{"id":30778,"date":"2020-01-21T14:24:18","date_gmt":"2020-01-21T13:24:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30778"},"modified":"2020-01-21T15:09:48","modified_gmt":"2020-01-21T14:09:48","slug":"indijci-na-radu-u-srbiji-tanka-granica-radnog-odnosa-i-trgovine-ljudima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30778","title":{"rendered":"Indijci na radu u Srbiji: tanka granica izme\u0111u radnog odnosa i trgovine ljudima"},"content":{"rendered":"\n

U Srbiji trenutno radi na tisu\u0107e stranih radnika. Mahom s globalnog istoka, kao radna snaga jo\u0161 jeftinija od ve\u0107 jeftine lokalne. Temu radnih uvjeta migrantskih radnika u Srbiji za Istinomer<\/a>, i druge medije, prati Biltenov suradnik Sa\u0161a Dragojlo koji se ovaj put pozabavio “upu\u0107enim” indijskim radnicima u Srbiji. <\/p>\n\n\n\n

Oni rade na najve\u0107im dr\u017eavnim infrastrukturnim projektima poput izgradnje brze pruge Beograd-Budimpe\u0161ta koja se gradi u suradnji sa ruskim partnerima. Indijci tako\u0111er rade i na Koridoru 11 za \u010diju izgradnju je dr\u017eava podigla kredit u kineskoj banci, a za izgradnju je zadu\u017eena i kineska firma. Ina\u010de, taj je projekt predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vu\u010di\u0107, svojedobno proglasio “simbolom sveukupnog napretka Srbije<\/a>“. Pogledajmo stoga \u0161to je Dragojlo izanalizirao, koliko je to Srbija “napredovala” od lansiranja ovog projekta. <\/p>\n\n\n\n

Na \u010cortanovcima trenutno radi oko 70-ak indijskih dr\u017eavljana, to\u010dnije, trenutno \u0161trajkaju, a zbog jako lo\u0161ih radnih uvjeta i ka\u0161njenja pla\u0107a. Osnovna pla\u0107a iznosi 320 eura, \u0161to je dvostruko ve\u0107e od pla\u0107e koju mogu zaraditi u Indiji na istim ili sli\u010dnim poslovima. Kad se na osnovnu pla\u0107u dodaju obra\u010dunati prekovremeni sati, ona u prosjeku iznosi izme\u0111u 500 i 600 eura za \u0161to moraju raditi po deset sati dnevno. Me\u0111utim, ugovori o radu jako su nepovoljni po njih same, \u0161tovi\u0161e, prema srpskim radnim stru\u010dnjacima, ti ugovori su i nezakoniti. Da nije sve \u010disto, pokazuje i \u010dinjenica da je inspekcija rada pro\u0161le godine podnijela dvije kaznene prijave protiv poslodavca. Jedna prijava rezultat je toga \u0161to radnici nisu imali radne dozvole, a druga \u0161to poslodavac nije predo\u010dio inspekciji svu potrebnu dokumentaciju. <\/p>\n\n\n\n

Nezakoniti ugovori o radu<\/h2>\n\n\n\n

Indijskim radnicima trenutno nije ispla\u0107ena jedna pla\u0107a, no oni inzistiraju na tome da se ka\u0161njenje pla\u0107e ponavlja svakog mjeseca i da zbog toga \u0161trajkaju. Poslodavac im je s druge strane u ugovore o radu umetnuo i penale zbog kr\u0161enja radnih obaveza u iznosu od 50-400 eura. Ova maksimalna svota oduzima se od pla\u0107e u slu\u010daju “ilegalnog” \u0161trajka. Zbog lo\u0161ih radnih uvjeta i neisplate pla\u0107a, dio radnika \u017eeli se vratiti u Indiju. Poslodavac je, osim \u0161to ne \u017eeli pokriti tro\u0161kove avionskih karata (koje su radnicima \u010disti luksuz), navodno nedavno ljudima oduzeo i putovnice. Nakon niza prijava, o pomalo robovlasni\u010dkim uvjetima rada, policija je reagirala tek nakon dojave o oduzetim putovnicama. <\/p>\n\n\n\n

