o nepovredivosti i svetosti \u017eivota bio je dovoljan da pokrene molitvena bdijenja pred hrvatskim bolnicama i otpo\u010dne ovu raspravu. Ako doista uzmemo religiozna uvjerenja kao faktor u odlu\u010divanju pri planiranju obitelji, o pravu na poba\u010daj u judikaturi Europskog suda za ljudska prava npr. ne raspravlja se samo u okviru slobode izra\u017eavanja, ve\u0107 se mo\u017ee raspravljati i u okviru slobode vjeroispovijesti. Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama postavio negativnu interpretaciju<\/a>\u00a0religioznih prava pojedinca. Prema tome, svaki pojedinac nema samo pravo da vjeruje, ve\u0107 je i njegova sloboda ne imati religiozna uvjerenja. Ovime sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti postaje osnovnim ljudskim pravom ateista, skeptika, agnostika i svih onih pripadnika pluralisti\u010dkog dru\u0161tva nezainteresiranih za religiozna uvjerenja. Fiksacijom na argument o svetosti nero\u0111enog \u017eivota, kr\u0161\u0107anski fundamentalisti ne postavljaju pitanje, koje je sre\u0107om, pravna struka postavila: \u0161to je ja\u010de, interesi ve\u0107 postoje\u0107e i realizirane osobe, trudne \u017eene da abortira ili interesi fetusa koji ne samo da nije realizirana osoba, nego nije uop\u0107e ni osoba?<\/p>\n

Kako pi\u0161e Dalida Rittossa<\/a> sa rije\u010dkog Pravnog fakulteta u svom tekstu o Prijeporima o pravu na poba\u010daj u RH iz 2005. godine, talijanski je ustavni sud razmatraju\u0107i ovaj sukob u svojoj odluci iz 1975. godine zaklju\u010dio da je nemogu\u0107e dati na\u010delni apsolutni prioritet interesima fetusa, a da se pri tome odbaci za\u0161tita zdravlja ve\u0107 postoje\u0107e osobe. \u017dena ve\u0107 jest osoba, a embrio, odnosno fetus, to \u0107e tek postati, pa zbog ovoga nema ekvivalentnosti u pravima, pa ni u pravu na za\u0161titu zdravlja. Austrijski je ustavni sud zaklju\u010dio sli\u010dno razmatraju\u0107i problematiku prava na poba\u010daj 1974. godine naglasiv\u0161i da na\u010delo jednakog postupanja pri za\u0161titi prava i sloboda osoba ne obvezuje na davanje nero\u0111enom bolje zakonske pozicije.<\/p>\n

Sukob interesa treba rije\u0161iti prevagom interesa trudne \u017eene, smatraju sudovi, jer za razliku od trudne \u017eene koja jest ljudsko bi\u0107e, fetus u utrobi to jo\u0161 nije u punome smislu jer nema samostalnu sposobnost pre\u017eivljavanja izvan \u017eenine utrobe. U odre\u0111enim razvojnim fazama na fetus se stoga ne mo\u017ee primijeniti ustavno na\u010delo jednakog postupanja. U slu\u010daju Roe vs. Wade na\u00a0Vrhovnom sudu SAD-a u\u00a0\u00a0iz 1973. godine, kako stoji u Rittossinom tekstu, sudac zaklju\u010duje da ustavne odredbe ne daju osnova da se fetus smatra osobom iz razloga \u0161to fetus nema sposobnost da djeluje kao racionalno ljudsko bi\u0107e. Osoba je ta koja je odgovorna za svoje radnje i koja ima moralne obveze. Izra\u017eeno mi\u0161ljenje Vrhovnoga suda podlogom je takozvanog testa osobe \u2013\u00a0the test of personhood<\/em>. Svrha testa osobe jest naglasiti da su osobe te koje imaju posebne moralne statuse, a ne genetske kreacije. Davanjem prednosti interesu trudne \u017eene nad interesima fetusa, rasprava o poba\u010daju nije bila iscrpljena, stoga su ameri\u010dki pravnici povukli jo\u0161 i argument prava na privatnost koje se smatra fundamentalnim, ali ne i apsolutnim pravom, pi\u0161e Rittossa. Kako dr\u017eava radi intrinzi\u010dne vrijednosti ljudskoga \u017eivota ne smije zanemariti niti interese fetusa, tako se u kona\u010dnici ova rasprava, barem \u0161to se pravne struke ti\u010de, razrije\u0161ila pozivanjem na pravo na privatnost koje se pak u ovom slu\u010daju, smije ograni\u010diti jedino ukoliko je ugro\u017eeno zdravlje \u017eene. Kako je smrtnost \u017eena ve\u0107a pri porodu, nego pri poba\u010daju, ameri\u010dki sudovi u kona\u010dnici su zaklju\u010dili kako dr\u017eava u prvom trimestru trudno\u0107e ne smije intervenirati u (intimne) odluke \u017eene.<\/p>\n

