Tek nekoliko sati nakon \u0161to se pro\u010dulo da \u0107e smijenjenog Milana Kujund\u017ei\u0107a na mjestu ministra zdravstva zamijeniti njegov pomo\u0107nik Vili Bero\u0161, naj\u010ditaniji portali u Hrvatskoj su odmah objavili klju\u010dnu vijest: evo kako izgleda imovinska kartica novog ministra. Taj uredni\u010dko-novinarski refleks ne \u010dudi ako se zna da mu je prethodnik “pao” zbog o\u010dite neuskla\u0111enosti stvarne i navedene imovine u kartice. I to ne samo on, ve\u0107 i prili\u010dan broj biv\u0161ih ministara u Plenkovi\u0107evoj vladi.<\/p>\n\n\n\n
I tu, na\u010delno, nema ni\u0161ta problemati\u010dno samo po sebi. Novinari su u posljednih par godina, pogotovo oni zaposleni na Indexu i Telegramu, obavili iznimno vrijedan i dru\u0161tveno koristan rad razotkrivanja sumnjivog boga\u0107enja ministara. Te korupcijske afere su i presudno pridonijele srozavanju popularnosti HDZ-a, puno vi\u0161e nego navodne unutarnje ideolo\u0161ke podjele, oli\u010dene u prvom redu u famoznoj Istanbulskoj konvenciji. Me\u0111utim, problem nastaje u trenutku kad te imovinske kartice postaju klju\u010dan politi\u010dko-ekonomski dokument. Njihov status odjednom nadma\u0161uje onaj najva\u017enijih ekonomskih pokazatelja i slu\u017ee kao nezaobilazni orijentir za \u010ditanje dru\u0161tveno-politi\u010dke stvarnosti te kao podloga za recepte koji \u0107e tu stvarnost preoblikovati u boljem smjeru.<\/p>\n\n\n\n
A ti se recepti, ovako ili onako formulirani, svode na istu stvar: svima \u0107e nam biti puno bolje samo ako uspijemo eliminirati korupciju. I nema uop\u0107e sumnje u to da bi ljudima u Hrvatskoj \u017eivot u odre\u0111enoj mjeri bio bolji kad bi se politi\u010dka korupcija uspjela iskorijeniti. Dio tih “zamra\u010denih” sredstava mogao bi se usmjeriti na dru\u0161tveno korisne investicije: pogotovo na izda\u0161nije i funkcionalnije javne i socijalne servise \u010dije bi usluge unaprijedile kvalitetu \u017eivota. Drugim rije\u010dima, svaki konkretni anti-korupcijski anga\u017eman treba uvijek pozdraviti. Ali anti-korupcija kao politi\u010dki program i poluga za mijenjanje dru\u0161tva u kojem \u017eivimo ne samo da je nedostatna, ve\u0107 \u010desto polu\u010duje i negativne u\u010dinke u naporima da se to dru\u0161tvo promijeni nabolje.<\/p>\n\n\n\n
Naime, korupcija nije samo nezdravo tkivo na navodno zdravom dru\u0161tvenom organizmu koje se samo treba odstraniti. Ona je \u010desto i svojevrstan odgovor na bolesti organizma. Naravno, postoji i takozvana obi\u010dna korupcija u kojoj razni mo\u0107nici koriste vlastitu poziciju kako bi si priskrbili korist. I tu je policijsko-pravosudna reakcija zasnovana na \u0161irem politi\u010dko-moralnom prijeziru prema takvim praksama dovoljan lijek. No, postoje i koruptivne prakse koje su neposredan izdanak prevladavaju\u0107ih ekonomskih odnosa i koje se ne mogu odstraniti bez mijenjanja tih odnosa. Ta je, nazovimo ju sistemska korupcija, odgovor na u\u010dinke “normalnog” kapitalisti\u010dkog \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n
Tako \u0107e, na primjer, dr\u017eava raznim metodama nastojati “za\u0161tititi” odre\u0111ene kompanije od konkurencije. To mo\u017ee u\u010diniti na razli\u010dite na\u010dine: limitiranjem tr\u017ei\u0161ta, anga\u017eiranjem tih kompanija na javnim poslovima, javno-privatnim partnerstvima, otvaranjem novih “tr\u017ei\u0161ta” poput, na primjer, koncesija na pla\u017eama i sli\u010dno. To \u0161to na povr\u0161inu ispliva bliska veza izme\u0111u odre\u0111enog biznismena i odre\u0111enog politi\u010dara koja se ogleda u imovinskoj kartici potonjeg, ne zna\u010di da je tu rije\u010d samo o nemoralu dvoje ili vi\u0161e pojedinaca. Postoje i neki strukturni pritisci: ja\u010da inozemna konkurencija mo\u017ee uni\u0161titi lokalnu firmu i ostaviti stotine radnika bez posla. Vlasniku te firme, kao \u0161to smo vidjeli u brojnim primjerima nije stalo do tih ljudi. Nije ni politi\u010daru na\u010delno stalo, ali takvi ishodi ga mogu ko\u0161tati glasova, gubitka vlasti i svog luksuza koji uz vlast ide.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, korupcija koja se odvija u javnom sektoru i socijalnim servisima nije isklju\u010divo rezultat pohlepe pojedinaca koji se nalaze na presudnim mjestima i za realizaciju odre\u0111ene usluge, na primjer lije\u010dni\u010dke ili obrazovne, tra\u017ee mito. Ona je rezultat u velikoj mjeri i podinvestiranosti tih institucija i sektora koja stimulira koruptivno pona\u0161anje u svrhu dobivanja usluge. A ta podinvestiranost je vezana uz \u0161iru ekonomsku sliku i zahtjeve kapitala za manjim porezima u svrhu odr\u017eavanja bolje “poslovne klime” ili pak \u010dinjenice da se “dogodila” u odre\u0111enim sektorima privatna konkurencija i da je dr\u017eava digla ruke od svoje prija\u0161nje uloge. <\/p>\n\n\n\n
