{"id":30977,"date":"2020-01-31T08:00:08","date_gmt":"2020-01-31T07:00:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30977"},"modified":"2020-02-03T10:29:42","modified_gmt":"2020-02-03T09:29:42","slug":"stambena-dolina-suza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30977","title":{"rendered":"Stambena dolina suza"},"content":{"rendered":"\n

Iako je dobivala brojne hvalospjeve zbog svog “gradualizma” u tranziciji prema tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, po pitanju javnog stanovanja Slovenija je zapravo ud\u017ebeni\u010dki primjer doktrine \u0161oka. Dok neki \u010dlanovi slovenske delegacije koja je napustila 14. kongres SKJ prilikom tridesete obljetnice tog doga\u0111aja oplakuju biv\u0161u dr\u017eavu, Anej Korsika opisuje posljedice uni\u0161tenja stambene politike u nezavisnoj Sloveniji.<\/p>\n\n\n\n

Jednom davno postojala je zemlja koja se zvala Jugoslavija i vrlo je ozbiljno shva\u0107ala svoju stambenu politiku. Stanovi su se neprekidno gradili, a sredstva za njihovu izgradnju bila su sustavno osigurana. Njezini politi\u010dari imali su ideolo\u0161ku agendu: stanovanje je osnovno ljudsko pravo, a dru\u0161tvo ima odgovornost osigurati ga svima. \u010cak su govorili i da je bratstvo i jedinstvo me\u0111u narodima najva\u017enije. Taj sustav bio je toliko uspje\u0161an da su \u010dak i stranci dolazili u\u010diti kako bi uveli ne\u0161to sli\u010dno u svojim zemljama. Onda se dr\u017eava raspala, krvavi ratovi su uslijedili, i dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo stvarano desetlje\u0107ima oplja\u010dkano je preko no\u0107i. Bratstvo i jedinstvo ba\u010deni su u sme\u0107e, a tr\u017ei\u0161te i profitabilnost uvedeni su kao najva\u017eniji principi i vrijednosti. Uni\u0161tenje prava na stanovanje za sve bilo je jedno od prvih velikih postignu\u0107a novoizabrane politi\u010dke elite. <\/p>\n\n\n\n

Suze za SKJ <\/h2>\n\n\n\n

Nedavno je obilje\u017eena trideseta obljetnica odlaska slovenske delegacije sa 14. vanrednog kongresa Saveza Komunista Jugoslavije, najslikovitijeg trenutka raspada Jugoslavije. Vrijedi razmotriti znakovite izjave dvaju \u010dlanova te delegacije. Mnogi \u0107e se sjetiti suza u o\u010dima Sonje Lokar dok je delegacija napu\u0161tala kongres. Nakon tri desetlje\u0107a komentirala<\/a> je: “Plakala sam, a i danas mi je te\u0161ko jer se SKJ nije uspio preobraziti u sna\u017enu lijevu socijaldemokratsku stranku. Plakala sam jer sam predosjetila da \u0107e moji biv\u0161i partijski drugovi uvu\u0107i \u010ditav Balkan u bratoubila\u010dki rat. Do kraja \u017eivota \u017ealit \u0107u \u0161to smo izgubili Jugoslaviju na takav na\u010din, zemlju koja se usudila pokazati druga\u010diji put.”<\/p>\n\n\n\n

Komentar Milana Ku\u010dana, najpoznatijeg \u010dlana delegacije i kasnijeg predsjednika Slovenije, mo\u017eda je jo\u0161 znakovitiji: “Ljudi su imali razli\u010dita o\u010dekivanja, ali vjerujem da nitko nije o\u010dekivao da \u0107e zemlja (Slovenija) krenuti u smjeru u kojem je tada krenula \u2013 bez kompasa, bez orijentacije i bez vizije.” Naravno, Ku\u010danova izjava mo\u017ee se i treba shvatiti kao samokritika, s obzirom na to da je on bio jedan od ljudi koji su trebali pru\u017eiti tu viziju, kompas i orijentaciju. To, me\u0111utim, ne \u010dini njegovu izjavu ni\u0161ta manje to\u010dnom. Oba citata zapravo \u010dine jezgroviti pregled onoga \u0161to se doga\u0111alo slovenskoj stambenoj politici \u2013 tri desetlje\u0107a potpunog izostanka ikakve vizije i orijentacije koja su iza sebe ostavila spaljeno tlo i \u017ealjenje za minulim vremenima. Koliko god takvi sentimenti bili opravdani, sentimentalnost nas ne\u0107e dovesti daleko u politici, pa radije pobli\u017ee pogledajmo na\u010din na koji je uni\u0161tena slovenska stambena politika. <\/p>\n\n\n\n

