{"id":31050,"date":"2020-02-05T14:37:25","date_gmt":"2020-02-05T13:37:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31050"},"modified":"2020-02-06T08:46:13","modified_gmt":"2020-02-06T07:46:13","slug":"drustvo-protiv-zagadenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31050","title":{"rendered":"Dru\u0161tvo protiv zaga\u0111enja"},"content":{"rendered":"\n

Srbija ve\u010deras u 18 sati priprema koordinirane prosvjede protiv zaga\u0111enja zraka u \u010dak 20 gradova. Kako pi\u0161e portal Ma\u0161ina<\/a>, Vladimir Radoji\u010di\u0107 iz Inicijative Ne davimo Beograd na tiskovnoj konferenciji “najavio je akciju za \u010dist vazduh i napomenuo da gra\u0111ani ne \u017eele da slu\u0161aju o radnoj grupi ve\u0107 da \u017eele konkretne mere kako bi se popravio kvalitet vazduha”. <\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tveni imperativ sanacije zaga\u0111enja obrnuto je proporcionalan politi\u010dkoj namjeri da ovaj problem rije\u0161i, stoga su protesti zaista potrebni. Tome svjedo\u010di i informacija da se gradovi na Balkanu ve\u0107 mjesecima gu\u0161e u zaga\u0111enju pa su se Begorad, Sarajevo i Sofija na\u0161li na vrhu ljestvice najzaga\u0111enijih gradova na svijetu. Samo u Valjevu “2018. godine dozvoljeni dnevni nivo suspendovanih \u010destica PM10 bio je prekora\u010den \u010dak 170 dana, u U\u017eicu 154, dok je u Beogradu bilo 132 dana sa prekora\u010denjem dnevnih vrednosti.” Zbog toga se ve\u010deras 5. februara od 18 sati u Beogradu odr\u017eava prtestni skup, ispred Skup\u0161tine grada Beograda. Osim u glavnom gradu za sada je potvr\u0111eno da \u0107e protesti i skupovi biti organizirani u Valjevu, Po\u017eegi, Novom Sadu, Smederevu, Kuli, Pan\u010devu, Vlasotincu, Kraljevu, Ni\u0161u, U\u017eicu, In\u0111iji, Ra\u0161koj, Apatinu, Subotici, Kosjeri\u0107u, Ba\u010dkoj Topoli, Gornjem Milanovcu, Po\u017earevcu, Kragujevcu i Zrenjaninu.<\/p>\n\n\n\n

Povodom razli\u010ditih i zbunjuju\u0107ih informacija o zaga\u0111enju zraka na Balkanu dobivenih iz podataka koje skupljaju dr\u017eave, te znatno lo\u0161ijih rezultata dobivenih iz mjerenja razli\u010ditih aplikacija (AirVisual), BIRN je istra\u017eio razlike u metodologijama<\/a>. Dok dr\u017eavne institucije svih zemalja Balkana (neovisno o tome jesu li \u010dlanice EU, ili nisu) prikupljaju podatke baziraju\u0107i ih na jedinstvenoj metodologiji Europske unije (“Zajedni\u010dki kriteriji<\/a> i metode za mjerenje kvalitete zraka”), mobilne aplikacije \u010desto koriste metodologiju Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Kine. To nije nu\u017eno lo\u0161e, zbog toga \u0161to su u nekim aspektima ameri\u010dke metodologije \u010dak i restriktivnije od onih iz EU, iako potonja mjeri ve\u0107i broj razli\u010ditih zaga\u0111iva\u010da. Razli\u010dite metodologije mjere razli\u010dite vrste zaga\u0111enja koje su vi\u0161e prisutne u referentnim zemljama. EU metodologija mjeri \u010destice promjere 10 PM, CO, NO2, SO2; dok aplikacije mjere \u010destice od 2.5PM prema ameri\u010dkoj metodi Indeksa kvalitete zraka. <\/p>\n\n\n\n

