Usprkos prosvjedima i \u010dinjenici da se vani ne mo\u017ee disati, srpska politi\u010dka elita i dalje problem zaga\u0111enja ne uzima za ozbiljno. Istovremeno javnost se svaki dan informira o tome \u0161to se sve prikupljenim sredstvima i javnim novcem nije napravilo.<\/p>\n\n\n\n
Kao guske u magli. Otprilike tako bi se mogao sumirati osje\u0107aj gra\u0111ana tijekom vala akutnog zaga\u0111enja zraka koje je pogodilo nekolicinu srpskih gradova sredinom ovog mjeseca. Iako problem zaga\u0111enja zraka nije od ju\u010der, u posljednje vrijeme pritisak javnosti na institucije sve vi\u0161e raste. Pitanje kamo nas ovakva politika vodi zahtijeva \u0161to hitniju politi\u010dku artikulaciju. Nekada su se s nevjericom gledali izvje\u0161taji na televiziji o kroni\u010dnoj zaga\u0111enosti kineskih gradova, s Pekingom na \u010delu. Danas zaga\u0111enje ljudi u gradovima u Srbiji, ali i u regionu, ne moraju vi\u0161e gledati na televiziji, dovoljno je pogledati kroz prozor. Me\u0111u najzaga\u0111enijima u svijetu danas su Beograd, Pan\u010devo, Kragujevac, Ni\u0161, U\u017eice, Valjevo, Bor i Kosjeri\u0107, ali i Sarajevo Sofija, Skopje, itd. \u010cinjenica koja zorno pokazuje da je “vrag odnio \u0161alu” jest ta da su gra\u0111ani po\u010deli nositi maske i ugra\u0111ivati pro\u010di\u0161\u0107iva\u010de u stanove kako bi se za\u0161titili od zaga\u0111enja zraka. I nije to bez razloga, ljudi prijavljuju glavobolje i osje\u0107aj da ih peku sinusi. Dokazano je da zaga\u0111enje zraka ima ozbiljne posljedice<\/a> po zdravlje, uzrokuje respiratorne i kardiovaskularne poreme\u0107aje, pa \u010dak i smanjenje kognitivnih kapaciteta. Vanjsko zaga\u0111enje zraka je odgovorno za 6.5 milijuna<\/a> preranih smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje u svijetu. Zaga\u0111enje zraka nije nov fenomen u pojedinim gradovima u Srbiji. Izvje\u0161taji Republi\u010dkog hidrometeorolo\u0161kog zavoda u posljednjih 10 godina pokazuju konstantan nivo zaga\u0111enosti. Novost je brz i lako dostupan na\u010din informiranja javnosti koji se pojavio s aplikacijom za mjerenje kvalitete zraka. A to, pokazalo se u Beogradu, sa sobom nosi i mogu\u0107nost mobilizacije gra\u0111ana. Zbog zaga\u0111enja se prosvjedovalo jo\u0161 u oktobru, a posljednji protest odr\u017ean je pro\u0161loga tjedna u organizaciji inicijative Ne davimo Beograd. Okrupnjivanju prosvjeda doprinijela je spomenuta informiranost gra\u0111ana kojoj su zna\u010dajno pridonijele digitalne tehnologije poput aplikacije Airvisual. Ona je gra\u0111anima omogu\u0107ila sustav informiranja neovisan o dr\u017eavnim statistikama, koje u slu\u010daju Srbije ne nude uvijek jasan i po\u0161ten pristup to\u010dnim informacijama. Nezavisni izvor informacija o zaga\u0111enju zraka, osigurao je stanovnicima Beograda da se na trenutak otrgnu od re\u017eimski kontroliranih podataka. Pravovremena informiranost, makar po ovom pitanju, u\u010dinila je stanovnike Beograda aktivnim sudionicima dru\u0161tva koji koriste svoje pravo utjecaja na politiku i van izbornih ciklusa. Protest je dodatno potaknula diskrepancija u podacima Airvisuala i onih koje prikuplja Gradski zavod za zdravlje u Beogradu te ih objavljuje putem aplikacije za mjerenje kvalitete zraka “Beoeko”. Tijekom jednog od najkriti\u010dnijih dana u periodu intenzivnog zaga\u0111enja, aplikacija Airvisual i