Srdan Kosovi\u0107 je glavni urednik “Vijesti”, najdugovje\u010dnijeg nezavisnog dnevnika u Crnoj Gori i jednog od rijetkih preostalih nezavisnih medija u toj dr\u017eavi koji je zbog svog rada u posljednjih nekoliko godina do\u017eivio na desetke fizi\u010dkih napada uklju\u010duju\u0107i i ranjavanje novinarke. Po edukaciji politolog, \u010ditavu dosada\u0161nju profesionalnu karijeru je proveo u “Vijestima” gdje je od 2018. na \u010delu redakcije. Pi\u0161e mahom politi\u010dko-dru\u0161tvene komentare, a u Hrvatskoj sara\u0111uje sa Ve\u010dernjim listom. Srdana smo zamolili da regionalnim \u010ditateljima ka\u017ee ne\u0161to o dana\u0161njoj Crnoj Gori koja tako\u0111er pretendira pridru\u017eivanju Europskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n
Kao glavni urednik najrelevantnijeg medija u Crnoj Gori, dobro si upoznat s aktualnim crnogorskim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim prioritetima, mo\u017ee\u0161 li nam re\u0107i ne\u0161to o njima? Lordu Bajronu se pripisuje da je napisao da se naljep\u0161i susret zemlje i mora desio na obali Crne Gore. Zato dokle god se pita priroda, Crna Gora – zemlja je savr\u0161ena. Kada u jedna\u010dinu dodate elitu, vlasti i sistem dobijate Crnu Goru \u2013 dr\u017eavu, privatnu i zarobljenu. Da bi se to razumjelo, bitno je podsjetiti na nekoliko klju\u010dnih stvari \u2013 Crnom Gorom upravlja vi\u0161e od 30 godina ista partija i isti \u010dovjek. Zemlja od 650 hiljada stanovnika u svijetu je mahom prepoznata kao zemlja \u0161verca, mafije i pranja novca. Ona je plodno tlo za korupciju, organizovani kriminal i nepotizam, jer u Crnoj Gori institucije prakti\u010dno ne postoje \u2013 bar ne u su\u0161tinskom smislu \u2013 sa svrhom da \u010duvaju dru\u0161tvo od samovolje pojedinaca. Crna Gora kao dr\u017eava u ovom je trenutku je istro\u0161ena i iscije\u0111ena, postoji samo u istorijskim pri\u010dama i na simbolima kao dr\u017eava, a u stvarno postoji samo vladaju\u0107a klika koja je dr\u017eavu svela na svog sponzora i privatizovani javni monopol sile. Puno bi se toga moglo re\u0107i i dodati kada je u pitanju opozicija i drugi dru\u0161tveni faktori, ali je neukusno gradirati odgovornost na tom nivou tamo gdje jedna struktura tri decenije ima klju\u010dnu ulogu i gdje u samo jednoj porodici imate \u2013 predsjednika dr\u017eave, vlasnika banke koju je ta dr\u017eava spa\u0161avala, prvu advokaticu dr\u017eave i najmla\u0111eg \u010dlana koji vodi poslove koje dr\u017eava subvencioni\u0161e preko ra\u010duna za struju. Zato porodicu \u0110ukanovi\u0107 i nazivaju “Prva familija”. <\/p>\n\n\n\n Koji su glavni mehanizmi odr\u017eavanja \u0110ukanovi\u0107a i njegove svite na vlasti? Klju\u010dni mehanizam su konstantne podjele i zloupotrebe. \u0110ukanovi\u0107 se na podjelama izgradio i taj svoj recept nema namjeru mijenjati, \u010dak ga je preselio i kod svog prijatelja u Srbiji Aleksandra Vu\u010di\u0107a koji je na isti na\u010din “polomio” srbijansku opoziciju. Za njegou stranku DPS izborna kampanja po\u010dinje istog momenta kada se okon\u010daju izbori i \u010desto se komentari\u0161e da bi Crna Gora bila sre\u0107na zemlja kada bi barem procenat napora koji stavlja u izazivanje podjela i funkcionisanje izborne ma\u0161inerije DPS ulo\u017eio u izgradnju institucija. Me\u0111utim, ono \u0161to je klju\u010dna razlika izme\u0111u opozicionih politi\u010dkih partija