{"id":30676,"date":"2020-01-16T14:20:27","date_gmt":"2020-01-16T13:20:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30676"},"modified":"2020-01-16T14:29:33","modified_gmt":"2020-01-16T13:29:33","slug":"fleksibilizacija-pod-krinkom-brige-o-demografiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30676","title":{"rendered":"Fleksibilizacija pod krinkom brige o demografiji"},"content":{"rendered":"\n

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema izmjene Zakona o radu<\/a> sa ciljem daljnje fleksibilizacije radnih odnosa. U razgovoru<\/a> na Hrvatskom radiju ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrovi\u0107, u \u017eelji da prika\u017ee te promjene kao ekonomsku nu\u017enost, iznio je zamorne argumente o rigidnosti hrvatskog tr\u017ei\u0161ta rada kao uzroku ekonomskog zaostajanja za svjetskim trendovima i opasnosti da Hrvatska postane jo\u0161 nekonkurentnijom. U spomenutom razgovoru uz ministra gostovao je i Davor Majeti\u0107 iz Hrvatske udruge poslodavaca koji je nazna\u010dio i kakve se promjene u ZOR-u mogu o\u010dekivati. Majeti\u0107 je spomenuo problem trenutnog Zakona o radu koji ne dozvoljava rad od ku\u0107e i druge nestandardne oblike rada u mjeri u kojoj je to potrebno, a sve je to povezao s demografijom. “Za\u0161to ne omogu\u0107iti obiteljima s malom djecom rad od ku\u0107e, da im karijera ne bude prepreka u planiranju obitelji?”, zapitao se i zaklju\u010dio kako je to samo jedna od puno mjera o kojima treba razgovarati kada je Zakon o radu u pitanju. <\/p>\n\n\n\n

Iz ministarstva stiglo je poja\u0161njenje<\/a> najavljenih izmjena ZOR-a prema kojemu \u0107e u fokusu izmjena biti “one normativne mjere koje izravno ili neizravno utje\u010du na uskla\u0111enje profesionalnog i obiteljskog \u017eivota radnika” te odredbe koje “omogu\u0107avaju radniku fleksibilne oblike rada i fleksibilno radno vrijeme, dok istodobno omogu\u0107uju benefite i za poslodavca”. Na nedavnoj konferenciji<\/a> “Odgovoran poslodavac za odgovorno roditeljstvo” u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca govorilo se o usvojenoj europskoj Direktivi o uskla\u0111enju privatnog i poslovnog \u017eivota roditelja i skrbnika koju je potrebno prenijeti u nacionalna zakonodavstva do kolovoza 2022. godine. Direktiva \u0107e omogu\u0107iti dostupnost fleksibilnih radnih aran\u017emana roditeljima do osme godine \u017eivota djeteta, pri \u010demu se misli na produ\u017eenje mogu\u0107nosti rada od ku\u0107e i skra\u0107enog radnog vremena do djetetove osme godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Olak\u0161avanje uskla\u0111ivanja obiteljskih i poslovnih obaveza klasi\u010dno je opravdanje za uvo\u0111enje nestandardnih oblika rada poput skra\u0107enog radnog vremena ili rada u nepunom radnom vremenu. Takvi oblici rada dovode do manjih prihoda, ni\u017ee sigurnosti zaposlenja i dugoro\u010dno manjih mirovina za \u017eene kojima se na taj na\u010din navodno ide u prilog. Takvo je ure\u0111enje tipi\u010dno za takozvani male breadwinner model<\/a> kakav se mo\u017ee na\u0107i u nekim zapadnim dr\u017eavama, pri \u010demu su najekstremniji primjeri Velika Britanija i SAD. Politike tr\u017ei\u0161ta rada u takvom se modelu predstavljaju kao pomo\u0107no sredstvo navodno prirodnom ure\u0111enju rodnih odnosa u kojemu mu\u0161karac zara\u0111uje ve\u0107inu obiteljskog prihoda, dok se \u017eene ve\u0107inski brinu o djeci i starijima. Me\u0111utim, postoje i drugi modeli, poput tzv. egalitarnog modela prisutnog u skandinavskim zemljama ili onog u dr\u017eavama poput Francuske i Belgije, u kojima je naglasak stavljen na podjednaki ekonomski doprinos \u017eena i mu\u0161karaca. To se posti\u017ee favoziranjem rada u punom radnom vremenu za \u017eene i mu\u0161karce, egalitarnim shemama roditeljskih dopusta i ponudom kvalitetne skrbi za djecu i starije, dostupne izvan tr\u017ei\u0161ta. Utoliko, uz isti argument o zaostajanju Hrvatske za svjetskim trendovima, mogu\u0107e je zagovarati i politike suprotne onima koje Ministarstvo \u017eeli uvesti i predstaviti kao zdravorazumski odabir. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema izmjene Zakona o radu sa ciljem daljnje fleksibilizacije radnih odnosa. U razgovoru na Hrvatskom radiju ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrovi\u0107, u \u017eelji da prika\u017ee te promjene kao ekonomsku nu\u017enost, iznio je zamorne argumente o rigidnosti hrvatskog tr\u017ei\u0161ta rada kao uzroku ekonomskog zaostajanja za svjetskim trendovima i opasnosti […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":30678,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[763,644],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-30676","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-fleksibilizacija-rada","tag-rodna-nejednakost","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30676","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30676"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30676\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30681,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30676\/revisions\/30681"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30678"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30676"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30676"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30676"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30676"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30676"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30676"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30676"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}