Nevidljiva ruka je\nzakazala<\/h2>\n\n\n\n

Iako je dobivala brojne hvalospjeve zbog svog “gradualizma” u tranziciji prema tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, po pitanju javnog stanovanja Slovenija je zapravo ud\u017ebeni\u010dki primjer doktrine \u0161oka. Miha Jazbin\u0161ek, ministar okoli\u0161a i prostornog planiranja i otac takozvanog jazbin\u0161ekovog zakona, ima najve\u0107e zasluge za stvaranje pravnog temelja za rasprodaju javnog stambenog fonda. Do 2010. godine, oko 160.000 nekretnina bilo je privatizirano temeljem tog zakona, od \u010dega je gotovo tre\u0107ina privatizirana odmah nakon usvajanja zakona. U centru Ljubljane tada je bilo mogu\u0107e kupiti stan od sto kvadrata za 1.500 eura, dok bi danas taj iznos mo\u017eda bio dovoljan za jednu mjese\u010dnu stanarinu u istom tom stanu. <\/p>\n\n\n\n

Op\u0107ine nisu postupale\npuno bolje: u ve\u0107ini slu\u010dajeva prodale su vi\u0161e stanova nego \u0161to su izgradile, a\nprodavale su i zemlju pogodnu za nove stambene projekte, \u010dime su dizale\ntro\u0161kove svih budu\u0107ih investicija. Umjesto da stanovanje bude osnovno ljudsko\npravo te da dr\u017eava pritom ima sredi\u0161nju ulogu, ustav odnedavno nezavisne\nSlovenije ulogu dr\u017eave ograni\u010dio je na to da omogu\u0107i ljudima da otkupe svoj\nstambeni prostor i postanu njegovi vlasnici. Umjesto javnog stanovanja, svi \u0107e\nmo\u0107i biti privatni vlasnici. Budu\u0107i da je takva\nideologija prevladala uz potporu ve\u0107ine stranaka, ne iznena\u0111uje \u0161to je nijedna\nslovenska vlada do danas nije propitala niti se pozabavila stambenom politikom\nna ikakav smislen na\u010din. Dogodilo se to da je sklopljen nedoli\u010dni dru\u0161tveni\nugovor koji je proguran bez ikakvog obzira prema budu\u0107im generacijama. <\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to su uspje\u0161no\nuni\u0161tili stambeni fond, slovenski politi\u010dari sve su prepustili nevidljivoj ruci\ntr\u017ei\u0161ta. I sve je optimalno rije\u0161eno prema zakonima ponude i potra\u017enje\u2026 E, ali\nnije! Umjesto toga, u posljednjih trideset godina tr\u017ei\u0161tem nekretnina dominiraju\ninvestitori i gra\u0111evinske kompanije koji se fokusiraju isklju\u010divo na luksuzne\nstanove za najbogatije klijente. U 2017. godini u Ljubljani je izgra\u0111eno 199\nstanova \u010dija je prosje\u010dna povr\u0161ina bila 122 metara kvadratnih, a u prethodnoj\ngodini sagra\u0111en je 171 stan \u010dija je prosje\u010dna povr\u0161ina bila 178 metara\nkvadratnih. Prema podacima Geodetske uprave Republike Slovenije, najbogatijih\n10 posto Slovenaca posjeduje 38 posto svih nekretnina \u010dija je ukupna vrijednost\n25 milijardi eura. \u010cak i simboli\u010dno oporezivanje tog ogromnog bogatstva\nomogu\u0107ilo bi pokretanje brojnih javnih stambenih projekata. Problem je,\nme\u0111utim, to \u0161to je Slovenija me\u0111u malobrojnim dr\u017eavama koje jo\u0161 uvijek nisu\nuspjele uvesti porez na nekretnine. Postoje\u0107i sustav oporezivanja je zastario,\nnejasan i neu\u010dinkovit, pa nema razloga da bogati vlasnici nekretnina prestanu \u0161pekulirati\ncijenama svojih nekretnina. U centru Ljubljane nalaze se mnoge zgrade koje bi se mogle iskoristiti za stanovanje,\nali zjape prazne jer se njihovim vlasnicima ne \u017euri da ih koriste. Budu\u0107i da\nkoncentracija bogatstva u rukama vlasnika nekretnina zna\u010di i njihovu sve ve\u0107u\npoliti\u010dku snagu, porez na nekretnine s vremenom \u0107e biti sve te\u017ee i te\u017ee uvesti.\n<\/p>\n\n\n\n