aplikacija Beoeko su pokazivale razli\u010dite podatke<\/a>. Dok je aplikacija Beoko pokazivala da je kvaliteta zraka bila povoljna u jednom dijelu dana, aplikacija Airvisual je pokazivala da je zrak kontinuirano veoma lo\u0161. Glasnogovornik Gradskog zavoda za zdravlje, Andrej \u0160o\u0161tari\u0107, u obra\u0107anju javnosti izjavio je da je razlog tome upotreba razli\u010ditih metodologija obrade podataka. Ne ulaze\u0107i u vjerodostojnost metodologije obrade podataka obiju aplikacija, treba samo spomenuti da aplikacija Airvisual prikazuje podatke sa slu\u017ebenih mjernih stanica u dr\u017eavi, istih onih koje koristi i Beoeko. No, ako je Airvisual i pogrije\u0161io u metodologiji, glavobolja i bol u sinusima bili su dovoljno da gra\u0111ani povjerenje daju privatnoj aplikaciji, umjesto javnim tijelima koje financiraju upravo kako bi vodili ra\u010duna o ovakvim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je javnost obratila pozornost na sustav za kontrolu kvalitete zraka, pokazalo se da postoji problem u koji se jo\u0161 uop\u0107e nije dovoljno zaoralo \u2013 sustav nadgledanja kvalitete zraka u Srbiji. Postoje\u0107i broj mjernih stanica ionako je nedovoljan za cijelu zemlju, a onda se jo\u0161 otkrilo da su toliko neodr\u017eavane da samo 22 posto<\/a> njih mjeri podatke o kvaliteti zraka na adekvatan na\u010din. S obzirom na realna ograni\u010denja brzinskih sanacijskih mogu\u0107nosti ovako kolosalnog problema, javnost trenutno najvi\u0161e interesira \u0161to nadle\u017ene institucije uop\u0107e rade po pitanju zaga\u0111enja zraka. Povodom toga, za\u0161titnik gra\u0111ana (javni pravobranitelj)<\/a> Zoran Pa\u0161ali\u0107 pokrenuo je postupak kontrole rada<\/a> Ministarstva za za\u0161titu \u017eivotne sredine u domeni zaga\u0111enja zraka. Kontrola se odnosi na to jesu li nadle\u017eni dr\u017eavni organi \u2013 Ministarstvo za\u0161tite \u017eivotne sredine, pokrajinski organi i organi lokalne samouprave \u2013 ispunili obaveze iz Zakona o za\u0161titi zraka i me\u0111unarodnih konvencija koje je Srbija ratificirala, a koje odre\u0111uju da su privredna dru\u0161tva, druga pravna lica i preduzetnici koji uti\u010du na kvalitet vazduha du\u017eni da obezbede tehni\u010dke mere za spre\u010davanje ili smanjivanje emisija u vazduh. Zakon tako\u0111er odre\u0111uje da svi investicijski i proizvodni tro\u0161kovi moraju imati u bud\u017eetu i tro\u0161kove za\u0161tite zraka. \u0160tovi\u0161e, zakon predvi\u0111a i obustavu rada zaga\u0111iva\u010da dok se zrak ne pobolj\u0161a. Zbog pritiska javnosti, premijerka Ana Brnabi\u0107 je pro\u0161log tjedna<\/a> sazvala hitni sastanak sa svim organima nadle\u017enima za problematiku zaga\u0111enja zraka kako bi ustanovila koje se mjere poduzimaju. Uzbuna je ogla\u0161ena, me\u0111utim, premijerka nije imala puno toga da sazna i ustanovi, s obzirom na stanje na terenu. \u010cini se da se u praksi ne poduzimaju nikakve konkretne mjere kako bi se ubla\u017eio problem zaga\u0111enja zraka. Vlada je stoga u\u010dinila ono \u0161to vlade rade najbolje: osnovala radnu grupu<\/a> za sistemsko rje\u0161avanje pitanja zaga\u0111enja zraka. To dakako ne ulijeva nikakvo povjerenje gra\u0111anima, tim vi\u0161e ako se u obzir uzme informacija da je dr\u017eava u posljednjih devet godina nenamjenski potro\u0161ila 500 milijuna eura<\/a> od ekolo\u0161kih taksi. Ta sredstva prikupljana su kako bi se investirala u infrastrukturu koja bi smanjila zaga\u0111enje zraka, poput filtera na termoelektranama. Prema procjenama Fiskalnog savjeta, s tim sredstvima mogle su se modernizirati postoje\u0107e toplane i prate\u0107a toplovodna mre\u017ea, \u0161to bi kao rezultat imalo bolju kvalitetu zraka nego \u0161to je to slu\u010daj danas. Me\u0111utim, pare su nestale, ili kako se u narodu ka\u017ee, pojeo vuk magare.