{"id":3065,"date":"2014-10-28T08:00:34","date_gmt":"2014-10-28T07:00:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3065"},"modified":"2021-02-25T11:06:01","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:01","slug":"3065","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3065","title":{"rendered":"Akcija \u201cAgram\u201d i korijeni korupcije"},"content":{"rendered":"

Nedavno hap\u0161enje zagreba\u010dkog gradona\u010delnika pod optu\u017ebom za korupciju malo je kome predstavljalo iznena\u0111enje, s obzirom na vi\u0161egodi\u0161nje javne sumnje u nelegalne aktivnosti u Gradu i Holdingu.\u00a0No popularnosti uhi\u0107enog du\u017enosnika dosada\u0161nje optu\u017ebe nisu \u0161kodile. \u010cini se da se iza uspjeha njegovog specifi\u010dnog modela upravljanja gradom kriju dublji politi\u010dki i socijalni uzroci od prostog problema \u201c(ne)funkcioniranja pravne dr\u017eave\u201d.<\/strong><\/p>\n

Akcija hap\u0161enja Milana Bandi\u0107a i sve ono \u0161to je i\u0161lo i dalje ide uz to, nazvana je Agram. Pomalo uop\u0107eno, ali jednostavno i naoko sasvim jasno. Takvim kodnim naslovom ozna\u010dava se ina\u010de predmet istrage, mada generaliziranje slu\u017ei i radi mimikrije, da ne bi kakav neprijatelj \u2013 recimo obavje\u0161tajno podzemlje \u2013 otprve znao koje spise da tra\u017ei, ako mu dopadne \u0161aka ve\u0107a baza policijske strogo povjerljive dokumentacije. Ipak, njime se pozicioniraju i sami istra\u017eitelji naspram svoje lovine, odre\u0111uju\u0107i tako izvjesnu distancu me\u0111u dvjema stranama. Ta semanti\u010dka igra valjda ba\u0161 zabavlja detektive, pa i medije koji dalje pronose novi brend u svom dizajnu.<\/p>\n

\u010cinjenica, me\u0111utim, da je prilikom obrade gradona\u010delnika Zagreba, kao i 15 osoba privedenih s njim, u tu svrhu izabrano njema\u010dko ili austrijsko-njema\u010dko ime glavnog hrvatskog grada, dodatno je intrigantna. Bandi\u0107 nikad nije bio nazivan agramskim gradona\u010delnikom, tako ni birgermajsterom. Ovo posezanje za izmje\u0161tenim sjevernja\u010dkim, centralnoeuropskim nazivljem i uop\u0107e pozicijom koja vi\u0161e nije ni doma\u0107a niti realna, stoga bi se moglo protuma\u010diti kao simboli\u010dki obra\u010dun sa specifi\u010dnim grijesima Bandi\u0107a i njegova do\u0161lja\u010dkog soja, dakako ju\u017enja\u010dke orijentacije.<\/p>\n

\u201cJu\u017enja\u010dka\u201d korupcija<\/strong><\/p>\n

Nesumnjivo najte\u017ea prononsirana karakteristika jest pritom njegova i njihova koruptivnost i korumpiranost. Imaginarnom pak Zagrebu i Zagrep\u010danima, stanovnicima ponosite licitarske idealizacije, ta se mana nikad i nikako ne bi dala pripisati \u2013 zaraza koja danas nagriza vekive\u010dni agramerski duh svakako je do\u0161la izvana, prijetvorno i sistematski. Ali dalo bi se svejedno postaviti makar na\u010delno pitanje oko stvarne reprezentativnosti tog duha, uzmemo li u obzir vijesti o iznimno visokoj podr\u0161ci \u017eitelja toga grada pritvorenom im gradona\u010delniku. Tako\u0111er bi se vrijedilo dodatno zamisliti nad nimalo plo\u0161nom dru\u0161tvenom i politi\u010dkom naravi korupcije.<\/p>\n