Pravo na slobodno ra\u0111anje djece mo\u017ee se dakle sagledavati iz moralnih, vjerskih, pravnih, filozofskih (…) kuteva, no postavlja se pitanje koja od mogu\u0107ih perspektiva je ona unutar koje se odluka o abortusu zaista donosi.<\/p>\n

Abortus nije eti\u010dko, ve\u0107 socijalno pitanje<\/strong><\/p>\n

Preoblikovanje paradigme unutar koje bi se se rasprava o abortusu zapravo trebala odvijati potrebno je zapo\u010deti promjenom perspektive. Razmatranjima o uzrocima svjesnih odluka \u017eena da ne\u0107e roditi treba pridodati neke podatke. U Hrvatskoj tako, svaka \u010detvrta trudnica iznad 35 godina abortira. Abortusu naj\u010de\u0161\u0107e pribjegavaju zaposlene i udane \u017eene (\u010desto one koje ve\u0107 imaju dijete). U Republici Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2013. godinu, izvr\u0161eno 3.816 namjernih prekida trudno\u0107e<\/a>. Ovi su abortusi naj\u010de\u0161\u0107e obja\u0161njeni socijalnim razlozima, no mo\u017eda bi ih bilo to\u010dnije nazivati socio-ekonomskim uzrocima. To su uzroci koji su odre\u0111eni polo\u017eajem \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada i u javnom \u017eivotu i koji odre\u0111uju kvalitetu \u017eivota \u017eene.<\/p>\n

Dominantni obiteljski model s mu\u0161kim hraniteljem obitelji i \u017eene ku\u0107anice koja dr\u017ei \u010detiri kuta ku\u0107e koji se razvio nakon Drugog svjetskog rata neslavno je propao na svim aspektima. \u017dene se sve aktivnije uklju\u010duju u tr\u017ei\u0161te rada od sredine 20. stolje\u0107a, a ve\u0107 nekoliko desetaka godina \u010dine vi\u0161e od polovice globalne radne snage. Prema sa\u017eetku studije o Polo\u017eaju \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada<\/a>\u00a0iz 2011. godine, na svakih 100 radno sposobnih mu\u0161karaca, dolaze 103 radno sposobne \u017eene, me\u0111utim, demografski pokazatelji ne reflektiraju se na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n

Stopa ekonomske aktivnosti (radno sposobnih) \u017eena u 2009. godini iznosila je tek 58,8 posto. Prema istoj studiji<\/a>, u Hrvatskoj se \u017eene susre\u0107u s ve\u0107im te\u0161ko\u0107ama u pristupu, povratku i ostanku na tr\u017ei\u0161tu rada zbog razli\u010ditih socijalnih faktora, koji, izme\u0111u ostaloga, uklju\u010duju probleme u uskla\u0111ivanju radnog i obiteljskog \u017eivota. Nesrazmjerno visok broj \u017eena radi na privremenim, nesigurnim i neprijavljenim poslovima, \u0161to ih \u010dini ranjivijima i ja\u010de izlo\u017eenima siroma\u0161tvu ili vanjskim utjecajima poput aktualne ekonomske krize. Glavne prepreke ravnopravnom sudjelovanju \u017eena na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu rada, autorice studije o polo\u017eaju \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada dijele u dvije kategorije: Prakti\u010dne prepreke, poput dostupnosti povoljne i fleksibilne brige o djeci i fleksibilnog radnog vremena; i Kulturalne prepreke, koje uklju\u010duju oslanjanje na neformalne mre\u017ee iz kojih su \u017eene isklju\u010dene, neprihva\u0107anje \u017eena na nadre\u0111enim polo\u017eajima i nastavak radne kulture u kojoj se \u017eene ne poti\u010de da uspiju ili se od njih to ne o\u010dekuje.<\/p>\n