<\/p>\n\n\n\n Nije novina da grad Beograd, pa tako i ostali gradovi u Srbiji koji muku mu\u010de sa zaga\u0111enjem zraka nemaju razra\u0111enu strategiju za rje\u0161avanje ovog problema, no primjer beogradskih vlasti predstavlja posebnu vrstu bezobrazluka. Gradona\u010delnik Beograda Zoran Radoji\u010di\u0107, ina\u010de slabo vidljiv u javnosti, ispromovirao se kao glavni ambasador ideje o kandidaturi Beograda za Zelenu prestolnicu Europe<\/a>. Me\u0111utim, \u010dinjenica da u Beogradu, “jedinom gradu izvan EU” kojemu je prihva\u0107ena, kandidatura nema zna\u010denje koje spin majstori poku\u0161avaju nametnuti. U tom se primjeru zapravo radi o projektu Europske banke za obnovu i razvoj za gradove u kojima nedostaje zelenih rje\u0161enja. S obzirom na to da Beograd posljednjih godina raste na ljestvici najzaga\u0111enijih gradova na svijetu, logi\u010dno je da \u0107e dobiti jeftina kreditna sredstva za unapre\u0111enje gradske infrastrukture. Primarno \u0107e se ta sredstva odnositi na sanaciju otpada i smanjenje prometnog zaga\u0111enja. Takav program sigurno znatno manje treba na primjer Ljubljani, stvarnoj europskoj “Zero Waste” prijestolnici. Ako se za mi\u0161ljenje pak pita predsjednika dr\u017eave Aleksandra Vu\u010di\u0107a, uzrok zaga\u0111enja zraka je rast ekonomskog standarda Srbije. Aludirav\u0161i vjerojatno na mnogobrojne strane fabrike koje je otvorio po Srbiji, propustio je dodati da one ne po\u0161tuju ekolo\u0161ke propise, a jo\u0161 manje prava radnika. Umjesto toga, narodu je lakonski poru\u010dio da bolji \u017eivot ima svoju cijenu. Predsjednikova izjava izazvala je salve poruga na dru\u0161tvenim mre\u017eama, tim vi\u0161e \u0161to je tijekom vrhunca zaga\u0111enja izostajao iz medija, da bi se onda pojavio tek kako bi pred novinarima izdao naputak premijerki Brnabi\u0107 o resornom ministru: “Gde je Trivan? Jel \u017eiv. Da se javi i ka\u017ee ljudima ne\u0161to.” Izvukav\u0161i ministra Gorana Trivana ko zeca iz \u0161e\u0161ira, prebacio je lopticu na Ministarstvo \u017eivotne sredine, te je ministar sutradan na RTS-u jezgrovito objasnio gra\u0111anima koji su pravi uzroci zaga\u0111enja<\/a> zraka. Epilog njegovog nastupa mo\u017ee se svesti na jednog jedinstvenog krivca: gra\u0111ane. Oni naime “lo\u017ee sve i sva\u0161ta i voze stare automobile”. O najve\u0107im zaga\u0111iva\u010dima kao \u0161to su termoelektrane na ugljen, nije izustio ni rije\u010d. Situaciji svakako nije pomogla ni \u010dinjenica da je Energetska zajednica nedavno pokrenula spor protiv Srbije<\/a> zbog nezadovoljavanja uvjeta propisanih u europskoj direktivi. Iako se radi o tijelu koje je osnovala EU sa balkanskim zemljama s ciljem uspostave jedinstvenog energetskog tr\u017ei\u0161ta, a zapravo kako bi pove\u0107ala svoje tr\u017ei\u0161te, u ovom slu\u010daju ne mo\u017ee se kazati kako udovoljavanje uvjetima Direktive o velikim