Reklo bi se dakle kako ta pojava cvate u krajevima s vi\u0161e sunca, bolje u Dalmaciji i Hercegovini nego u Me\u0111imurju i u Gorskom kotaru, bolje u Gr\u010dkoj i Portugalu nego u Njema\u010dkoj i Danskoj. Mo\u017eda i nije sve do lokalnih klimatskih zna\u010dajki, mo\u017eda je Hrvatima koji ple\u0161u po rubu kulturalisti\u010dkog ponora imenovanog Balkan tu nevolju za vratom ostavila vi\u0161estoljetna stije\u0161njenost izme\u0111u Turaka ili Bizanta i Mletaka, nadaleko poznatih prevrtljivaca i podmitljivaca. Bilo kako bilo, dobili smo u ba\u0161tinu kona\u010dni produkt stanovitoga devijantnog mentaliteta nalik prokletstvu kojeg \u0107emo se uvijek iznova s oprezom rje\u0161avati i eksplicitno se ogra\u0111ivati od njega. Upomo\u0107 smijemo dozivati tek mentalitetno pouzdane saveznike poput Angele Merkel, Marije Terezije, Karla Velikog.<\/p>\n

Kvarnim se mentalitetom dosljedno tuma\u010di i po\u0161ast fatalne bandi\u0107ev\u0161tine. Ta i Bandi\u0107evi su kriminogeni pajda\u0161i navodno prete\u017eno s juga, gdje su koruptivnost i hajdu\u010dki otpor pravnoj dr\u017eavi o\u010duvani koliko i onaj konzervirani arhai\u010dni hrvatski dijalekt u jezi\u010dnoj izolaciji austrijskog Gradi\u0161\u0107a. I ovdje potpisani novinar pisao je prvi put o poslima Milana Bandi\u0107a prije 15 godina, u samom po\u010detku njegova upravljanja gradom, a konkretno o tome kako iz gradskog posjeda nestaju deseci stanova, zavr\u0161avaju\u0107i u vlasni\u0161tvu \u010desto netom doseljenih miljenika re\u017eima koji su ih napu\u010dili za rata i kasnije.<\/p>\n

Sivi socijalni konsenzus<\/strong><\/p>\n

Zadnji put isti potpisnik bavio se Bandi\u0107em prije dvije godine; nestala je tad iz slu\u017ebenih knjiga \u010ditava jedna ulica na Kne\u017eiji. Samo izuzetna \u017eilavost nekolicine stanara osujetila je fizi\u010dko brisanje te ulice, imenom Kninske, i navela gradsku upravu da odustane od ve\u0107 previ\u0161e razgla\u0161ene operacije. Odustali su i privatni ulaga\u010di koji su nakanili razjuriti stanovnike obiteljskih ku\u0107a uz mizernu naknadu, ali s podr\u0161kom nadle\u017enih slu\u017ebi. Ne treba sumnjati da su na koncu svoj poslovno-stambeni aglomerat podigli drugdje, na mjestu nekog idu\u0107eg te uspje\u0161nijeg zlo\u010dina s manje otpora.<\/p>\n

Od pokradenih stanova do ulica i kvartova, pisali su o Milanu Bandi\u0107u svih tih godina nebrojeni novinari, iznosili su se obimni dokazni materijali, svjedo\u010denja i dokumenti. S razmjernim pouzdanjem smatramo da je pod njegovom odgovorno\u0161\u0107u izgra\u0111ena zapanjuju\u0107e \u0161iroka i gusta mre\u017ea ve\u0107ih i manjih, indirektnih i neposrednih sudionika u korupciji, i da je glavno sredstvo komunikacije bila materijalna provizija ili neki drugi oblik naknade u vidu klijentelisti\u010dkih ustupaka i sli\u010dnog. U to su uklju\u010deni u me\u0111uvremenu razni poduzetnici, gra\u0111evinski te zemlji\u0161ni me\u0161etari, podizvo\u0111a\u010di radova, sitni obrtnici, piljarski prekupci, i tako sve do vlasnika uli\u010dnih \u0161tandova.<\/p>\n

