Za\u0161to Davor Ivo Stier, kao o\u010dito najozbiljniji takmac Andreju Plenkovi\u0107u, ne izlazi izravno na megdan s njim na unutarstrana\u010dkim izborima, ve\u0107 se odlu\u010dio na koaliciju s bezli\u010dnim Mirom Kova\u010dem i potkapacitiranim Ivanom Penavom? Mario Kika\u0161 u Stierovoj odluci vidi dugoro\u010dnu kalkulaciju.<\/p>\n\n\n\n
Izbori za strana\u010dko vodstvo HDZ-a posljednjih su tjedana u medijskom jeziku naj\u010de\u0161\u0107e provla\u010deni kroz sintagmu ”bratoubila\u010dkog rata”. Potaknuti brojnim aferama u kojima su i sami odigrali ulogu dostavnog servisa prljavog ve\u0161a iz HDZ-ovskih imovinskih kartica, doma\u0107i su mediji pustili da se ti blokovi i frakcije pofajtaju do kraja, i\u0161\u010dekuju\u0107i u kona\u010dnici nekakav jasan rezultat. Uz ve\u0107 poznate izuzetke<\/a>, u takvoj situaciji izostala je iole suvislija analiza izborne kampanje, a kamo li dugoro\u010dna analiza koja bi u ra\u010dunicu uvela i neke socijalne parametre. Naime, HDZ je oduvijek bilo zanimljivije pratiti kroz naratologiju krimi-mafija\u0161ko-ljubi\u0107kih \u017eanrova, nego kroz odgonetavanje klasne aktantske sheme HDZ-ovih mehanizama vladanja \u0161to na lokalnoj, \u0161to na dr\u017eavnoj razini. \u0160to se ti\u010de kona\u010dnog obra\u010duna, kako neki od mainstream medija ve\u0107 komentiraju<\/a>, od njega ne\u0107e biti ni\u0161ta tijekom ostatka kampanje, a vrlo vjerojatno se ne\u0107e dogoditi ni na izborima zakazanima za 15. o\u017eujka<\/p>\n\n\n\n Iako nam izostaje kombinacija kafanske i dvorske empirije koja je dosad bila najpouzdaniji prorok politi\u010dke budu\u0107nosti najdominantnijeg politi\u010dkog pokreta u Hrvatskoj nakon ”demokratskih promjena” 1990., \u010dini se da je najizvjesniji scenarij izbora u HDZ-u \u010disti X, odnosno nerije\u0161en rezultat prema kojem bi Andrej Plenkovi\u0107 ostao predsjednik stranke i samim tim kandidat za drugi premijerski mandat na jesenskim parlamentarnim izborima. Potpunu i \u010distu pobjedu Plenkovi\u0107a bi, me\u0111utim, pomrsili <\/a>kandidati za ostala mjesta u predsjedni\u0161tvu koja bi prema ovim predvi\u0111anjima popunili ljudi iz njegove opozicije, odnosno kandidati drugog bloka, primjerice vukovarski gradona\u010delnik Ivan Penava na mjestu zamjenika ili Davor Ivo Stier na mjestu jednog od potpredsjednika. <\/p>\n\n\n\n U toj konstelaciji o kojoj se sve glasnije govori u medijima, Miro Kova\u010d bi ispao najve\u0107i gubitnik i vjerojatno \u017ertva vlastitih ambicija bez politi\u010dkog pokri\u0107a. On pak od same najave kandidature za predsjednika stranke krajem sije\u010dnja ove godine nije bogzna \u0161to pokazao osim nadmetanja u tome koji od dvaju timova u trci za vodstvo nad najve\u0107om strankom u RH ima legitimaciju povijesne li\u010dnosti koja je mrtva ve\u0107 dvadeset godina. Izostala je, pritom, i neka obimnija i zvu\u010dnija podr\u0161ka strana\u010dkih prvaka Kova\u010devom izletu prema predsjedni\u010dkoj poziciji. Osim Milijana Vase Brki\u0107a i Tomislava Tolu\u0161i\u0107a, Plenkovi\u0107 i njegov tim su zasad uspjeli sprije\u010diti neku javniju i masovniju podr\u0161ku suparni\u010dkom bloku. Na nedavnom predstavljanju kandidature u Mimari uspio je Plenkovi\u0107 okupiti cijelu postavu s Markova trga, ali i ve\u0107inu briselskih prvaka predvo\u0111enih povjerenicom Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravkom \u0160uicom. <\/p>\n\n\n\n Tako da, na manifestnoj razini, \u010dini se da \u0107e Kova\u010da svladati ne toliko jaki Plenkovi\u0107 koliko \u010dinjenica da malo tko, a pogotovo ministri i vodstvo stranke, mo\u017ee zamisliti da mjesto predsjednika stranke i vlade ne obna\u0161a ista osoba. Drugim rije\u010dima, Kova\u010d ne\u0107e biti \u017ertva politi\u010dki vidno oslabljenog