\u0160ira slika korupcijskih praksi gotovo pa redovito izostaje u javnim raspravama. No unato\u010d tome, ili djelomi\u010dno upravo zbog toga, anti-korupcija predstavlja osnovnu politi\u010dku inspiraciju manje-vi\u0161e svim “novim” politi\u010dkim projektima koji se \u017eele nametnuti na sceni definiranoj duopolom HDZ-a i SDP-a. Ipak, ta inspiracija i mobilizacijski potencijal variraju ovisno o socijalnoj pozadini. Srednjoklasni prijezir prema korupciji pone\u0161to je druk\u010diji nego onaj kakvog njeguje stanovni\u0161tvo slabijeg imovinskog stanja. Zasniva se uglavnom na predod\u017ebi o meritokraciji: korupcija sabotira uspjeh onih najzaslu\u017enijih. Onih koji svojim talentom, radom i pona\u0161anjem zaslu\u017euju visoki dru\u0161tveni polo\u017eaj i status. Ta predod\u017eba svoju relativnu uvjerljivost pronalazi u svim onim slu\u010dajevima strana\u010dkog i nepotisti\u010dkog zapo\u0161ljavanja slabije kvalificiranih kandidata.<\/p>\n\n\n\n
Iako su ti slu\u010dajevi itekako prisutni, fokusiranost na korupciju kao glavnu prepreku u individualnoj realizaciji talenta i napora zanemaruje \u010dinjenicu da je u kapitalizmu pristup obrazovanju u prili\u010dnoj mjeri klasno odre\u0111en. I da najpo\u0161teniji natje\u010daji za radna mjesta ne mogu nadomjestiti dru\u0161tvene nejednakosti koje veliki dio potencijalnih kandidata eliminiraju jo\u0161 u djetinjstvu. No, srednjoklasna predod\u017eba o korupciji ipak zaobilazno uzima u obzir \u0161iru dru\u0161tvenu sliku. Ona \u010desto u ni\u017eim slojevima vidi razlog opstojnosti korupcije u politici. Preciznije, u koaliciji politi\u010dara i pripadnika ni\u017eih klasa koji svoje glasove “prodaju” za odre\u0111eni oblik patrona\u017ee: radna mjesta, poneki infrastrukturni zahvat i sli\u010dno. Pitanje zbog \u010dega socijalno ugro\u017eeniji slojevi imaju potrebu za patrona\u017eom uglavnom se nikad ne postavlja.<\/p>\n\n\n\n
Anti-korupcijski refleks tih ni\u017eih slojeva temelji se pak na anti-establi\u0161mentskom stavu. Naprosto se radi o eliti koja je svoj dru\u0161tveni status ostvarila plja\u010dkom i na taj na\u010din ga i odr\u017eava. Takav stav je “inspiriran” osje\u0107ajem klasne zakinutosti, a ne vjerom u ure\u0111eno dru\u0161tvo koja je prisutna u anti-korupcijskom sentimentu srednjih klasa. On je mahom fokusiran isklju\u010divo na politi\u010dku korupciju, a puno manje na poduzetni\u010dko-poslovnu elitu koja je bogatstvo navodno stekla po\u0161tenim radom. Razlog tome prvenstveno le\u017ei u politi\u010dkoj demonizaciji socijalizma i lijevih ideja koje bi anti-establi\u0161mentski stav “pro\u0161irile” i u sferu “\u010diste” ekonomije. <\/p>\n\n\n\n
Dok do tog pro\u0161irenja ne do\u0111e, imovinske kartice ministara \u0107e imati status dokumenata koji obja\u0161njavaju svijet. No, svijet je puno kompleksnije mjesto i za njegovo mijenjanje u prihvatljivijem smjeru ne\u0107e biti dovoljna jednodimenzionalna predstava o korupciji. Ne mo\u017ee se politi\u010dka ekonomija svesti na imovinske kartice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tek nekoliko sati nakon \u0161to se pro\u010dulo da \u0107e smijenjenog Milana Kujund\u017ei\u0107a na mjestu ministra zdravstva zamijeniti njegov pomo\u0107nik Vili Bero\u0161, naj\u010ditaniji portali u Hrvatskoj su odmah objavili klju\u010dnu vijest: evo kako izgleda imovinska kartica novog ministra. Taj uredni\u010dko-novinarski refleks ne \u010dudi ako se zna da mu je prethodnik “pao” zbog o\u010dite neuskla\u0111enosti stvarne i […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30963,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[127],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-30960","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korupcija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30960"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30960\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30968,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30960\/revisions\/30968"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30960"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30960"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30960"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30960"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}