lo\u017ei\u0161tima na bilo koji na\u010din \u0161teti Srbiji. Uz egidu o\u010duvanja okoli\u0161a, primarni interes Energetske zajednice le\u017ei u prodaji skupe i \u010di\u0161\u0107e europske struje siroma\u0161nim gra\u0111anima Balkana. Srbija se obvezala Energetskoj zajednici usvojiti Nacionalni plan za smanjenje emisija SO2 i NOx plinova i toksi\u010dne pra\u0161ine. Spor se odnosi na devet postrojenja s velikim lo\u017ei\u0161tima, odnosno termoelektrane, koje nisu usvojile limite iz direktive. Dakle radi se upravo o uzrocima aktualnog zaga\u0111enja. Prema Izvje\u0161taju Energetske zajednice, Srbija je u periodu od 2015. do 2017. godine izdvojila \u010dak 300 milijuna eura<\/a> u direktnim subvencijama za sektor ugljena, ili skoro 100 milijuna eura godi\u0161nje, \u0161to je najve\u0107i iznos me\u0111u dr\u017eavama zapadnog Balkana. Ako i\u0161ta, cijeli slu\u010daj sa zaga\u0111enjem zraka pokazuje jasno sljede\u0107i problem. Dok za problem zaga\u0111enja zraka postoje jasne i konkretne mjere koje se mogu provoditi za njegovo rje\u0161avanje, na horizontu se ne vidi koje mjere je mogu\u0107e primijeniti u ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanju zaga\u0111enosti dr\u017eavnih institucija koje je SNS-ova vlada okupirala. Pritisak javnosti na institucije je pritom prijeko potreban jer je situacija postala akutna, i vi\u0161e nije dovoljno ekolo\u0161ke teme dr\u017eati na marginama za prikupljanje lako osvojivih i dosadnih politi\u010dkih bodova. Premda pitanje investicija izgubljenih u ekonomskim procesima skorim prestankom kori\u0161tenja ugljena nismo niti dotaknuli, sama informacija da ve\u0107ina zemalja intenzivira svoje ekolo\u0161ke politike upravo kako bi reducirali investicijske gubitke, trebala bi valjda doprijeti i do srpskih politi\u010dara kao pitanje sada\u0161njosti, a ne daleke budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Usprkos prosvjedima i \u010dinjenici da se vani ne mo\u017ee disati, srpska politi\u010dka elita i dalje problem zaga\u0111enja ne uzima za ozbiljno. Istovremeno javnost se svaki dan informira o tome \u0161to se sve prikupljenim sredstvima i javnim novcem nije napravilo. Kao guske u magli. Otprilike tako bi se mogao sumirati osje\u0107aj gra\u0111ana tijekom vala akutnog zaga\u0111enja […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30881,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[612],"theme":[457,456],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-30869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-zagadenje","theme-klima","theme-politika","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30869"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30869\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30887,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30869\/revisions\/30887"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30881"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30869"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30869"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30869"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30869"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nTakse pla\u0107ene, para nema
<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\nCijena boljeg \u017eivota
<\/h2>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n