\u0160to klimatske promjene dalje odmi\u010du, to su proturje\u010dja sve neizdr\u017eivija. Razlika izme\u0111u rije\u010di i djela ne zaslu\u017euje tek eti\u010dku osudu, koja je u pravilu besmislena, jer osim socijalnih neugodnosti ne proizvodi nikakve realne dru\u0161tvene u\u010dinke. Ta diskrepancija prije svega zahtijeva sankcije i nametanje obaveze ispunjavanja obaveza i obe\u0107anja. Ma koliko se ovo zdravorazumski \u010dinilo, pokazat \u0107e se naime, da realnost ne funkcionira po tom principu.<\/p>\n\n\n\n
Financijska i politi\u010dka elita svijeta jednom godi\u0161nje sastaje se na Svjetskom ekonomskom forumu<\/a> u \u0161vicarskom Davosu. Ove godine njihov “sastanak na vrhu” odr\u017eat \u0107e se od 21. do 24. januara, a o\u010dekuje se prisustvo brojnih predsjednika, premijera i vlasnika kapitala. Na elitu \u0107e jo\u0161 jednom poku\u0161ati utjecati Greta Thunberg, pojaviti bi se trebao i ameri\u010dki predsjednik Donald Trump, a od sudjelovanja je odustao iranski premijer objasniv\u0161i to porastom tenzija izme\u0111u svoje zemlje i drugih. <\/p>\n\n\n\n Dok mediji odu\u0161evljeno javljaju da \u0107e se po prvi puta u 15-godi\u0161njoj povijesti Izvje\u0161taja o riziku iz Davosa, pet prvih to\u010daka globalnih rizika baviti okoli\u0161em, zanemaruju se dubinska antisocijalna proturje\u010dja tih izvje\u0161taja. Ako se pa\u017eljivije promotre najavljene to\u010dke te ih se usporedi s ekonomskim aktivnostima istih tih politi\u010dkih i financijskih elita, mo\u017ee se do\u0107i do zaklju\u010dka da se svih pet to\u010daka primarno bavi rizicima po kapital. Kao “briga za okoli\u0161” navode se bojazni od dugoro\u010dnih rizika po o\u0161te\u0107enje privatnog vlasni\u0161tva, infrastrukture i gubitak ljudskih \u017eivota \u2013 pretpostavimo da se ovo posljednje ovdje na\u0161lo na na\u010delnoj, deklarativnoj razini, jer se ta navodna briga nigdje drugdje osim na papiru ne ispoljava. Tu su jo\u0161 i “strah od \u0161tete po okoli\u0161” te prirodne katastrofe pod koje su ovdje podvedeni i “zlo\u010dini protiv okoli\u0161a” (npr. izlijevanje fosilnih goriva u okoli\u0161, ili zaga\u0111enje radijacijom), gubitak biolo\u0161ke raznolikosti i kolaps ekosustava (kopnenih i morskih) s nepovratnim posljedicama, zatim potresi, poplave, vulkanske erupcije i geomagnetske oluje.<\/p>\n\n\n\n Sve bi to zvu\u010dalo fantasti\u010dno da nade organizatora Foruma imaju bilo kakva upori\u0161ta u stvarnosti. Na primjer, ve\u0107 drugi dan ove, za \u010dovje\u010danstvo presudne godine, Guardian<\/a> je pisao kako su iz Amazona iscurili mejlovi u kojem vlasnik Jeff Bezos, jedan od nekoliko najbogatijih ljudi na svijetu, prijeti svojim radnicima otkazom ukoliko budu govorili o klimatskim promjenama. Prije svega nekoliko dana, u svom govoru na nekom skupu u New Delhiju u Indiji, Bezos je, prenose ameri\u010dke semi-ina\u010dice HRT-a<\/a> izjavio kako “tko god nije\u010de klimatske promjene nije razuman”. Pozvao je pritom ni vi\u0161e ni manje nego na “kolektivnu akciju” da se kolaps sprije\u010di. Ima ne\u0161to intimno i politi\u010dki degutantno i poznato u Bezosovom pozivu na “kolektivnu akciju”, jer premda je jasno koga mi nemo\u0107ni i siroma\u0161ni pozivamo na akciju, nejasno je tko je to\u010dno adresat Bezosovih apela? Treba pritom voditi ra\u010duna o vijesti prema kojoj Amazon pro\u0161le godine nije platio ni centa poreza na dobit. U lo\u0161em marketin\u0161kom triku Bezos, te\u017eak 117 milijardi ameri\u010dkih dolara donirao je za