{"id":30946,"date":"2020-01-29T14:46:42","date_gmt":"2020-01-29T13:46:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30946"},"modified":"2020-01-30T10:37:26","modified_gmt":"2020-01-30T09:37:26","slug":"oci-cvrsto-zatvorene-green-new-deal-za-hrvatsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30946","title":{"rendered":"O\u010di \u010dvrsto zatvorene: “Green New Deal za Hrvatsku”"},"content":{"rendered":"\n

Dio hrvatske politi\u010dke i poslovne elite, okupio se na jednodnevnoj konferenciji u organizaciji Jutarnjeg lista<\/a> koja se posljednjeg tjedna januara odr\u017eala u hotelu Esplanade. Sude\u0107i po medijskim izvje\u0161tajima i izjavama tamo okupljenih, konferencija je vi\u0161e svjedo\u010dila hrvatskom zaostajanju za Europom nego \u0161to je potvrdila zajedni\u010dko kora\u010danje prema klimatski neutralnoj ekonomiji. <\/p>\n\n\n\n

Resorni ministar za energetiku i okoli\u0161 Tomislav \u0106ori\u0107 obja\u0161njavao je okupljenima da “iako se plan zove ‘zeleni’, rije\u010d je o jednoj vrlo horizontalnoj reformi koja \u0107e obuhvatiti sve sektore europskog gospodarstva”. To je to\u010dno, ali ta reforma \u0107e izgledati znatno druga\u010dije od dojma kojeg su hrvatski politi\u010dari nastojali ju\u010der ostaviti pred poduzetnicima. Logi\u010dno, upravo su ti poduzetnici, na uvijen diplomatski na\u010din upozoravali vladu da nije ba\u0161 sve tako kako prikazuju. Isti\u010du se u tome predstavnici plinarskih dru\u0161tava i naftni menad\u017eeri. <\/p>\n\n\n\n

Dok su nafta\u0161i uvjereni da \u0107e “doprinijeti” zelenom planu, plinari znaju da im uskoro slijedi gadan porez, protiv kojeg ne\u0107e mo\u0107i ni\u0161ta. Nafta\u0161i pak znaju da su jo\u0161 uvijek toliko jaki da ne moraju iznositi nikakve konkretne planove. Posebno ne pred politi\u010darima koji misle da je ovo prvi poku\u0161aj da se iskorijene fosilna goriva. Olakotna okolnost za plin je \u0161to im je upravo jo\u0161 malo produ\u017een \u017eivotni vijek jer je EU odlu\u010dila da jo\u0161 ne\u0107e zapo\u010dinjati s odustajanjem od upotrebe tog energenta. Realno je nemogu\u0107e istovremeno iskorijeniti upotrebu i plina i ugljena, stoga je fokus EU sada na potpuni prestanak upotrebe ugljena, a plin \u0107e vjerojatno do\u0107i na red oko 2030. godine. <\/p>\n\n\n\n

Fleksibilno gospodarstvo<\/h2>\n\n\n\n

Ministar \u0106ori\u0107 istaknuo se izjavom kako je tzv. ‘zelena tranzicija’ fenomenalna prilika za malo, ali fleksibilno hrvatsko gospodarstvo. On \u010dini se ne \u017eivi u istoj dr\u017eavi s ostatkom zemlje, jer je hrvatsko gospodarstvo sve samo ne fleksibilno, a ta fenomenalna prilika stoji nam pred o\u010dima ve\u0107 desetlje\u0107ima, i umjesto da je “zgrabimo”, ljude i firme koje se bave ovim temama birokratskim sadizmom prisiljavamo na emigraciju. Potvr\u0111uje to i novoprona\u0111ena “panika” oko \u010dinjenice da Slovenija ima znatno ve\u0107i broj patenata od nas. Ali firme u Hrvatskoj koje i imaju neke patente ili makar znanje sposobnosti i vje\u0161tine konkurirati globalnoj tehnolo\u0161koj inteligenciji, u pravilu kapital za svoje proizvode moru tra\u017eiti izvan Hrvatske. <\/p>\n\n\n\n

