{"id":30758,"date":"2020-01-22T08:08:31","date_gmt":"2020-01-22T07:08:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30758"},"modified":"2020-01-23T08:52:22","modified_gmt":"2020-01-23T07:52:22","slug":"nudi-li-austrija-novu-kobnu-politicku-formulu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30758","title":{"rendered":"Nudi li Austrija novu kobnu politi\u010dku formulu?"},"content":{"rendered":"\n

Na jednoj strani socijaldemokrati, a na drugoj konzervativci i smjenjuju se na vlasti u donekle redovitom ritmu. Desetlje\u0107ima nakon Drugog svjetskog rata tom se podjelom i dinamikom legitimirala stabilnost europskih liberalnih demokracija. Me\u0111utim, ve\u0107 od osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a po\u010dele su se prepoznavati tendencije koje dovode u pitanje tu samorazumljivost. Naravno, one su varirale s obzirom na nacionalne specifi\u010dnosti, ali negdje od izbijanja ekonomske krize 2008. godine su ozbiljno nagrizle gotovo sve europske dr\u017eave, u ovom ili onom obliku.<\/p>\n\n\n\n

Dodu\u0161e, ve\u0107ina tih tendencija je vezana uz socijaldemokratske partije i raznolike epiloge raskida koalicija izme\u0111u obrazovanih, urbanih srednjih klasa i industrijskog radni\u0161tva koje su \u010dinile bazu tih stranaka. Raskid je i\u0161ao, dakako, na \u0161tetu radni\u0161tva, \u0161to su socijaldemokratske stranke itekako osjetile na izborima. \u0160to se ti\u010de pak konzervativnih stranaka, upitnosti njihovog statusa najvi\u0161e su, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, pridonijele ekstremno desne stranke koje se predstavljaju kao autenti\u010dniji konzervativci, kao oni koji skrbe o navodnom interesu naroda, za razliku od njih koji su dio establi\u0161menta.<\/p>\n\n\n\n

U Austriji pak ekstremna desnica utjelovljena u Slobodarskoj stranci (FP\u00d6) nije uspjela u tom naumu. Jedno su vrijeme bili u vladaju\u0107oj koaliciji s konzervativcima, Narodnom strankom (\u00d6VP), ali ih je korupcijski skandal ko\u0161tao vlasti. U me\u0111uvremenu su narodnjaci, predvo\u0111eni Sebastianom Kurzom, u prili\u010dnoj mjeri “usvojili” njihove ekstremne politike bez da su se morali boriti s “autenti\u010dno\u0161\u0107u”. Na prijevremenim izborima odr\u017eanim krajem rujna pro\u0161le godine \u00d6VP je osvojio 37% glasova, FP\u00d6 16%, dok su se socijaldemokrati zadr\u017eali na 21%. Me\u0111utim, iznena\u0111enje izbora su bili Zeleni koji su uspjeli osvojiti 14% glasova bira\u010da. Kalkulacije oko postizborne koalicije su trajale dugo, do po\u010detka ove godine: nova koalicija s ekstremnom desnicom nakon skandala i pada vlade nije ba\u0161 bila optimalno rje\u0161enje, kao ni ona sa socijaldemokratima, a \u010delnik Zelenih Werner Kogler je u kampanji izjavio da postoji nula posto \u0161anse da u\u0111u u koaliciji.<\/p>\n\n\n\n