i DPS, jeste \u0161to opozicija i pored svojih ideolo\u0161ki konfuznih i retrogradnih pozicija i nevi\u0111ene politi\u010dke nezrelosti uspjeva da se uglavnom odr\u017ei u zakonitim okvirima. <\/p>\n\n\n\n S druge strane, DPS je vi\u0161e kriminalna organizacija sa svojim politi\u010dkim krilom. To potvr\u0111uju \u010dak i presude zarobljenih crnogorskih sudova \u2013 ideolog i jedan od osniva\u010da partije Svetozar Marovi\u0107 je priznao da je \u0161ef organizovane kriminalne grupe, ali nije u zatvoru jer se u bratskoj Srbiji navodno lije\u010di od depresije. Brojne afere koje su pro\u0161le bez pravnih posljedica pokazale su da se institucije povuku kad istraga krene u pravcu \u0110ukanovi\u0107a. Osim onih zloupotreba koje izlaze van zakona, ne smije se zanemariti ni klijentelisti\u010dka priroda \u0110ukanovi\u0107eva re\u017eima, a naravno ni institucionalna prednost, jer kada pogledate glavni odbor partije, vidite da su tu direktori javnih preduze\u0107a, univerzitetski profesori, bankari, biznismeni, predsjednici raznih komora\u2026 Prosto ne mo\u017eete skoro ni\u0161ta u Crnoj Gori uraditi i dogovoriti bez amina partije, od toga da na \u0161etali\u0161te imate aparat za kokice, do milionskih investicija, \u0161to pokazuje koliko duboko je dru\u0161tvo inficirano DPS-ov\u0161tinom. <\/p>\n\n\n\n Kakva je sada situacija, nakon \u0161to je izglasan zakon o slobodi vjeroispovijesti? Kako ti procjenjuje\u0161 cijeli taj proces i razli\u010dite politi\u010dke uloge? I kako vidi\u0161 daljnje politi\u010dke u\u010dinke?<\/strong> Da bi se razumjelo o \u010demu se radi, moramo pomenuti nekoliko stvari oko samog zakona. Taj zakon osim crkve i dijela opozicije osporava i dio crnogorskih i regionalnih pravnika i teologa. Zakon je izglasan u 3 ujutru, dok su gra\u0111ani blokirali puteve diljem Crne Gore, \u010ditav poslani\u010dki klub bio uhap\u0161en nakon incidenata u Skup\u0161tini kojoj se tog dana bukvalno nije moglo pri\u0107i jer je policija blokirala sve prilaze. Iako je rano govoriti o zaklju\u010dcima, akteri se mogu locirati na tri lokacije \u2013 Podgorica, Cetinje (kao sjedi\u0161te Mitropolije crnogorsko-primorske) i Beograd. Pozicija Podgorica je ona DPS i satelita koji su izglasali zakon za koji tvrde da ima ambiciju da kona\u010dno sredi pitanje kome pripada imovina u Crnoj Gori i da se crkva odvoji od dr\u017eave, a istovremeno \u0161ef te partije i predsjednik dr\u017eave na partijskom kongresu poru\u010duje da \u0107e obnovit pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori. Ta pozicija tradicionalno priziva strah od Srbije kao neprijatelja i hegemona, bez obzira na prijateljske odnose dva predsjednika. Pozicija Beograda je ona koju predvodi srbijanski predsjednik Aleksandar Vu\u010di\u0107 koji se voli predstavljati predsjednikom svih Srba i smatra da ima autoritet nad Srbima van granica Srbije. Vu\u010di\u0107eva ispostava u Crnoj Gori su Demokratski front koji taj narativ prihvata, a na toj poziciji je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej \u010dije krilo u crkvi kriti\u010dari nazivaju malignom ispostavom Kremlja. Oni su svi redom protiv spornog zakona, ali njihova djela \u010dine vi\u0161e \u0161tete nego koristi onima koji poku\u0161avaju da izdejstvuju njegovo stavljanje van snage. Tre\u0107a pozicija je Cetinje i na njoj su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i klju\u010dne