BIRN zaklju\u010duje da to zna\u010di da ova dva izvora obi\u010dno mjere razli\u010dite zaga\u0111iva\u010de. Prema mi\u0161ljenjima stru\u010dnjaka s kojima je BIRN razgovarao, mjerenja indeksa kvalitete zraka po ameri\u010dkoj metodologiji putem aplikacije AirVisual nisu usporediva s indeksom kvalitete zraka Srbije. Razlike su dakle u mjerenim \u010desticama ali i u njihovim vrijednostima. EU se vi\u0161e manje pridr\u017eava standarda koje je zadala Svjetska zdravstvena organizacija, a SAD ima svoje vlastite standarde. Potonja ima stro\u017ee granice dopu\u0161tenih razina zaga\u0111enja. Aplikacija za mjerenje zraka postoji i u Sjevernoj Makedoniji, zove se AirCare, odnosno MojVozduh, no koristi Europski indeks kvalitete zraka i EU metodologiju izra\u010duna zaga\u0111enja. Ta je aplikacija 16. januara u 16 sati pokazala srednje zaga\u0111enje u Skopju 60 (prema EU indeksu kvalitete zraka), dok je istovremeno AirVisual u istome gradu izmjerio te\u0161ko zaga\u0111enje 114 prema ameri\u010dkom indeksu kvalitete zraka. Premda makedonska vlada upozorava javnost da vjeruju slu\u017ebenim podacima, a ne onima s aplikacija, zeleni aktivisti pozivaju vladu da doka\u017ee da je slu\u017ebena metoda bolja od njihove.<\/p>\n\n\n\n

Dva smjera razvoja<\/h2>\n\n\n\n

Dok \u010dekamo rasplet pritiska javnosti na vlasti, mo\u017eemo se baviti pitanjem, \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti na dru\u0161tvenoj razini, da se zaga\u0111enje smanji, a da zadr\u017eimo, ili jo\u0161 bolje, pove\u0107amo svoj ekonomski standard. Premda doma\u0107i mejnstrim mediji rijetko kada postavljaju ovakva pitanja iz dru\u0161tvene perspektive te se uglavnom bave investitorskom pozicijom, uz malo promijenjenu to\u010dku gledi\u0161ta, mo\u017eemo nazna\u010diti glavne smjerove energetske budu\u0107nosti. Dva su glavna mogu\u0107a smjera: centralizirane solarne elektrane s jedne strane, te solarni paneli na krovovima svih stanovnika s druge. Budu\u0107i da smo na Biltenu ve\u0107 u vi\u0161e navrata obja\u0161njavali mehanizme funkcioniranja obaju modela, ovdje \u0107emo samo oprimjeriti razlike. <\/p>\n\n\n\n

Upravo ovih dana, EFT grupa, firma u vlasni\u0161tvu najve\u0107eg trgovca elektri\u010dnom energijom u regiji Vuka Hamovi\u0107a<\/a>, 1<\/a><\/sup> najavila je gradnju “ogromne solarne elektrane \u010dije bi se fotonaponske \u0107elije prostirale na 133 hektara”. Postrojenje \u0107e jednoga dana imati snagu od 60 megavata, dok se na godi\u0161njoj razini o\u010dekuje proizvodnja od 84 gigavat sati struje. Elektrana \u0107e se nalaziti u selu Skrobotno kod Bile\u0107e u Republici Srpskoj, BiH. Isti poduzetnik, ve\u0107 je vlasnik termoelektrane Stanari kod Doboja. Portal Capital.ba, optu\u017euje Vladu Republike Srpske koja je “vi\u0161e puta do sada izlazila Hamovi\u0107u u susret donose\u0107i odluke koje su i\u0161le direktno u njegovu korist i na \u0161tetu Srpske”, te navode primjer istrage MUP-a Republike Srpske protiv ministra Petra \u0110oki\u0107a koji je 2017. godine izuzeo odre\u0111enu dokumentaciju iz Komisije za koncesije RS. Model integriranih solarnih elektrana omogu\u0107ava dosada\u0161njim zaga\u0111iva\u010dima da dalje nastave zgrtati profite koje \u0107emo i mi osiguravati pla\u0107anjem sve skupljih rata struje, a \u010dije poskupljenje se samo opravdava novim investicijama ovakvog tipa. No, to nije jedini mogu\u0107i smjer razvoja.<\/p>\n\n\n\n