Dok je bilo dosta prora\u010dunskih sredstava nabranih s izda\u0161nog ekonomskog supstrata metropole, na njima su pre\u017eivljavali mnogobrojni Zagrep\u010dani, a i \u0161ire. Grad nekada\u0161nje zavidno razvijene industrije pogasio je svoje tvorni\u010dke dimnjake uslijed politi\u010dkog zaokreta u \u0161irem kontekstu, no sna\u0161ao se Zagreb nekako i tad, protegnuv\u0161i si ekonomiju na sivo njezino podru\u010dje, stvaraju\u0107i vrijednost mimo dr\u017eavnih zakona i europsko-unijske pravne ste\u010devine. Profitnom uzurpiranju javnih dobara \u017eestoko se usprotivio premalen broj ljudi predvo\u0111enih rijetkim udrugama. Bandi\u0107 je na ime takve politike i svojevrsnog socijalnog konsenzusa na izborima zadr\u017eao vlast do dandanas, kad je mnogi njegov sugra\u0111anin sklon oprostiti mu \u201cako i jest krao, jer je i drugima dao\u201d.<\/p>\n

Logi\u010dni simptom politi\u010dkog stanja<\/strong><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, kandidati ve\u0107ih stranaka koje ukupno ne ispu\u0161taju dr\u017eavnu vlast ve\u0107 dva i pol desetlje\u0107a, ra\u010dunaju\u0107i tu i SDP nakon izbacivanja Bandi\u0107a iz \u010dlanstva, nisu mu se u Zagrebu izborno niti primaknuli. Odr\u017eala ga je uz koketeriju s \u010ditavom mena\u017eerijom vi\u0111enijih likova te stilova i pomno razvijana bliskost s ljudima slabijeg imovnog stanja, me\u0111u kojima je toliko puta habao \u0111onove po zagreba\u010dkoj periferiji, uvode\u0107i im kanalizaciju i razgovaraju\u0107i s njima bez posrednika. O sirotinji koja \u017eivi u simbiotskom odnosu s gradona\u010delnikom, me\u0111utim, ovih dana Josip Kregar \u2013 stari Bandi\u0107ev oponent \u2013 na HRT-u ka\u017ee da odatle potje\u010de njegov uspjeh, u tome \u0161to zna da treba oti\u0107i tamo, da se malo uprljaju nogavice, pa ako treba i \u201cda se s njima prase\u0107i rep pojede\u201d.<\/p>\n

Tako ve\u0107 dolazimo do pitanja znatno slo\u017eenijeg od spomenute mentalitetske formule; ne\u0107e biti da se ba\u0161 po njoj gra\u0111ani Zagreba prodaju \u010dak i za svoje bizarne gastronomske hirove. Prava je enigma ona koja cilja na odgovor o tome za\u0161to ljudi ne mogu imati pe\u010denke do grla i bez Milana Bandi\u0107a, i za\u0161to ih je takvih toliko mnogo. Tek s njom se mo\u017ee ste\u0107i uvid u kompleks u okviru kojeg Bandi\u0107ev koruptivni sistem biva samo jedan logi\u010dni simptom \u0161ireg i dubljeg politi\u010dkog stanja.<\/p>\n

Aktualni zagreba\u010dki gradona\u010delnik do\u0161ao je na vlast u doba kad su dr\u017eavne vlasti \u2013 HDZ i SDP te HNS, i ostali \u2013 kroz vi\u0161e godina i dvije vlade rasprodali sve mukotrpno i skupo sanirane banke. S time i s bezuvjetno prihva\u0107enim tzv. stabilnim te\u010dajem kune, Hrvatska se u cijelosti odrekla svog monetarnog suvereniteta. Pro\u0107erdani su i neki drugi unosni sektori, primjerice teleoperaterski kojeg je preuzela firma (u tom trenutku) u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu \u2013 njema\u010dke dr\u017eave. Monetarna politika koja je i\u0161la na ruku privatiziranim bankama i uvoznicima-trgovcima, rezultirala je izrazitim kreditno-potro\u0161a\u010dkim ekonomskim preustrojem do krizne 2008. godine. U me\u0111uvremenu je povla\u010denjem dr\u017eave u sklopu integriranja s EU-om tako\u0111er dodatno stegnut tradicionalni prostor socijalnih davanja.<\/p>\n

