Zaga\u0111enost zraka u Bukure\u0161tu mjesecima ve\u0107 plijeni pozornost regionalnih i europskih medija, stoga smo propitali uzroke one\u010di\u0161\u0107enja u tom gradu. Neadekvatno zbrinjavanje otpada, kao i nedovoljna pa\u017enja posve\u0107ena prometu tek su povr\u0161ina zaista svima dobro poznatog narativa. Sukladnost dru\u0161tvenih i politi\u010dkih procesa u Rumunjskoj i Hrvatskoj jo\u0161 jednom proizvodi neugodan osje\u0107aj poznatog ga\u0111enja. <\/p>\n\n\n\n
Nova godina zapo\u010dela je novim skandalom za ljude koji \u017eive u Bukure\u0161tu. Ministar za\u0161tite okoli\u0161a, liberal, objavio je da je zaga\u0111enje zraka u gradu 700 puta ve\u0107e od zakonskog praga. Iako je ministar priznao da mjerenje nije provedeno slu\u017ebenim instrumentima, ipak je krivnju za problem prenio na socijaldemokratsku gradona\u010delnicu Bukure\u0161ta, Gabrielu Fireu. Nakon toga, gradona\u010delnica je tu\u017eila ministra zbog \u0161irenja la\u017enih podataka i navoda, prethodno mu poru\u010div\u0161i da se preseli u drugi grad ako se toliko boji kvalitete zraka u Bukure\u0161tu. Nikome ne treba diploma iz politologije da bi razumio \u0161to se ovdje doga\u0111a: s manje od \u0161est mjeseci koliko je ostalo do lokalnih izbora ovo su bili prvi pucnji u onome \u0161to \u0107e zasigurno postati vrlo gadnom kompeticijom izme\u0111u dosada\u0161nje gradona\u010delnice i njezinog liberalnog konkurenta. Usprkos nametanju ovakvog okvira politi\u010dke rasprave, treba imati na umu da je zaga\u0111enje zraka stvaran problem koji prodire duboko i nosi smrtonosne posljedice. Paradoksalno je da je sva\u0111a izme\u0111u ministra i gradona\u010delnice uspjela nametnuti ovu temu u udarnom terminu, istovremeno je obezvre\u0111uju\u0107i i svode\u0107i je na formu sitni\u010davih politikantskih prepucavanja. Ostavit \u0107u takva politikantstva ovdje po strani i baviti se sr\u017ei problema te njegovim \u0161irim biolo\u0161kim i politi\u010dkim implikacijama.<\/p>\n\n\n\n
Prema raznim studijama, Bukure\u0161t je jedan od najnapu\u0107enijih, naguranijih i najzaga\u0111enijih gradova u EU. Zbog te \u010dinjenice – u kombinaciji s visokim stupnjem zaga\u0111enja zraka u Iasi i Brasovu, dva druga rumunjska grada – EU je pokrenula postupak protiv Rumunjske zbog kr\u0161enja referentnih zakona jo\u0161 2009. Jedan od zahtjeva za pristupanje EU 2007. godine bio je da rumunjske vlasti primijene sustav pra\u0107enja kvalitete zraka s mjerama za suzbijanje zaga\u0111enja. Ni\u0161ta se nije dogodilo i, kao \u0161to je to obi\u010dno slu\u010daj, situacija se pogor\u0161ala. Procjenjuje se da u Rumunjskoj od uzroka povezanih sa zaga\u0111enjem, naj\u010de\u0161\u0107e od karcinoma plu\u0107a i komplikacija respiratornih bolesti, godi\u0161nje umre gotovo 25.000 ljudi. Prema ve\u0107ini mjerenja, ve\u0107ina smrtnih slu\u010dajeva doga\u0111a se u Bukure\u0161tu, gradu s najni\u017eom kvalitetom zraka u Rumunjskoj. Me\u0111utim, grad poput Ploiestija, 60 kilometara sjeverno od Bukure\u0161ta, tako\u0111er ima visoku stopu smrtnih slu\u010dajeva povezanih sa zaga\u0111enjem jer se nalazi u sredi\u0161tu onoga \u0161to je preostalo od industrije za preradu nafte.<\/p>\n\n\n\n