Drugi model razvijanja zelene energetske budu\u0107nosti, dijametralno je suprotan upravo opisanome. Vlada Sjeverne Makedonije u decembru 2019. godine instalirala je solarne panele (fotonaponske \u0107elije) na 108 javnih zgrada. Time \u0107e se “smanjiti emisije uglji\u010dnog dioksida i tro\u0161kovi za energente”. Projekt je vrijedan 20.6 milijuna eura (15.5 milijuna eura su sredstva EU, ostatak su sredstva osigurana kreditom Ministarstva financija pri Svjetskoj banci), a isplatit \u0107e se za 7.5 godina<\/a>. Solarni paneli postavljeni su u 36 op\u0107ina, na 68 osnovnih i srednjih \u0161kola, 6 vrti\u0107a, 18 zgrada lokalne uprave, 2 doma kulture, 3 sportske dvorane i na po jedan dom zdravlja, vatrogasni centar i jedan “trening centar”. O\u010dekivana u\u0161teda iznosi 190.000 eura godi\u0161nje. Objekti koji rade 24 sata dnevno, mogu ovim mjerama u\u0161tedjeti od 28 do 82% ili u prosjeku 45% mjese\u010dno, \u0161to iznosi oko 1.000 eura po objektu mjese\u010dno. <\/p>\n\n\n\n

Kako je u\u0161tede plasti\u010dno objasnila ministrica financija Nina Angelovska, na primjeru vrti\u0107a “7. septembar” u Peh\u010devu. Vrti\u0107 je u ljetnim mjesecima pla\u0107ao ratu struje u iznosu od skoro 250 eura, da bi nakon instalacije solarnih panela rata struje pala na 140 eura. Ovaj model s jedne strane smanjuje optere\u0107enje na distribucijsku mre\u017eu, ali istovremeno vlasnicima solarnih panela omogu\u0107ava i neku zaradu, budu\u0107i da se nepotro\u0161eni vi\u0161ak koje solarni paneli proizvedu ili mora prodati natrag nekoj velikoj kompaniji, ili \u0107e jednostavno propasti. Ovaj model osigurava izlazak, ili makar va\u017eno smanjenje energetskog siroma\u0161tva, pa ipak nije model kojeg politi\u010dari guraju kao najjednostavnije, najjeftinije, i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije \u2013 ve\u0107 postoje\u0107e rje\u0161enje. <\/p>\n\n\n\n