\u010ceka se uskrsnu\u0107e<\/h2>\n\n\n\n

Od otprilike 850.000\nstanova koji trenutno postoje u Sloveniji, vi\u0161e od 500.000 sagra\u0111eno je u Jugoslaviji.\nU dvadeset pet godina nezavisnosti Slovenija je sagradila oko 160.000 stanova,\n\u0161to je deset tisu\u0107a manje od broja stanova sagra\u0111enih samo izme\u0111u 1971. i 1981.\n<\/p>\n\n\n\n

Optimisti smatraju da \u0107e mo\u017eda za jo\u0161 deset godina situacija biti bolja utoliko \u0161to \u0107e biti zadovoljene osnovne potrebe stanovni\u0161tva. Me\u0111utim, takve ideje nemaju utemeljenja izvan podru\u010dja utopije. Nezavisna Slovenija, ne rade\u0107i apsolutno ni\u0161ta, uspjela je stvoriti situaciju u kojoj je stambeni fond istovremeno manjkav a stanovi potpuno nepriu\u0161tivi. \u010cak i oni koji imaju (uglavnom nesiguran) posao nemaju nikakvu mogu\u0107nost da sami rije\u0161e svoju stambenu situaciju. To zna\u010di da mladi (\u0161to sada uklju\u010duje i ljude koji su dobro zagazili u tridesete) i dalje \u017eive s roditeljima ili imaju dovoljno bogate roditelje koji im mogu kupiti stanove. Druge dvije opcije su podizanje kredita, ili, naj\u010de\u0161\u0107e, unajmljivanje stana. <\/p>\n\n\n\n

Tr\u017ei\u0161te nekretnina pode\u0161eno\nje isklju\u010divo interesima najbogatije elite, dok su prate\u0107i trendovi poput\nAirbnb-a dodatno pogor\u0161ali situaciju. Vlasnici \u0107e sada nevoljko iznajmljivati\nstanove studentima jer im turisti predstavljaju puno unosniju klijentelu. To\nzna\u010di da je pritisak na studentske domove dramati\u010dno porastao, a oni koji\nuspiju unajmiti stan (kako studenti, tako i ostatak stanovni\u0161tva) sada moraju\npla\u0107ati znatno ve\u0107e stanarine. <\/p>\n\n\n\n

Dok god dr\u017eava ne stvori sustavnu podr\u0161ku i financira rekonstrukciju javnog stanovanja i uskrsnu\u0107e stambene politike, ni\u0161ta se ne\u0107e promijeniti. Nekoliko zadnjih vlada obe\u0107ale su promjene, ali od toga nije bilo ni\u0161ta. Dok ovo pi\u0161em, trenutni premijer Marjan \u0160arec objavljuje svoju ostavku i prijevremene izbore. Dakle, odga\u0111aju se ambiciozni planovi za javno stanovanje koje je sastavila njegova vlada (naravno, bez sustavnog financiranja), a pitanje je ho\u0107e li se oni ikada implementirati. Do tada, od slovenske politike mo\u017eemo o\u010dekivati nedostatak kompasa, vizije i orijentacije te puno, puno suza. <\/p>\n\n\n\n

S engleskog prevela Dora Leva\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je dobivala brojne hvalospjeve zbog svog “gradualizma” u tranziciji prema tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, po pitanju javnog stanovanja Slovenija je zapravo ud\u017ebeni\u010dki primjer doktrine \u0161oka. Dok neki \u010dlanovi slovenske delegacije koja je napustila 14. kongres SKJ prilikom tridesete obljetnice tog doga\u0111aja oplakuju biv\u0161u dr\u017eavu, Anej Korsika opisuje posljedice uni\u0161tenja stambene politike u nezavisnoj Sloveniji. Jednom davno […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":30983,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[786,259],"theme":[458,456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-30977","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-stambena-politika","tag-stanovanje","theme-drustvo","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30977"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30977\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30987,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30977\/revisions\/30987"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30977"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30977"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30977"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30977"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}