Ako se promotri mehanizam kontinentalne asocijacije kao cjelina, bit \u0107e jasno da ona i sama, s interesom kapitala u prvom planu, zavisi o unutarnjoj svojoj tr\u017ei\u0161noj napetosti. Njezinu centru nipo\u0161to vi\u0161e nisu dovoljne samo prekomorske kolonije, otkako npr. druk\u010dije funkcioniraju zemlje BRICS-a i otkako su odnosi mo\u0107i u svijetu postavljeni druk\u010dije. Utoliko je i Hrvatskoj namijenjena uloga koju ona ne mo\u017ee dugoro\u010dno prevladati; nije to uspjelo niti recimo Sloveniji. Banke nismo prodali slu\u010dajno ili samo nesmotreno, kao ni liberalizirali tr\u017ei\u0161te, nego je pristajanje na taj diktat u izvedbi Svjetske banke i MMF-a bila jedina ulaznica za EU.<\/p>\n

Zavisna ekonomija i korupcija<\/strong><\/p>\n

Socijalno-darvinisti\u010dka strukturiranost Europske unije nu\u017eno poti\u010de visoku korumpiranost u zemljama njezine periferije, tim sad ve\u0107 opustjelim tr\u017ei\u0161tima, bitno manje dru\u0161tvima, u kojima eventualno treba slomiti jo\u0161 i poneko zaostalo radno-pravno upori\u0161te da bi proces njihove kolonizacije bio sasvim priveden kraju. Licemjernost prigovora na to iz centra, a svisoka, dobro se ogleda u primjeru Hypo banke, istaknutom pilonu korupcije u Hrvatskoj izme\u0111u rata i re\u010dene krize, bar \u0161to se ti\u010de koruptivnih generatora u financijskom sektoru. Hypo banka je naime bila u austrijskom vlasni\u0161tvu, zatim je pre\u0161la u njema\u010dko, dok su pravosu\u0111a tih dr\u017eava povela zbog odre\u0111enih makinacija tek par efektnih sudskih postupaka protiv vode\u0107ih menad\u017eera banke. No enormna \u0161teta po\u010dinjena hrvatskoj i drugim balkanskim ekonomijama nije kompenzirana.<\/p>\n

Obrnemo li startnu tezu o moralnoj i kulturnoj inferiornosti periferije naglavce, ne\u0107e biti te\u0161ko primijetiti da centar sasvim jednostrano odre\u0111uje sva pravila igre u svoju korist. Politi\u010darima du\u017e granica carstva zvanog EU, tim ubogim na\u0161im kompradorima, ne preostaje puno toga doli tra\u017eenja raznih alternativnih metoda za odr\u017eanje kakvog-takvog socijalnog mira u ku\u0107i, pa i samih sebe na vlasti. \u010cisto povinovanje zahtjevima stranih investitora i diktiranom rezanju javne potro\u0161nje upropastilo bi njihove zemlje ili gradove naglo i temeljito. Jedan od odgovora na to jest Bandi\u0107eva ilegalna mre\u017ea pokretanja ekonomske aktivnosti i socijalne skrbi.<\/p>\n

