{"id":31041,"date":"2020-02-05T11:45:25","date_gmt":"2020-02-05T10:45:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31041"},"modified":"2020-02-06T08:45:44","modified_gmt":"2020-02-06T07:45:44","slug":"naprosto-trzisni-fundamentalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=31041","title":{"rendered":"Anti-korupcija: drugo ime za tr\u017ei\u0161ni fundamentalizam"},"content":{"rendered":"\n

Ako ostavimo po strani projekte okupljanja “autenti\u010dne” desnice, gotovo svi novi politi\u010dki projekti na doma\u0107oj sceni – novi “tre\u0107i putevi” – kre\u0107u od korupcije kao glavne teme i problema te nude svoja rje\u0161enja. Bilo da se radilo o prvoj, “tehnokratskoj” fazi Mosta, bilo o \u017divom zidu i njihovom pristupu zasnovanom na teorijama zavjere, bilo o stiliziranoj anti-korupcijskoj agendi Dalije Ore\u0161kovi\u0107. Posrijedi je taktika koja se u kavanskim sportskim teorijama naziva “igra na svje\u017einu”. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, nakon po\u010detnog uzleta i atraktivnosti novih lica, projekt se vrlo brzo ispu\u0161e. Ili ogoli. Razlog tome nije u inerciji visoke politike koja po nekim svojim zakonitostima svakoga nu\u017eno kompromitira. On se krije u ishodi\u0161nim postavkama: ne mo\u017ee se politi\u010dki program graditi (samo) na anti-korupciji. Pored toga \u0161to se neminovno ti novi akteri moraju “autati” i u takozvanim svjetonazorskim pitanjima, na vidjelo moraju iza\u0107i i “dublji” politi\u010dko-ekonomski stavovi. Oni o odnosu rada i kapitala, ulozi dr\u017eave u ekonomiji i po\u017eeljnom modelu razvoja. Jer anti-korupcija je prazna plo\u010da<\/a>, retori\u010dki alat za kanalizaciju bijesa obespravljenih ili zgra\u017eanja zabrinutih, ovisno o klasnoj pozadini.<\/p>\n\n\n\n

Posljednja inkarnacija anti-korupcijskog profeta u hrvatskoj politici je, dakako, Dario Juri\u010dan. Rije\u010d je o kandidatu na predsjedni\u010dkim izborima koji je ostvario sasvim solidan rezultat, a centralna meta njegovih istupa je zagreba\u010dki gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107. Kao \u0161to je poznato, za razliku od prethodnih profeta, Juri\u010dan se ne\u0161to druk\u010dije profilira. On ne zauzima gard ozbiljnog politi\u010dara, ve\u0107 satiri\u010dara, stand-up komi\u010dara koji nastoji prokazati korupciju. Pritom se koristi taktikom koja se u teoriji suvremene umjetnosti pomalo preuzetno naziva – subverzivna afirmacija. On se, naime, tako\u0111er predstavlja kao korumpirani politi\u010dar i “veli\u010da” tu praksu samo da bi ju ogolio i prokazao. Pritom bi sve to navodno trebalo biti i duhovito.<\/p>\n\n\n\n

No, iza svake anti-korupcijske agende, makar ona bila i komedija\u0161ka u \u017eanru, mora postojati neki pozitivni vrijednosni sustav zasnovan na politi\u010dkim sklonostima i stavovima. U ju\u010dera\u0161njem, poprili\u010dno izda\u0161nom intervjuu<\/a> na Telegramu Juri\u010dan nam je “izlaskom iz uloge” predstavio svoj vrijednosni sustav i politi\u010dke stavove. I pritom nije pretjerano iznenadio. Kao i kod ve\u0107ine doma\u0107ih i svjetskih anti-korupcijskih profeta, iza cijele fasade stoji ona ista, obi\u010dna, dosadna vjera u objektivnost tr\u017ei\u0161ta kao rje\u0161enja za sve probleme. Ta je vjera vrlo \u010desto pra\u0107ena i zgra\u017eanjem nad obi\u010dnim narodom koji je zapravo glavni krivac za korupciju. Zgra\u017eanje se kod Juri\u010dana ve\u0107 i prije dalo primijetiti u nekim motivima i scenskim rekvizitima poput janjetine koja bi trebala biti gastro metafora za korupciju. Jer janjetinu jedu zatucani, neobrazovani i korumpirani. Da obi\u010dni ljudi jedu vi\u0161e sushija, korupcija bi valjda i\u0161\u010dezla u potpunosti.<\/p>\n\n\n\n

“Normalne” cijene<\/h2>\n\n\n\n

No, u intervjuu se Juri\u010dan maknuo od usputnih motiva i scenskih rekvizita te ponudio svoju teoriju korupcije i uloge malih ljudi u njoj. Vrijedi taj dio citirati u cijelosti: <\/p>\n\n\n\n

\u201c’Mo\u017eemo danima pri\u010dati o tome’, ka\u017ee Juri\u010dan, ‘ali ja fenomen Milana Bandi\u0107a ljudima uvijek kre\u0107em obja\u0161njavati iz tramvaja. Koliko ko\u0161ta tramvajska karta? \u010cetiri kune? Je li to normalna cijena? Ne, to je apsolutno nenormalna cijena karte. Realna cijena je minimalno deset kuna. Ali ne mo\u017ee\u0161 to ljudima objasniti, kao \u0161to im ne mo\u017ee\u0161 objasniti ni to da, recimo, cijena od deset kuna za ulaznicu na bazene radnim danom nije normalna.<\/p>\n\n\n\n