Koja su na\u0161a rje\u0161enja?<\/h2>\n\n\n\n

Dva suprotstavljena primjera ukazuju na to da ni u zelenoj tranziciji nema garancije da \u0107e ona biti po\u0161tena za stanovni\u0161tvo. Dok se diljem kontinenta u javni sektor ugra\u0111uju solarni paneli, ku\u0107anstva su prepu\u0161tena tr\u017ei\u0161noj inerciji. Na ovu temu, u javnosti nema va\u017enih obrazovnih informacija. Niti mediji, niti institucije dr\u017eave ne provode diskusiju o tome u kojem smjeru treba i\u0107i zelena tranzicija. Stoga ona na Balkanu izgleda upravo ovako kako pokazuju primjeri iz BiH i Makedonije. Zbog toga \u0161to svaka energetska u\u0161teda ku\u0107anstava, ru\u0161i profite velikih firmi, kad se govori o u\u0161tedi u ku\u0107anstvima, mahom se govori o toplinskim izolacijama zgrada. \u0160tovi\u0161e, EU daje niz subvencija za toplinsku izolaciju, ali znatno manje sredstava izdvaja za solarne panele. Na primjer u Njema\u010dkoj, \u0160panjolskoj, Nizozemskoj, itd. tranzicija izgleda druga\u010dije. Mahom zbog toga \u0161to su gra\u0111ani okupljeni u razli\u010dite energetske zadruge, koje okrupnjavanjem sve vi\u0161e ujedno i sve bolje artikuliraju svoje politi\u010dke pozicije te postavljaju zahtjeve za unapre\u0111enjem i \u0161irom dostupno\u0161\u0107u solarnih panela i njihovom integracijom, a njihovi zahtjevi odjekuju sve glasnije.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje jo\u0161 treba kazati da se dva modela iskori\u0161tavanja solarne energije me\u0111usobno ne isklju\u010duju. Solarni paneli su izvrsni za ku\u0107anstva, ali nisu za velike industrijske pogone. Za takvo ne\u0161to me\u0111utim, vjerojatno \u0107e uskoro postati bolje rje\u0161enje nuklearna fuzija \u010diji je razvoj zna\u010dajno napredovao u posljednje dvije godine te je mogu\u0107e da \u0107e fuzija kroz narednih desetak godina po\u010deti plijeniti pa\u017enju investitora. Ona je napokon znanstveno ostvarena, ali je daleko od industrijske upotrebe. Do tada, integrirane solarne elektrane mogu poslu\u017eiti kao prelazno sredstvo. No, \u010dinjenica da su potrebne, nipo\u0161to ne treba zamagliti \u010dinjenicu da nam se na Balkanu one guraju kao najbolje ili \u010dak jedino solarno rje\u0161enje, jer to svakako nisu. Razvoj solarnih panela tek je posljednjih godina postigao impresivne razmjere, pa ne \u010dudi da kao dru\u0161tvo jo\u0161 nismo uvidjeli njihove prednosti. <\/p>\n\n\n\n

Dok prosvjedujemo ve\u010deras protiv zaga\u0111enja zraka, postoje\u0107a potencijalna rje\u0161enja moraju biti dijelom na\u0161ih politi\u010dkih zahtjeva. S krajem 2020. pre\u0107i \u0107emo i drugu prelomnu psiholo\u0161ku to\u010dku klimatskih promjena nakon koje nema povratka. Prva to\u010dka, podsjetimo se, nastupila je prije nekoliko godina kada smo pre\u0161i\u0161ali zagrijavanje planeta od 1.5 stupnja Celzijusa u prosjeku godi\u0161nje. Na ovom globalnom putu prema klimatskom dnu druga psiholo\u0161ka to\u010dka primarno je problem nedostatka politi\u010dke akcije, dok je ona prva bila kombinacija konsenzusa znanosti i radikalnog izostanka politi\u010dke volje. No, na ovom drugom prelaznom pragu nedostatak politi\u010dke akcije nije vi\u0161e odgovornost samo politi\u010dkih elita, ve\u0107 svih nas, posebno onih koji imaju mo\u0107 da artikuliraju zahtjeve prosvjeda.<\/p>\n

  1. Hamovi\u0107 je samo predstavnik firme na lokalnoj razini, stvarni kapital<\/a> ima znatno nepoznatije podrijetlo<\/a> [↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Srbija ve\u010deras u 18 sati priprema koordinirane prosvjede protiv zaga\u0111enja zraka u \u010dak 20 gradova. Kako pi\u0161e portal Ma\u0161ina, Vladimir Radoji\u010di\u0107 iz Inicijative Ne davimo Beograd na tiskovnoj konferenciji “najavio je akciju za \u010dist vazduh i napomenuo da gra\u0111ani ne \u017eele da slu\u0161aju o radnoj grupi ve\u0107 da \u017eele konkretne mere kako bi se popravio […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":29515,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[699,796],"theme":[457],"country":[35,48,24,11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-31050","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-solari","tag-zgadenje","theme-klima","country-bih","country-bugarska","country-makedonija","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31050","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31050"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31050\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31062,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31050\/revisions\/31062"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29515"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31050"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31050"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31050"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31050"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31050"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31050"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31050"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}