Druga mogu\u0107nost tako\u0111er je su\u0161tinski koruptivno odr\u017eavanje javnog upravnog aparata s bezbroj sinekura po kojima \u0107e se uhljebiti mnogobrojni strana\u010dki kadar sitnog zuba, kao i dalja rodbina njihovih prijatelja. I sve to nije lijepo ni po\u017eeljno niti dugoro\u010dno spasonosno, ali je logi\u010dno i zapravo neizbje\u017eno. Moraliziranje nad razbojni\u010dkim pona\u0161anjem Milana Bandi\u0107a i (auto)rasisti\u010dko mistificiranje s nadrisociolo\u0161kim kvalifikacijama ovog i onog mentalitetnog sklopa, ustvari nas odmi\u010du od realnosti i politi\u010dkog uvida u njezine uzroke.<\/p>\n

\u017diroskop kapitalizma<\/strong><\/p>\n

Ekonomiju nismo upropastili zbog mentaliteta, dakle zbog podmitljivosti i lijenosti, a koje bi bile na\u0161e elementarne skupne, dru\u0161tvene karakteristike, jer mi takvi ve\u0107 i prije toga ne bismo ni imali \u0161to upropastiti, budu\u0107i da ne bismo prethodno ni\u0161ta bili niti stvorili. Malo se tko posljednjih par decenija zamislio nad \u010dinjenicom da prije 30 ili 40 ili 50 godina ovdje nije bilo ni pribli\u017eno toliko korupcije. A nije to tako zbog toga \u0161to nije bilo ovoliko vrijednosti u opticaju, ili nije bilo proizvodnje i druge ekonomske aktivnosti, ili su se ju\u017enjaci tad plaho dr\u017eali svog zavi\u010daja. Lako bi bilo dokazati da je nabrekla razlika u vrijednosti, bar dominantno, ipak pogubnoga kreditnog porijekla, i da je materijalne proizvodnje u ono vrijeme bilo daleko vi\u0161e.<\/p>\n

U vrijeme danas prezrenog socijalizma, me\u0111utim, kapital nam nije iscrpljivao radnike i odvla\u010dio vi\u0161ak vrijednosti beznadno izvan njihova dosega. Sistem je postojao radi socijalnih potreba naj\u0161ire zajednice, po\u010divaju\u0107i na kooperativnosti i solidarnosti umjesto na konkurenciji i kompeticiji, tome zama\u0161njaku i \u010dak temeljnom, takore\u0107i ontolo\u0161kom principu kapitalizma. A sad su takmaci me\u0111usobno i \u0111aci u \u0161koli, radnici u firmi, poduzetnici u istom sektoru, izvoznici i uvoznici, lobiji u parlamentu. Da bi integralni mehanizam funkcionirao, netko uvijek mora biti podre\u0111en, pa se tako i famozna pravna dr\u017eava koju bi trebalo krotko slijediti u ime opisanih na\u010dela, ispostavlja kao najobi\u010dnija gruba podvala.<\/p>\n

Zato valja prestati kukati oko po\u0161asti korupcije, jer se osnovni dru\u0161tveni problemi ne bi rije\u0161ili nikakvim njezinim izoliranim ukinu\u0107em. Neki bi tek do\u0161li do izra\u017eaja, i to na jo\u0161 vi\u0161u potenciju. Korupcija je samo neka vrsta nenarodnom re\u017eimu imanentnog \u017eiroskopa, da se kapitalizam ne bi izvrnuo u jarak. Ona je njegov mu\u010dki, pervertirani plebejski atribut kojeg se dvor, ovdje nazvan Agram, uvijek \u017eeli javno odre\u0107i, ali ne htiju\u0107i isprobati ba\u0161 niti eksperimentalnu njezinu neutralizaciju nekom malo po\u0161tenijom redistribucijom dobara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Akcija hap\u0161enja Milana Bandi\u0107a i sve ono \u0161to je i\u0161lo i dalje ide uz to, nazvana je Agram. Pomalo uop\u0107eno, ali jednostavno i naoko sasvim jasno.<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3055,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[127,34],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-3065","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-korupcija","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3065"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3065\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3086,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3065\/revisions\/3086"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3055"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3065"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3065"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3065"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3065"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}