Autorice studije tako\u0111er pi\u0161u kako analiza utjecaja broja i dobi djece na sudjelovanje spolova na tr\u017ei\u0161tu rada, pokazuje da djeca na \u017eene i mu\u0161karce djeluju na razli\u010dite na\u010dine. Sudjelovanje mu\u0161karaca manje ili vi\u0161e nije u odnosu s brojem djece, dok je sudjelovanje \u017eena s troje ili vi\u0161e djece znatno ni\u017ee nego kod \u017eena s manjim brojem djece i u negativnoj je korelaciji s dobi djece.<\/p>\n

U studiji tako\u0111er stoji kako je tr\u017ei\u0161te rada i dalje obilje\u017eeno fenomenom horizontalne i vertikalne segregacije koji odra\u017eava glavna podru\u010dja nejednakosti izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca. Pogotovo se to odnosi na napredovanje, visinu pla\u0107e te iskustva diskriminacije i uznemiravanja na radnome mjestu. Nepla\u0107ene poslove u ku\u0107anstvu i dalje obavljaju prete\u017eno \u017eene, koje su jo\u0161 uvijek natprosje\u010dno zastupljene u nekim sektorima, poput poslova vezanih uz brigu i njegu te poslova na pola radnog vremena, poslova koji tra\u017ee ni\u017ei stupanj vje\u0161tina i poslova s netipi\u010dnim ugovorima i\/ili ugovorima na odre\u0111eno vrijeme, dok su ispodprosje\u010dno zastupljene u drugima, poput primjerice sektora znanosti, tehnologije i in\u017eenjerstva.<\/p>\n

Izmje\u0161tanje dru\u0161tvenih sukoba<\/strong><\/p>\n

Pristup \u017eena zapo\u0161ljavanju ote\u017ean je zbog percepcije potencijalnih poslodavaca o tome da \u017eene imaju obiteljske obaveze. Logi\u010dno je stoga za o\u010dekivati da pri dono\u0161enju odluke o abortusu, \u017eene vi\u0161e brinu o nabrojanim socio-ekonomskim faktorima, nego o religijskim uvjerenjima tre\u0107ih osoba. Uloga \u017eene u prokreaciji ne smije biti osnovom za njezinu diskriminaciju. Stoga na primjer konvencija Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika diskriminacije \u017eena (CEDAW) kao odgovorne sile po kojima se oblikuju pravila o spolovima i veze u obitelji vidi prije svega kulturu i tradiciju.<\/p>\n

Ustrajavanjem na argumentima o svetosti \u017eivota iz fokusa se gube socioekonomski uvjeti u kojima \u017eene \u017eive i rade, a koji su primarni faktori u odluci \u017eene o tome \u017eeli li ili ne roditi i odgajati dijete. Rasprava o abortusu umjesto religioznim uvjerenjima, treba biti oblikovana s obzirom na krucijalna dru\u0161tvena i ekonomska pitanja. Kakvi su dakle socioekonomski uvjeti u kojima bi \u017eene danas u Hrvatskoj trebale ra\u0111ati i odgajati djecu? Jesu li ukinute sve prepreke ravnopravnosti \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada? Je li osiguran dovoljan broj vrti\u0107a i stara\u010dkih domova s obzirom na socijalne zahtjeve? Imaju li osnovno\u0161kolci u \u0161koli osiguran boravak i topli obrok? Jesu li ud\u017ebenici besplatni i svima jednako dostupni? Je li zdravstvena za\u0161tita svima dostupna?<\/p>\n

Rasipanje energije na stigmatizaciju \u017eena koje smatraju da je \u017eensko tijelo \u017eenska odluka izli\u0161na je dru\u0161tvena bitka. Zabrana abortusa ne bi utjecala na dru\u0161tveno blagostanje, ni pokrenula ekonomske cikluse, niti ikome osigurala ijedno ljudsko ili socioekonomsko pravo. Abortuse nije mogu\u0107e iskorijeniti, mo\u017ee ih se samo u\u010diniti ilegalnima, a tada se ugro\u017eavaju ne samo nerealizirani \u017eivoti koji postoje samo kao mogu\u0107nost, ve\u0107 i \u017eivoti \u017eena koje \u0107e biti prisiljene ilegalnim i nesigurnim putem ostvarivati pravo da same odlu\u010duju svom tijelu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske oglasilo se ovaj tjedan nakon \u0161to je \u017denska mre\u017ea Hrvatske uputila Ministarstvu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3126,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[161],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-3127","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ljudska-prava","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3127","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3127"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3127\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36812,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3127\/revisions\/36812"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3127"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3127"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3127"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3127"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3127"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3127"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3127"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}