To ih prisili na promjenu adrese i emigraciju iz zemlje i tako zbog zaista kriminalno lo\u0161eg odnosa banaka u stranom vlasni\u0161tvu, te Republike Hrvatske i brojnih njezinih instanci prema visoko tenhnolo\u0161kim firmama, takvi poslovi nikada ne uspiju za\u017eivjeti u Hrvatskoj praksi. A hrvatske firme postaju ameri\u010dke, estonske, litavske ili slovenske. Govorimo ovdje o nestrana\u010dkim, relativno mladim osobama, izrazito visoko obrazovanima, koje imaju ideje koje mogu konkurirati firmama poput Space X-a i sli\u010dno, ali za njih u Hrvatskoj nema kapitala, nema politi\u010dkog razumijevanja i nema politi\u010dke volje da ih se zadr\u017ei u zemlji. Tim se vi\u0161e svih pet godina mandata predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi\u0107 i svog njenog govora o demografskim problemima jo\u0161 vi\u0161e isti\u010du kao potpuno neadekvatni, jer predsjednica je pred sr\u017ei hrvatskog demografskog problema dr\u017eala o\u010di \u010dvrsto zatvorenima. Ona nije u\u010dinila ni\u0161ta da o\u010dajnim i nezaposlenim, a talentiranim mladim znanstvenicima koji tra\u017ee mjesto na tr\u017ei\u0161tu u Hrvatskoj omogu\u0107i da ovdje i ostanu. Dakle osim politi\u010dkih ispraznih emotivnih nastupa, predsjednica nije u\u010dinila ni\u0161ta za demografiju. Ne \u017eele svi oti\u0107i iz Hrvatske, ali mnogi vi\u0161e doslovno nemaju izbora.<\/p>\n\n\n\n

Ne mo\u017eemo u ovom pregledu neadekvatnosti hrvatskih elita za klimatske promjene izostaviti ni politi\u010dara svih politi\u010dara, premijera Andreja Plenkovi\u0107a koji je sa svog europskog \u0161alabahtera ponovio floskule Europske unije o predvodni\u0161tvu ovakvom onakvom, o veli\u010dini Europe ovakve i onakve\u2026 Predvodnici su obi\u010dno pozitivne li\u010dnosti koje iska\u010du iz neke mediokritetske sredine i mijenjaju paradigme. EU umjesto toga svoje \u010dlanice mora \u017eestoko penalizirati da bi ih dovela uop\u0107e do toga da po\u010dnu klimu uzimati ozbiljno, a kamoli da se na razini unije ozbiljno bavimo problemom. \u010cak i ako birokratska ma\u0161inerija EU jeste globalna predvodnica ovih ideja, to je irelevantno jer nije osigurala adekvatne mehanizme da realizira svoje predvodni\u010dke ideje u svim zemljama \u010dlanicama. Tako joj istovremeno s globalnim predvodni\u0161tvom prijeti kolosalni sramotni raspad upravo zato jer nije osigurala svim svojim regijama po\u0161ten i ravnomjeran razvoj. Isto\u010dna periferija to vidi i ne pristaje vi\u0161e na rasisti\u010dke optu\u017ebe vlastite mentalitetske nazadnosti.<\/p>\n\n\n\n

Globalni predvodnici<\/h2>\n\n\n\n

Bilten je ve\u0107 vi\u0161e puta obja\u0161njavao sistem spojenih posuda i za\u0161to Europa ipak nije nikakav predvodnik ni\u010dega zelenoga. Za po\u010detak, EU nije ispunila nijedan svoj klimatski cilj za 2020. Nijedan. A iako smo prvi krug sanacije klime ve\u0107 potpuno izgubili, premijer Plenkovi\u0107 zvu\u010di kao da se radi o glanc fri\u0161kim idejama, upravo nastalim, u kakvim think-tankovima <\/em>najtalentiranijih mozgova na svijetu. Istovremeno, hrvatski Integrirani klimatski i energetski plan dobio je na testu EU nedovoljan. Europska komisija trenutno \u010deka sve svoje male predvodnike da predaju ozbiljan plan, a ne \u0161krabotine aktualnih lo\u0161ih praksi. <\/p>\n\n\n\n

