{"id":31180,"date":"2020-02-11T13:54:59","date_gmt":"2020-02-11T12:54:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31180"},"modified":"2020-02-11T14:08:04","modified_gmt":"2020-02-11T13:08:04","slug":"porez-ili-stvarna-cijena-mesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31180","title":{"rendered":"Porez ili stvarna cijena mesa?"},"content":{"rendered":"\n

Poljoprivreda, posebno uzgoj \u017eivotinja za mesnu industriju, ali i na\u010din upotrebe prirodnih resursa, nalaze se me\u0111u desetak najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da atmosfere<\/a>. Najstariji, najpoznatiji i \u010desto najismijavaniji argument vegetarijanaca protiv jedenja mesa glasi da goveda ispu\u0161taju plinove, metan konkretnije, koji izrazito zaga\u0111uje okoli\u0161. Od kada je 2017. godine me\u0111unarodni panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) izdao katastrofalni, ali sveobuhvatni izvje\u0161taj o stanju planete, ni argumenti o mesu vi\u0161e nisu smije\u0161ni. A ni ismijavanje empatije vegetarijanaca prema \u017eivim bi\u0107ima, vi\u0161e nije smije\u0161no. S razvojem neuroznanosti pokazuje se sve vi\u0161e koliko su nam \u017eivotinje sli\u010dne, usprkos razli\u010ditim stupnjevima kognitivnog razvoja me\u0111u vrstama. Govedarstvo se posebno smatra uzrokom namjernog spaljivanja amazonskih \u0161uma, takozvanih plu\u0107a svijeta. <\/p>\n\n\n\n

Ovo je dru\u0161tveni kontekst u kojem je pro\u0161log tjedna u Briselu predstavljeno istra\u017eivanje prema kojem je stvarna tr\u017ei\u0161na cijena mesa znatno ve\u0107a od ove, “realno-postoje\u0107e”. U cijenu mesa nije uklju\u010dena \u0161teta po okoli\u0161 koja nastaje zbog neodgovornog gospodarenja ovom industrijom. I zaista, nije vi\u0161e smije\u0161no. Na tragu rezultata tog istra\u017eivanja Socijaldemokrati i Zeleni su u europskom parlamentu podr\u017eali istra\u017eivanje i zatra\u017eili da se u novu europsku prehrambenu politiku “Od farme do stola” (eng: F2F \u2013 “From Farm to Fork”) uklju\u010di i novi model izra\u010duna cijene mesa koji bi u sebi sadr\u017eavao i okoli\u0161nu cijenu. To bi zna\u010dilo da bi maloprodajna cijena mesa osjetno narasla, ali isto tako, ako se model dobro osmisli, ako u cijenu bude ura\u010dunat i prevoz mesa s drugog kraja svijeta, to mo\u017ee zna\u010diti i da bi doma\u0107a mesna industrija profitirala na F2F politici, jer bi meso stoke, npr. slavonskih seljaka moglo postati dostupnije od argentinskih ili brazilskih odrezaka. Maloprodajna cijena mesa trebala bi porasti za 0,47 eura na 100 grama govedine, zatim 0,36 eura za sto grama svinjetine i 0,17 eura na sto grama piletine. S tim pove\u0107anjem, cijena mesa sadr\u017eavala bi i tro\u0161ak za ekolo\u0161ku sanaciju uzgoja ovih namirnica.<\/p>\n\n\n\n

F2F: od farme do stola<\/h2>\n\n\n\n

Ako prijedlog bude usvojen, rast cijene mesa trebao bi zapo\u010deti ve\u0107 idu\u0107e godine, dok bi se do 2030. uzgoj stoke potpuno poravnao s emisijama stakleni\u010dkih plinova koje izaziva. U cijenu bi tako\u0111er bila uklju\u010dena i posljedica pada bioraznolikosti,a zbog kr\u010denja \u0161uma radi stvaranja pa\u0161njaka. Njema\u010dka i Nizozemska raspravljaju o uvo\u0111enju ekolo\u0161ke cijene mesa u maloprodajnu ve\u0107 neko vrijeme, \u010dime se ostvaruje pove\u0107anje svijesti o ovome problemu na razini cijele EU. S obzirom na to i F2F poljoprivrednu politiku, smislena i sistemska promjena mo\u017eda nije toliko daleko.<\/p>\n\n\n\n

No, s obzirom na to da EU obi\u010dno ignorira socijalne potrebe svojih stanovnika, kao i u svim drugim europskim politikama, postavlja se itekako relevantno pitanje, ho\u0107e li istovremeno ova mjera sadr\u017eavati socio-ekonomske mjere za radni\u010dku klasu? Bez toga, i ovo bi mogla biti tek jo\u0161 jedna tipi\u010dna srednjoklasna, socijalno bezobzirna, i ekonomski kolonijalisti\u010dka politika Europske unije. Jer premda je \u010dinjenica da zbog spa\u0161avanja planete moramo smanjiti potro\u0161nju mesnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani, isto je tako \u010dinjenica, da su ljudima potrebni \u017eivotinjski proteini za normalno funkcioniranje organizma. Istina, ne svakoga dana, mo\u017eda koji put mjese\u010dno, ali i takva promjena bila bi dovoljna da se smanji ekolo\u0161ka \u0161teta. Na primjer, smanjenjem potro\u0161nje mesa mo\u017eda bi se u Amazoni kr\u010dilo puno manje \u0161uma, povratno bi atmosfera bila malo \u010di\u0161\u0107a. Uvo\u0111enjem ovog poreza na meso, istra\u017eiva\u010di su izra\u010dunali da bi se potro\u0161nja mesa smanjila za 30 posto u slu\u010daju piletine, 57 posto svinjetine, i 67 posto govedine, do 2030.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poljoprivreda, posebno uzgoj \u017eivotinja za mesnu industriju, ali i na\u010din upotrebe prirodnih resursa, nalaze se me\u0111u desetak najve\u0107ih zaga\u0111iva\u010da atmosfere. Najstariji, najpoznatiji i \u010desto najismijavaniji argument vegetarijanaca protiv jedenja mesa glasi da goveda ispu\u0161taju plinove, metan konkretnije, koji izrazito zaga\u0111uje okoli\u0161. Od kada je 2017. godine me\u0111unarodni panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC) izdao […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":31184,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[810,357,812,811,70,809],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-31180","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-f2f","tag-klimatske-promjene","tag-mesna-industrija","tag-od-farme-do-stola","tag-poljoprivreda","tag-stocarstvo","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31180","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31180"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31180\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31187,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31180\/revisions\/31187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31184"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31180"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31180"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31180"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31180"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31180"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31180"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31180"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}