Trend ili anomalija?<\/h2>\n\n\n\n

Na kraju su se ipak Zeleni u njoj na\u0161li. Kako u svojoj nedavnoj analizi<\/a> u Guardianu isti\u010de Benjamin Opratko, politi\u010dki teoreti\u010dar gram\u0161ijanske provenijencije s Be\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, nekoliko je razloga dovelo do takvog epiloga. S jedne strane sami izborni rezultati koji su prijetili paralizom, a s druge strane pritisak raznih manjinskih, ekolo\u0161kih i migrantskih organizacija koje su nastojale u\u010diniti sve da sprije\u010de povratak slobodara u vladu i vr\u0161ile pritisak na stranku. No, ishod pregovora sugerira da Zeleni nisu zauzvrat dobili puno toga. Postavljen je ambiciozan rok: 2040. se cilja kao godina u kojoj \u0107e Austrija napustiti u potpunosti fosilna goriva, ali vrlo malo konkretnih mjera je dogovoreno u tom pravcu.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, na \u010delno mjesto novog i velikog Ministarstva okoli\u0161a, energetike i infrastrukture je postavljen “zeleni kadar”, ali ministar financija dolazi iz \u00d6VP-a, tako da je tu manevarski prostor prili\u010dno su\u017een. Anti-radni\u010dki zakon o radu donesen u mandatu pro\u0161le vlade nije se uop\u0107e doveo u pitanje, a koalicijskim sporazumom dogovoreno je sni\u017eavanje poreza korporacijama, kao i privr\u017eenost neoliberalnim trgova\u010dkim sporazumima. Dakle, ni\u0161ta presudno se ne mijenja, osim \u0161to je posrijedi “greenwashing” desnice. Iako se Zeleni u Austriji, a i \u0161ire, uglavnom di\u010de svojim antirasizmom i skrbi za ljudska prava, izgleda kao da su ih odlu\u010dili \u017ertvovati za obe\u0107anje navodne borbe protiv klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, Kurzu je ova koalicija do\u0161la kao savr\u0161ena prilika za iznala\u017eenje nove politi\u010dke formule. O\u010dito je da se klimatske promjene vi\u0161e ne mogu negirati i zanemarivati. Ili se barem ne mogu zanemarivati politi\u010dke opcije koje \u017eanju izborne uspjehe na obe\u0107anju borbe protiv klimatskih promjena. A ta nova formula glasi: vlada \u0107e \u0161tititi i klimu i granice. Kurz se time odmi\u010de od desni\u010darskih teorija zavjere i negacija klimatskih promjena, \u010dime sebe dodatno profilira kao racionalnog politi\u010dara. Me\u0111utim, ne odustaje od rasisti\u010dke antimigrantske retorike i politike. I \u0161tovi\u0161e, priznavanje klimatskih promjena i navodna borba protiv fosilnih goriva mu dopu\u0161ta i da rasizam “prodaje” kao normalan i racionalan pristup u za\u0161titi “svojih ljudi”.<\/p>\n\n\n\n

Austrijski slu\u010daj je zasad specifi\u010dan, ali rast zelenih stranaka diljem Europe, pogotovo u Njema\u010dkoj, sugerira da se radi o novoj politi\u010dkoj formuli koja bi mogla poslu\u017eiti kao navodni novi model politi\u010dke stabilnosti nakon niza godina turbulencija. Dakako, isklju\u010divo na retori\u010dkoj osnovi jer ovaj crno-zeleni kompromis, ako se realizira kao politi\u010dka formula, mo\u017ee predstavljati samo eko-aparthejd. U svakom slu\u010daju, bit \u0107e zanimljivo promatrati me\u0111unarodni doseg austrijskog scenarija: radi li se o politi\u010dkom trendu ili samo anomaliji?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na jednoj strani socijaldemokrati, a na drugoj konzervativci i smjenjuju se na vlasti u donekle redovitom ritmu. Desetlje\u0107ima nakon Drugog svjetskog rata tom se podjelom i dinamikom legitimirala stabilnost europskih liberalnih demokracija. Me\u0111utim, ve\u0107 od osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a po\u010dele su se prepoznavati tendencije koje dovode u pitanje tu samorazumljivost. Naravno, one su varirale s […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30760,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,275],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-30758","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-ekstremna-desnica","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30758","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30758"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30758\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30767,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30758\/revisions\/30767"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30758"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30758"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30758"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30758"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30758"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30758"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30758"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}