Prije 1989. Bukure\u0161t je bio visoko industrijaliziran grad, jo\u0161 tada poznat po zaga\u0111enju, lo\u0161oj kvaliteti zraka i mra\u010dnoj industrijskoj atmosferi. Situacija se dramati\u010dno promijenila u postsocijalizmu. Industrija se ugasila gotovo trenutno, a biv\u0161i industrijski prostori prenamijenjeni su za razvoj tr\u017ei\u0161ta nekretnina. Trgova\u010dki centri, poslovni uredi i stambene \u010detvrti niknule su kao gljive poslije ki\u0161e, a nakon kratkog usporavanja koje je uslijedilo kao posljedica financijske krize iz 2009.\/10. godine, gra\u0111evinska industrija ponovo bilje\u017ei rast, dosegnuv\u0161i pritom dosad nevi\u0111enu razinu. Neovisno o tome koja je stranka na vlasti, o kojoj se politi\u010dkoj opciji radi, glavnu rije\u010d vode investitori u nekretnine. Promatra\u010di procjenjuju da gra\u0111evinska industrija stvara oko polovice one\u010di\u0161\u0107enja u Bukure\u0161tu, \u0161to izravno utje\u010de na kvalitetu zraka. No, toj vrsti zaga\u0111enja te\u017ee je u\u0107i u trag, a jo\u0161 je te\u017ee pripisati nekome izravnu odgovornost za takvu situaciju. Dakle, problem se u pravilu ne adresira adekvatno. To dovodi do prividnog paradoksa da je Bukure\u0161t, premda visoko deindustrijaliziran grad nakon transformacija koje je pretrpio tijekom tranzicije, istovremeno vrlo zaga\u0111en razvojem gra\u0111evinske industrije koja je zamijenila onu te\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 jedan ogroman izvor zaga\u0111enja u gradu predstavlja velika koli\u010dina dizelskih automobila u prometu. Dublji korijen ove transformacije pri\u010da je dobro poznata \u010ditavoj postsocijalisti\u010dkoj regiji tako da je ovdje nema potrebe ponavljati. Me\u0111utim, ono \u0161to je zna\u010dajno u slu\u010daju Bukure\u0161ta je da je, prema lokalnim procjenama, broj automobila u gradu jednak broju stanovnika. Nije to toliko nezamislivo, s obzirom na koncentraciju dr\u017eavnih i privatnih institucija u gradu koje imaju vlastite vozne parkove, i s obzirom na potpuno uru\u0161en sustav javnog prijevoza koji tjera sve vi\u0161e i vi\u0161e ljudi da se oslanjaju na osobne automobile ili na usluge automobila poput taksija i Ubera.<\/p>\n\n\n\n
Glavni preduvjet pove\u0107anja broja automobila u gradu i Rumunjskoj op\u0107enito bilo je odustajanje od zelenog poreza za registraciju rabljenih automobila koji je Rumunjska provodila od 2007. godine. Nakon reakcije EU koja je tu\u017eila Rumunjsku, nazvav\u0161i porez diskriminatornim spram slobodne tr\u017ei\u0161ne razmjene, porez je kona\u010dno ukinut po\u010detkom 2017. godine. Od tada je u Rumunjsku uvezeno vi\u0161e od pola milijuna (\u010desto i rabljenih) automobila iz Njema\u010dke, Austrije i Francuske, a ve\u0107ina njih zadovoljavala je tek oznaku euro 4 \u2013 \u0161to je, po europskoj ekolo\u0161koj normi za motorna vozila, kategorija automobila koji najvi\u0161e one\u010di\u0161\u0107uju atmosferu. Ta su vozila odnedavno zabranjena u ve\u0107ini zapadnih zemalja EU, ili se na njih primjenjuje strogi porez na zaga\u0111enje. <\/p>\n\n\n\n