Plenkovi\u0107a koji nije uspio nakon 2016. ostvariti izbornu pobjedu, nego vremensko interesnih konstelacija u HDZ-u, ali i vlastite lo\u0161e procjene. Ono \u0161to mi se u cijelom tom srazu \u010dini puno va\u017enije od Plenkovi\u0107eva eventualnog trijumfa mini je pobjeda Davora Ive Stiera koji \u0107e vjerojatno dobiti potpredsjedni\u010dko mjestu bez obzira na ishod predsjedni\u010dkih izbora i time si vrlo vjerojatno otvoriti put za instaliranje jasne i \u010dvrste opozicije Plenkovi\u0107u u samom predsjedni\u0161tvu HDZ-a. Politi\u010dka i moralna konzistentnost, kao i jasna ideolo\u0161ka artikulacija od Stiera je na\u010dinila profil koji doma\u0107a desnica dosad nije uspjela iznjedriti. Pritom je upravo on najasnije artikulirao politi\u010dke paradokse u kojima se HDZ na\u0161ao u zadnje vrijeme, stvaraju\u0107i si jaku kontra-frontu s desnice. Unato\u010d umre\u017eenosti i pripadnosti diplomatskoj eliti koja opetovano kadrovira ljude na \u010delu dr\u017eave jo\u0161 od sredine 2000-ih, uspio je stvoriti zaseban politi\u010dki identitet i plasirati ne\u0161to dublji jezik politi\u010dkog moralizma, s ne\u0161to retori\u010dki jasnijom ekonomskom politikom, upakirav\u0161i to u celofan novog modela razvoja koji bi trebalo biti prihvatljiv malo \u0161irem glasa\u010dkom tijelu od klasi\u010dno konzervativnog i HDZ-ovog. Me\u0111utim, unato\u010d svemu tome, kandidaturu za predsjedni\u010dko mjesto je prepustio Miri Kova\u010du kojem \u0107e to mogu\u0107e biti karta za odlazak u politi\u010dku pro\u0161lost, dok \u0107e Stier vrlo vjerojatno ostati va\u017ean akter u HDZ-ovskim frakcijskim obra\u010dunima ili eventualnim kompromisima.<\/p>\n\n\n\n Naime, za razliku od poslovi\u010dno jednoobraznog Mire Kova\u010da \u010dije su se politi\u010dke poruke obi\u010dno dale svrstati pod dijagnostiku povrije\u0111enog politi\u010dkog ega, Stieru ego, \u010dini se, nije bio bitan. On je ”furao svoju spiku” koja je, prije nego \u0161to je postala politi\u010dki program i prkos Plenkovi\u0107u, ali i modelu vo\u0111enja HDZ-a op\u0107enito, ukori\u010dena u knjizi “Nova hrvatska paradigma”. Ukratko, Stierova teza je da se Hrvatska nalazi u fazi stagnacije i da joj je nu\u017ean novi model razvoja koji bi za cilj imao pobolj\u0161anje \u017eivotnog standarda i svrstavanje Hrvatske me\u0111u visokorazvijene zemlje Euro-atlantskog svijeta. Recept za taj razvoj je tr\u017ei\u0161ni kapitalizam odnosno uvo\u0111enje modela u kojem \u0107e ekonomija biti zadu\u017eena za aproprijaciju vi\u0161kova, a ne dr\u017eava, tj. politika. U Stierovom pojednostavljenom rje\u010dniku ti politi\u010dki i dr\u017eavni mehanizmi prisvajanja su “klijentelizam i korupcija” o \u010demu javno govori jo\u0161 od izvje\u0161tajnog sabora HDZ-a u prolje\u0107e 2018. godine. Pritom se ne libi ukazati da je upravo HDZ nositelj tih fenomena dru\u0161tvene stagnacije, njegovim jezikom re\u010deno. Rije\u010dima komparativne politike, Stierov model je najsli\u010dniji demokr\u0161\u0107anskom modelu ili umjereno islamisti\u010dkom modelu ranog AKP-a. Rije\u010d je o spoju kulturnog konzervativizma, moralizma, ali i otvoreno tr\u017ei\u0161nih mjera razvoja s ciljem ja\u010danja srednje klase i izvoznih potencijala ekonomije. Pritom upravo moralisti\u010dki, antikorupcijski i anti-establi\u0161mentski diskurs ima apelacijsku funkciju skupiti \u0161to \u0161iru klasnu publiku. Iako je anti-korupcija najdominantniji opozicijski diskurs u Hrvatskoj jo\u0161 od Sanadera. <\/p>\n\n\n\n Svi novi politi\u010dki akteri koji su na tome zasnivali svoju poruku ubrzo su ostali kratkih politi\u010dkih rukava bez dugoro\u010dnog uspjeha. Jedan od bitnih razloga je \u010dinjenica da nisu imali politi\u010dku infrastrukturu kojom bi odr\u017eavali profitabilnost