uni\u0161tenu Australiju \u010dak 690.000 dolara, radi \u010dega je na sebe navukao ljutnju aktivista, obi\u010dnih ljudi i neizostavnih medijskih komentatora. Jedan od ovih posljednjih domi\u0161ljato je komentirao kako je najbogatiji \u010dovjek svijeta donirao za Australiju istu koli\u010dinu sredstava koju su tri \u017eene skupile u 12 sati prodajom svojih golih fotografija na Instagramu. <\/p>\n\n\n\n Bezos je laka meta, no ovo nipo\u0161to nije jedini primjer. Posljednjeg dana pro\u0161le godine, njema\u010dka kancelarka Angela Merkel u obra\u0107anju naciji kazala je kako Njema\u010dka mora u\u010diniti sve \u0161to je ljudski mogu\u0107e kako bi sanirala klimatske promjene, da bi ve\u0107 drugog dana nove godine bila objavljena vijest kako njezina zemlja jo\u0161 uvijek nije predala Europskoj komisiji Integrirani klimatski i energetski plan. I ne treba to podcjenjivati, zemlje su ve\u0107 prije godinu dana Komisiji predale kozmeti\u010dke varijante tih planova, i sve osim \u0160panjolske dobile su radi toga ukore. Njema\u010dke kontradikcije proizlaze iz neodustajanja od fosilnih goriva, a niti svoje termoelektrane na ugljen nisu zatvorili, jer nakon ga\u0161enja nuklearki, nije lako odr\u017eavati najve\u0107u europsku ekonomiju, a i dalje nastojati glumiti rehabilitiranu moralnu vertikalu. Ipak, ni \u010dinjenica da su najsna\u017enija \u010dlanica EU nije ih sprije\u010dila da raznesu europsku energetsku strategiju u komadi\u0107e, svojim nesumnjivim imperativom na profit, pa i pod cijenu daljnjeg uni\u0161tavanja klime. <\/p>\n\n\n\n Navedena proturje\u010dja mogu\u0107e je razrije\u0161iti samo na jedan jedini na\u010din, a sve ostalo je demagogija. Za po\u010detak sanacije klime potrebno je minimalnih jedan bilijun (eng. trillion<\/em>) eura godi\u0161nje. Prora\u010duna o tome koliko je zapravo potrebno ima mno\u0161tvo, neki se bave samo pojedinom dr\u017eavom, neki kontinentom, neki planetom, pri \u010demu je cijenu ove posljednje kategorije najte\u017ee izra\u010dunati. Uzmimo stoga ovdje brojku s kojom ra\u010duna EU: radi se o 1 bilijun (eng. trillion<\/em>) eura za potpunu karbonski neutralnu ekonomiju do posljednjeg roka 2050. godine. Pitanje koje se neeksplicitno pojavljuje u tekstovima vi\u0161e komentatora na kombinaciju ovih tema je ho\u0107e li vlasnici kapitala, za razliku od pro\u0161logodi\u0161njeg, i svih prethodnih foruma u Davosu, napokon osvijestiti svoju obavezu, du\u017enost i nu\u017enost obimnog investiranja u sanaciju klimatskih promjena. Oni su dakle na\u0161 globalni kolektivni adresat. <\/p>\n\n\n\n A tko su to\u010dno oni? Prema izra\u010dunu Oxfama u periodu od 2016. godine do danas diljem svijeta postojalo je 2200 milijardera koji su samo u 2018. godini pove\u0107ali svoje bogatstvo za 900 milijardi dolara, odnosno 2.5 milijardi dolara dnevno. Radi se o porastu bogatstva od 12 posto, dok je istovremeno zabilje\u017een pad bogatstva od 11 posto me\u0111u polovicom svijeta koja je najsiroma\u0161nija. Jo\u0161 jednom, da odnosi budu jasni: 2200 milijardera u 2018. godini pove\u0107avalo je svoje bogatstvo za 2.5 milijardi dolara dnevno, dok je istovremeno jedna polovica planete, “najsiroma\u0161nija” dodatno osiroma\u0161ila za 11 posto. Na taj je na\u010din broj milijardera koji posjeduju istu koli\u010dinu bogatstva kao i polovica planete pala sa 43 na 26. Ta brojka u 2016. godini iznosila je 61! Isto istra\u017eivanje tako\u0111er isti\u010de Jeffa Bezosa osobno kao najbogatijeg \u010dovjeka na planeti \u010dije se bogatstvo 2018. godine pove\u0107alo za 112 milijardi dolara! To zna\u010di da je samo jedan posto njegovog bogatstva ekvivalentan prora\u010dunu Etiopije, zemlje koja broji 105 milijuna ljudi, isti\u010de Oxfam. Jo\u0161 zaklju\u010duju da se od zahuktavanja financijske krize prije deset godina broj milijardera udvostru\u010dio. <\/p>\n\n\n\n Da \u017eivimo u zdravom dru\u0161tvu, u tih deset godina, umjesto u milijardere ulagali bismo u Kyoto protokol, ne bi odustali od njegovog produ\u017eenja. Da smo umjesto milijardere stvarali socijalnu i klimatsku pravdu i jednakost, danas Australija ne bi gorila, Amerika se ne bi utapala i gubila polovicu prinosa u soji i p\u0161enici, Balkan ne bi mo\u017eda poplavljivao i zrak bi svakako bio \u010di\u0161\u0107i, a i otpad bi vjerojatno bio puno bolje rije\u0161en nego danas. Poljska ne bi prijetila izlaskom iz EU te potonjoj onda ne bi prijetio raspad, da smo umjesto u milijardere ulagali u socijalnu pravdu. Ulaganje u socijalnu pravdu ovdje podrazumijeva i po\u0161ten odnos prema izbjeglicama, \u010diji pritok u Europu, kao \u0161to se i upozoravalo, nije stao, i nikad vi\u0161e ne\u0107e. <\/p>\n\n\n\n Ista ta elita koja \u0107e jo\u0161 jednom iskoristiti priliku da me\u0111usobno raspodjeli va\u0161u budu\u0107nost, opet nas poku\u0161ava uvjeriti da rade “sve ljudski mogu\u0107e” da sprije\u010de skori kolaps civilizacije, ali to prosto nije to\u010dno. Zapravo, s obzirom na stanje svijeta, mo\u017ee se re\u0107i da ne rade ni\u0161ta. \u010cak i ako se popnu do Davosa vlakovima privremeno uspostavljenim kako bi elitu poku\u0161ali privoljeti da se voze javnim prijevozom umjesto privatnim avionima, sve to ne zna\u010di ni\u0161ta za zaga\u0111eni zrak na Balkanu, za uni\u0161tena stani\u0161ta u Australiji i Amazoni, i Africi, o kojoj uostalom uop\u0107e jo\u0161 niti ne pri\u010damo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160to klimatske promjene dalje odmi\u010du, to su proturje\u010dja sve neizdr\u017eivija. Razlika izme\u0111u rije\u010di i djela ne zaslu\u017euje tek eti\u010dku osudu, koja je u pravilu besmislena, jer osim socijalnih neugodnosti ne proizvodi nikakve realne dru\u0161tvene u\u010dinke. Ta diskrepancija prije svega zahtijeva sankcije i nametanje obaveze ispunjavanja obaveza i obe\u0107anja. Ma koliko se ovo zdravorazumski \u010dinilo, pokazat […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30725,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[768,182],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30720","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-davos","tag-okolis","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30720","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30720"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30720\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30726,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30720\/revisions\/30726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30720"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30720"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30720"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30720"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30720"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30720"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30720"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Nerazumna indolencija po pitanju klimatskih promjena<\/h2>\n\n\n\n
Tko treba spasiti Zemlju?<\/h2>\n\n\n\n