eparhije SPC u Crnoj Gori (koje imaju odre\u0111en stepen autonomije u odnosu na Beogradsku patrijar\u0161iju). <\/p>\n\n\n\n Amfilohije je Vu\u010di\u0107ev ljuti protivnik, nema dobre odnose sa Irinejem, \u0110ukanovi\u0107a je proglasio za tvorca zakona, pa se \u010dini da je i tu “pukla tikva”, a od DF se \u017eestoko ogradio nakon \u0161to su poku\u0161ali radikalizovati proteste i iskoristiti ih za sopstvene politi\u010dke ciljeve. U su\u0161tini jedino \u0161to spaja Cetinje i Beograd u ovom trenutku jeste to \u0161to se protive zakonu, motivi protivljenja su razli\u010diti, metodi protivljenja su razli\u010diti, i Cetinje je uspjelo da se nametne kao konstruktivni faktor i da izvodi desetine hiljada na ulice. Nenadani saveznik Mitropolije je meme scena koja sa brojnim stranicama predstavlja neku vrsta logisti\u010dke podr\u0161ke protestima, iako se ne mo\u017ee govoriti da je to u ikakvom dogovoru sa crkvom. Oni ujedno promovi\u0161u narativ koji pravi razliku izme\u0111u Srba iz Crne Gore i Srbijanaca, ne priznaju da je Srbija zemlja matica, da je Vu\u010di\u0107 predsjednik svih Srba, a da su lideri DF predstavnici svih Srba iz Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Reci nam ne\u0161to o crnogorskom procesu pridru\u017eivanja EU? Pregovori sa Evropskom unijom po\u010deli su 2012. godine, od kada CG ima i status kandidata, ali je do sada zatvoreno tek tri poglavlja, dok su otvorena 32. Pregovori su trenutno skoro pa stopirani i u praksi se mo\u017ee re\u0107i da su stopirani, odnosno da je aktivirana klauzula balansa i to zbog poglavlja 23 i 24, dominatno zbog vladavine prava. Kao spoljnopoliti\u010dki prioritet bez alternative, dominantan benefit od procesa pridru\u017eivanja EU je bio upravo pritisak za brojne reforme i taj put je na neki na\u010din bio garant da se crnogorska vlast, po prirodi autoritarna, ne\u0107e razmahati i neprimjereno obra\u010dunavati sa njenim kriti\u010darima. Me\u0111utim, interni problemi u EU su taj pritisak olabavili, nevladin sektor se redovno \u017eali da je potpuno isklju\u010den iz svih bitnijih pregovara\u010dkih pozicija, a crnogorsko rukovodstvo predvo\u0111eno \u0110ukanovi\u0107em se okura\u017eilo u porukama da EU mora da uradi vi\u0161e kako se dr\u017eave ne bi okrenule Kini i Rusiji. Jo\u0161 \u0107e se vidjeti \u0161to \u0107e Makronov pristup promijeniti, ali bez dileme je da \u0107e fundamentalno uticati na proces pridru\u017eivanja. A kakva je situacija s NATO-om i \u0161to je nakon pridru\u017eivanja sjevernoatlantskom savezu ostalo od odnosa CG s Rusijom? <\/strong> Odnosi sa Rusijom su trenutno prakti\u010dno nepostoje\u0107i iako je ta dinamika imala tendencije oporavka, ali su oni optere\u0107eni i isprepletani iz vi\u0161e nivoa nego \u0161to je to samo vezano za NATO. U isto vrijeme, poznato je da neki ljudi bliski \u0110ukanovi\u0107u imaju odli\u010dne kontakte sa Kremljom. Iako je, za razliku od EU, otpor prema \u010dlanstvu u NATO bio aktivan, nakon pridru\u017eivanja se ta pri\u010da uti\u0161ala i zavisi isklju\u010divo od specifi\u010dnih politi\u010dkih momenata. Nema ni nekog nagla\u0161enog sentimenta oko anga\u017eovanosti vojnika, mo\u017eda i zbog toga \u0161to je vojska profesionalna, a mogu\u0107e i zbog toga \u0161to su te misije bile uobi\u010dajene i prije formalnog pridru\u017eenja. U svakom slu\u010daju, ne bih rekao da je to pitanje koje mo\u017ee izazvati neku buru u ovom momentu, na sceni je pre\u0107utna pomirenost da je to zavr\u0161ena stvar. <\/p>\n\n\n\n Kako stvar stoji s turisti\u010dkim investicijama u crnoj gori? Zna se da je u prvom valu prevladavo ruski kapital, kakva je sada situacija? I kako se investitori povezani s politi\u010dkom vla\u0161\u0107u?