tog diskursa. Me\u0111utim, vrlo \u010desto nisu ni nudili ni\u0161ta osim tog anti-korupcijskog diskursa \u0161to kroz legalisti\u010dki purizam i pri\u010du o transparentnosti (Dalija Ore\u0161kovi\u0107), \u0161to kroz pri\u010du o decentralizaciji (Most u svojoj inicijalnoj fazi). Pritom je Most u tom kontekstu oti\u0161ao najdalje ostvariv\u0161i i najve\u0107e izborne uspjehe. Uostalom, zato je i bio toliko bitan Stieru kad je davao ostavku 2017. u Plenkovi\u0107evoj vladi. Osim ideolo\u0161ke bliskosti sa metkovskom katoli\u010dkom jezgrom tog projekta, njemu je bila bliska i njihova kritika dosada\u0161njeg funkcioniranja i razvoja dr\u017eave koja je inicijalno okupljala razli\u010dite aktere od Slavonije do Ju\u017ene Dalmacije, ali i \u010dinjenica da je Most, prije nego se rasuo, uspio ujediniti razli\u010dite ideolo\u0161ke profile (od zadarskog filozofa i danas vjerojatno najliberalnijeg \u010dlana Sabora Marka Vu\u010deti\u0107a do Nikole Grmoje i Mire Bulja kao predstavnika desnice). Naime, u tom modelu se krio recept za politi\u010dki uspjeh Stierove nove paradigme koja kao i pobjeda HDZ na eventualnim izborima treba dobiti podr\u0161ku ne\u0161to \u0161ireg glasa\u010dkog tijela od onog tradicionalnog HDZ-ovskog ili desnog. Njemu je na umu dugoro\u010dni politi\u010dki projekt, odnosno provo\u0111enje modela razvoja za koje je spreman \u017ertvovati i eventualno mjesto predsjednika stranke ili idu\u0107e izbore, ukoliko ih dobije Bernardi\u0107ev SDP.<\/p>\n\n\n\n Pritom je Stier je svjestan da je njegov model jedino provediv kroz politi\u010dku infrastrukturu HDZ-a. Izgradnja nove politi\u010dke opcije ili skupljanje razbacane desnice od \u0160kore, preko Hasanbegovi\u0107a do \u017deljke Marki\u0107 bila bi nemogu\u0107e misija i oduzela bi puno vremena i kapaciteta. Za razliku od Kova\u010da, Stier se ne vodi kratkoro\u010dnim politi\u010dkim ambicijama niti mu je predsjedni\u010dka pozicija sama po sebi draga, ni nu\u017ena. On \u0107e si vrlo vjerojatno osigurati mjesto u HDZ-ovom predsjedni\u0161tvu i kohabitirati sa Plenkovi\u0107em koji ga ovaj put ne mo\u017ee izbaciti iz predsjedni\u0161tva jer mandat nije dobio imenovanjem nego demokratskim odabirom \u010dlanova stranke. Te\u0161ko da \u0107e ga mo\u0107i i ignorirati pri sastavljanju liste za izbore na jesen. Ostaje i opcija<\/a> da \u0107e Stier uz eventualno podr\u0161ku ostalih desnih \u010dlanova predsjedni\u0161tva od Plenkovi\u0107a tra\u017eiti pakt i kompromis \u010dime bi se vratili na po\u010detne pozicije iz 2016. Ukoliko to ne uspije i Plenkovi\u0107 ne dobije izbore, Stieru se otvara \u010dista pozicija da na novim unutarstrana\u010dkim izborima preuzme HDZ na na\u010din kako ju je od Kosor preuzeo Karamarko ili od Karamarka Plenkovi\u0107. HDZ, naime, ne voli gubitnike!<\/p>\n\n\n\nKopanje rovova<\/h2>\n\n\n\n
Naime, prvo pitanje koje se postavilo nakon objave kandidature trojca Kova\u010d-Penava-Stier u Klubu knji\u017eevnika krajem sije\u010dnja bilo je: za\u0161to je Davor Ivo Stier prepustio Miri Kova\u010du mjesto predsjednika, a onda i, u svakom smislu potkapacitiranom, Ivanu Penavi mjesto drugog najva\u017enijeg \u010dovjeka u stranci? Jo\u0161 od prolje\u0107a 2017. i iznenadnog kraha koalicije Most-HDZ i Stierove ostavke na mjesto drugog \u010dovjeka vlade i ministra vanjskih poslova, ovaj konzervativac je slovio kao glavni pretendent na Plenkovi\u0107evo mjesto. Mediji i ”stru\u010dna javnost” su ga s razlogom vidjeli kao jedinog takmaca u gotovo dramskom agonu nekada\u0161njih briselskih saveznika u ru\u0161enju Tomislava Karamarka 2016. Vi\u0161e je razlog za to, pored otvorenog protivljenja koaliciji sa liberalnim HNS-om koja je uslijedila nakon kraha koalicije s Mostom. <\/p>\n\n\n\n\u0160ira baza<\/h2>\n\n\n\n