No, krucijalni problem “depe\u0161iranih” indijskih radnika, je da dr\u017eava Srbija u ovom primjeru kr\u0161i ne samo radni\u010dka prava, to ne bi bilo ni\u0161ta novo, nego da je dragovoljno pristala na podani\u0161tavanje vlastitog Zakona o radu. Dragojlo se ovom temom bavi u drugom tekstu<\/a> na ovu temu. Ovdje \u0107emo naglasiti samo nekoliko aspekta: Republika Srbija primjenjuje svoj Zakon o radu selektivno, tobo\u017ee vode\u0107i ra\u010duna samo o radnim uvjetima, ali smatraju\u0107i druge aspekte ovih ugovora o radu pitanjem \u2013 ameri\u010dkog radnog zakonodavstva u kojem je poslodavcima data znatno ve\u0107a sloboda djelovanja nego u kojem radnom zakonu na Balkanu. <\/p>\n\n\n\n

Indijski radnici formalno tobo\u017ee naime imaju dva poslodavca \u2013 jednog koji se zove “IDEA Capital LLC” sa sjedi\u0161tem u Miamiju, Florida, koja je samo posrednik u “nabavci” indijskih radnika u Srbiji. S tom firmom Indijci imaju ugovor o poslovno-tehni\u010dkoj suradnji kojim su upu\u0107eni na rad u Srbiju kod firme “Nikoli\u0107 d.o.o.” iz Kraljeva. Vlasnica doma\u0107e firme Nina Nikoli\u0107, ujedno je direktorica ameri\u010dke firme IDEA capital u SAD-u. Ona se pravda da pla\u0107a Indijcima kasni jer njoj kasne dobavlja\u010di. Me\u0111utim, Dragojlo je prolaze\u0107i kroz ugovor o radu sa stru\u010dnjacima radnog prava zaklju\u010dio da je cijeli niz \u010dlanaka tog ugovora nezakonit, primjerice onaj ve\u0107 spomenuti o nizu financijskih penala za kr\u0161enje radne obaveze. A sporno je i da poslodavac mo\u017ee jednostrano bez obja\u0161njenja raskinuti radni odnos, \u0161to se prema na\u0161im radnim pravima ne mo\u017ee. Poslodavac ovdje tako\u0111er nije podnio Nacionalnoj slu\u017ebi za zapo\u0161ljavanje zahtjev za izdavanjem radnih dozvola, \u010dime je prekr\u0161en Zakon o zapo\u0161ljavanju stranaca. <\/p>\n\n\n\n

Zabrana obrane prava<\/h2>\n\n\n\n

I sve bi to ostalo na jo\u0161 jednom ljigavom slu\u010daju varanja siroma\u0161nih ljudi koji nemaju nikakav kapital osim vlastite radne snage da se u pri\u010du nije uplela nevladina organizacija ASTRA koja se bavi spre\u010davanjem trgovine ljudima. Njihova upoznatost sa radnom eksploatacijom u okviru legalnih djelatnosti (ne vi\u0161e ilegalnih, poput prostitucije i sl.) svjedo\u010di tome da se nalazimo u novom starom krugu kapitalisti\u010dkog pakla nalik onome sa samih po\u010detaka kapitalizma, kada su radili ba\u0161 svi proleteri, neovisno o godinama, dobi, spolu, zdravstvenom stanju. Kada, kao ni danas, nije bilo sna\u017enih sindikata, kada je dr\u017eava bila nezainteresirana da za\u0161titi proletarijat, kada je kapitalist mogao da presudi \u017eivotu radnika bez zna\u010dajnih sankcija. Ponovno smo, na kraju svijeta u onom obliku bezvla\u0111a kapitala kad je vlasnicima sredstava za proizvodnju dopu\u0161teno sve, a nama je onemogu\u0107eno da se organizirano borimo za svoja prava. Pa je tako \u0161trajk ilegalan, ali je legitiman potez vlasnika kapitala oteti radnicima putovnice, njihovo privatno vlasni\u0161tvo, njihov osobni me\u0111unarodno priznati dokument i penalizirati ih za borbu za svoja prava iznosom ve\u0107im od formalno ugovorene pla\u0107e. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Srbiji trenutno radi na tisu\u0107e stranih radnika. Mahom s globalnog istoka, kao radna snaga jo\u0161 jeftinija od ve\u0107 jeftine lokalne. Temu radnih uvjeta migrantskih radnika u Srbiji za Istinomer, i druge medije, prati Biltenov suradnik Sa\u0161a Dragojlo koji se ovaj put pozabavio “upu\u0107enim” indijskim radnicima u Srbiji. Oni rade na najve\u0107im dr\u017eavnim infrastrukturnim projektima […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30782,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[85],"theme":[458],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30778","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30778","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30778"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30778\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30787,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30778\/revisions\/30787"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30782"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30778"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30778"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30778"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30778"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}