I to je to. Ljudi mogu prihvatiti da je ZET na kraju godine u gubitku od 100 milijuna kuna, ali ne mogu prihvatiti da je cijena tramvajske karte deset kuna. Zbog tog licemjerja ljudi Milan Bandi\u0107 ne mo\u017ee izgubiti na izborima. Opisao sam samo jedan posto ukupnog problema, ali to je klju\u010d. Meni su ta karta za bazen, i ta karta za tramvaj, po\u010detak svega. Korupcija kre\u0107e upravo od te to\u010dke. Ljude se korumpira \u010dim u\u0111u u tramvaj, ali to nitko ne mo\u017ee prihvatiti. Mali, korumpirani \u010dovjek ima sto izgovora: bolje da platim i\u0161ta nego ni\u0161ta, javni prijevoz bi i tako trebao biti besplatan \u2013 uvijek se na\u0111e izgovor’, pomalo rezignirano zaklju\u010duje Juri\u010dan.”<\/p>\n\n\n\n

Za po\u010detak, Bandi\u0107 je te “nenormalne” cijene tramvajskih karata i onih za gradske bazene uveo 2017. godine. Tako da one ba\u0161 i ne obja\u0161njavaju dugotrajnu vladavinu prije toga. No, to i nije toliko bitno. Bitan je Juri\u010danov stav o socijalnoj politici i funkcioniranju javnih poduze\u0107a. Naime, pod “normalnom” cijenom Juri\u010dan zapravo podrazumijeva tr\u017ei\u0161nu cijenu. Tro\u0161kovi proizvodnje usluge su toliki i toliki i zato bi cijena trebala biti uskla\u0111ena s tim tro\u0161kovima. Ne mo\u017ee se iz obja\u0161njenja ba\u0161 razlu\u010diti smatra li Juri\u010dan da javna poduze\u0107a moraju poslovati s profitom ili je dovoljna pozitivna nula. Bilo kako bilo, on ili ne razumije ulogu i funkcioniranje socijalne dr\u017eave ili je naprosto tr\u017ei\u0161ni fundamentalist, s tim da je ovo drugo izvjesnije. Juri\u010dan je po svom profilu zapravo politi\u010dko-komedija\u0161ko krilo Lipe, poznate libertarijanske udruge.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na sve probleme u poslovanju ZET-a, potpuno je nejasno za\u0161to bi poduze\u0107e za javni prijevoz trebalo biti u plusu. Ili gradski bazeni. Logika njihovog funkcioniranja je sasvim jednostavna i prisutna diljem svijeta ve\u0107 vi\u0161e od stotinu godinu. Dr\u017eava, grad ili neki drugi organ vlasti prikuplja poreze i njima financira one usluge koje bi ina\u010de ve\u0107ini stanovni\u0161tva bile nedostupne da se nude isklju\u010divo na tr\u017ei\u0161tu. Ne radi se tu o nikakvom zametku korupcije ve\u0107 o sanaciji negativnih u\u010dinaka tr\u017ei\u0161ne ekonomije. Bilo da je rije\u010d o sanaciji koja osigurava dostupnost usluga putem ni\u017eih cijena od tr\u017ei\u0161nih, bilo da je rije\u010d o uslugama koje tr\u017ei\u0161te uop\u0107e ne nudi jer su svakom kapitalistu neisplative. Na primjer, nijedan kapitalist ne bi izgradio veliki bazen. “Normalne” cijene ulaznica bi bile previsoke, potra\u017enja preniska i investicija se ne bi mogla isplatiti.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, upravo je iz otkri\u0107a svih sumnjivih Bandi\u0107evih poslova razvidno da za financiranje gradskog prijevoza i bazena nisu potrebni preveliki redistributivni zahvati koji bi naru\u0161ili tu krhku tr\u017ei\u0161nu ravnote\u017eu ili ugrozili odnos snaga rada i kapitala. Svi ti minusi mogu se komotno pokriti iz prepla\u0107enih poslova i javnih nabava. Dakle, \u010dak ako smo fokusirani isklju\u010divo na korupciju, mo\u017ee se prona\u0107i rje\u0161enje bez “dubljeg” preispitivanja ekonomskih odnosa i uloge javnog sektora u ekonomiji. A jo\u0161 nismo ni spomenuli ekolo\u0161ku dimenziju subvencioniranja javnog prijevoza. No, to ovdje nije ni va\u017eno. Ono \u0161to je va\u017eno i evidentno jest da iza visokog morala i borbe za pravdu stoji prijezir prema masama koji se opravdava “normalnim” cijenama. Nemojte jesti besplatnu janjetinu nego burger koji ne mo\u017eete platiti jer pla\u0107ate “normalne” cijene za tramvaj i bazen. Eto formule za ru\u0161enje Bandi\u0107a, eliminaciju korupcije i razvoj politi\u010dke svijesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ostavimo po strani projekte okupljanja “autenti\u010dne” desnice, gotovo svi novi politi\u010dki projekti na doma\u0107oj sceni – novi “tre\u0107i putevi” – kre\u0107u od korupcije kao glavne teme i problema te nude svoja rje\u0161enja. Bilo da se radilo o prvoj, “tehnokratskoj” fazi Mosta, bilo o \u017divom zidu i njihovom pristupu zasnovanom na teorijama zavjere, bilo o […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":31043,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[127],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-31041","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korupcija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31041"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":31049,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31041\/revisions\/31049"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31041"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=31041"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=31041"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=31041"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=31041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}