Na konferenciji su bili i predstavnici HEP-a koji su ponosno najavili svoju prvu vjetroelektranu. Ako ste se posljednjih godina vozili automobilima kroz jug Hrvatske (cijelom duljinom obale) mogli ste vidjeti ogroman porast broja vjetrenja\u010da po brdima \u0161to okru\u017euju autoceste, dr\u017eavne i \u017eupanijske puteve. Ako po\u010detkom 2020. HEP ponosno najavljuje prvu svoju vjetricu, treba valjda postaviti pitanje, pa \u010dije su sve ostale? Strane, naravno. Za\u0161to? Zato \u0161to u Hrvatskoj nema kapitala za doma\u0107e investiranje u ove tipove energije. Idu\u0107e pitanje je, ima li Hrvatska industrijska postrojenja za izgradnju svojih vjetrica ili \u0107emo sve kupovati od Siemensa? Mo\u017ee li se TLM, brodogradili\u0161ta, \u0110uru \u0110akovi\u0107a i druge posrnule gigante pretvoriti u tvornice za proizvodnju litij-ionskih baterija? Ok, ovo vjerojatno ne, ali za\u0161to ne solarnih panela ili postrojenja vjetroelektrana? Za\u0161to Hrvatska ne bi napravila pregled odljevenih mozgova s talentima u ovim podru\u010djima i ponudila im ogromne novce da se vrate doma i ovdje razvijaju te tehnologije? Za\u0161to banke koje jo\u0161 imamo ne ula\u017eu ozbiljna sredstva u doma\u0107u industriju? Uop\u0107e je te\u0161ko na ovome mjestu postavljati, ovakva, ionako hipotetska pitanja. Odgovor je zapravo jednostavan: bankama je visok rizik ulagati u industrijske pogone u Hrvatskoj jer su one u stranom vlasni\u0161tvu, a na\u0161e je tr\u017ei\u0161te izrazito maleno. Stranke banke nemaju nacionalne interese u poticanju hrvatske ekonomije. No ne tra\u017eimo jednostavne odgovore, nego otvaramo teme. <\/p>\n\n\n\n

Morate priznati da je potpuno suludo da se Dalmacija kupa u suncu a da tro\u0161i manje solarne energije nego valjda bilo koja druga zemlja u istom rangu. \u010cak i Britanija i obla\u010dna Nizozemska koriste ve\u0107u koli\u010dinu solarne energije nego Hrvatska. A odat \u0107u vam jo\u0161 jednu tajnu. U Hrvatskoj \u010dak postoji i firma koja proizvodi solarne panele, ali ih mahom izvozi, jer nama \u010dini se, to ba\u0161 i ne treba. HEP ne radi s tom firmom i ne instalirava panele nego se bavi vjetrom, jer je svjestan toga da instaliravanje solarnih panela po ku\u0107ama u Hrvatskoj zna\u010di postupnu izli\u0161nost HEP-a. Dakle, HEP nema kapitala \u010dini se za solarne elektrane, a nikako mu nije u interesu da umjesto da Dalmaciji npr. napla\u0107uje nezamislivo visoke rate struje (jer se Dalmacija grije na struju) po ku\u0107ama instalirava solarne panele koji \u0107e dovesti do njihove izli\u0161nosti.<\/p>\n\n\n\n

Konferencija Jutarnjeg lista, barem ovako kako je prenesena po medijima svjedo\u010di tome da su poslovne i politi\u010dke elite u Hrvatskoj izrazito konceptualno ograni\u010dene, nema\u0161tovite, nepoduzetne i nekreativne, te da je taj potro\u0161eni cilj profita iznad svega i dalje okosnica ove heterogene interesne skupine, realno ni najmanje zabrinute za opstanak planete. Ako imalo pratite hrvatsku energetsku ili klimatsku politiku, vjerojatno niste ostali nimalo impresionirani izjavama okupljenih poduzetnika i politi\u010dara. Upravo suprotno, mo\u017eda ste kao ja, stekli dojam da nas doma\u0107a politi\u010dka i poslovna elita vodi u nedefiniranom smjeru, opet, kao guske u maglu. I dok lutamo po zelenim energetskim i klimatskim mogu\u0107nostima, ekipa koja se godinama borila protiv ovih rje\u0161enja sada bi trebala postati njihovom perjanicom. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dio hrvatske politi\u010dke i poslovne elite, okupio se na jednodnevnoj konferenciji u organizaciji Jutarnjeg lista koja se posljednjeg tjedna januara odr\u017eala u hotelu Esplanade. Sude\u0107i po medijskim izvje\u0161tajima i izjavama tamo okupljenih, konferencija je vi\u0161e svjedo\u010dila hrvatskom zaostajanju za Europom nego \u0161to je potvrdila zajedni\u010dko kora\u010danje prema klimatski neutralnoj ekonomiji. Resorni ministar za energetiku i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30954,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[756,774,641,357,785,784,783],"theme":[457,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-andrej-plenkovic","tag-europski-zeleni-plan","tag-green-new-deal","tag-klimatske-promjene","tag-solarna-energija","tag-solarni-paneli","tag-vjetroelektrane","theme-klima","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30946"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30946\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30966,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30946\/revisions\/30966"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30946"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30946"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30946"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30946"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}