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ruski kapital koji je uletio u periodu oko referenduma koji je bio vrijeme buma nekretnina je i dalje dominantan, ali se, naro\u010dito nakon ulaska u NATO, promijenila struktura gostiju pa je sve vi\u0161e turista sa Zapada. U me\u0111uvremenu su se pojavili i investitori iz Katara, Egipta, Azerbejd\u017eana\u2026 Najslikovitiji primjer “idealne” veze investitora i politi\u010dke vlasti se ogleda u primjeru investitora Petrosa Statisa i Pola Pue. I Grk i Malezijac imaju crnogorsko dr\u017eavljanstvo, upravljaju sa vi\u0161e hotela na primorju, uklju\u010duju\u0107i i \u010duveno poluostrvo Sveti Stefan, a najvi\u0161e zara\u0111uju od kazina u budvanskom hotelu Maestral. Statis i Pua su ujedno i vlasnici First Financial banke u Crnoj Gori, kao i dva dnevna lista i nekoliko portala. Neki poslovi, poput medijskog, su o\u010digledna kontrausluga crnogorskim vlastima jer predstavljaju propagandne punktove koji uglavnom posluju sa debelim minusom, ili se finansiraju od re\u017eimskih kompanija i javnih preduze\u0107a, ali ti gubici su smije\u0161ni u odnosu na ostvarenu zaradu na drugim poslovima. Novinarski istra\u017eiva\u010dki tim koji je predvodio Slovenac Bla\u017e Zgaga je pokazao da je FBI naveo da je Pol Pua visoko rangirani \u010dlan K-14 kineske trijade, a da se Crna Gora po nekim izvje\u0161tajima smatra centrom me\u0111unarodnog sistema pranja novca koji koriste azijske organizovane kriminalne grupe za pranje prihoda od kriminalnih aktivnosti upravo preko banke ovog dvojca. Ne znam koji bi dodatan komentar bio adekvatan u odnosu na ove \u010dinjenice.<\/p>\n\n\n\n Postoji li ikakva dinamika u civilnom dru\u0161tvu ili na politi\u010dkoj margini koja relevantnije preispituje identitetske podjele koje dominiraju politi\u010dkom \u017eivotom u crnoj gori?<\/strong> “Vijesti” su nedavno objavile listu najmo\u0107nijih ljudi u Crnoj Gori. Na njoj nema nikoga iz civilnog dru\u0161tva, nema nezavisnih intelektualaca, univerzitetskih profesora, trenutno prakti\u010dno ni traga neke ozbiljnije alternative. Ta \u010dinjenica je tu\u017ena jer se nalazimo u specifi\u010dnom politi\u010dkom mometnu kada bi bilo kakva iole ozbiljnija i konstruktivna dru\u0161tvena snaga mogla da kapitalizuje i rije\u0161i neka od pitanja koja decenijama dominiraju u politi\u010dkom \u017eivotu, a koja samo doprinose statusu quo. Sve nove politi\u010dke snage su budile neku vrstu nade, ali zavr\u0161avale u nekoj vrsti gra\u0111anske nedefinisanosti. Pro\u0161le godine je seriju masovnih protesta pokrenuo pokret “Odupri se”, ali se i to brzo ugasilo zbog nedostatka bilo organizacione nedoraslosti, ali ne samo zbog toga. Taj pokret je rastao dok se nije uklju\u010dila opozicija, tu se vidjelo da ne postoji nikakvo povjerenje u politi\u010dke partije i da se prije svega radi o tome da je veliki broj opozicionih prvaka klasni drug onih na vlasti, jer u svojim privilegijama u\u017eiva skoro dugo koliko i sama vlast, samo sa manjkom odgovornosti. Sa njima se obespravljeni gra\u0111anin ne mo\u017ee identifikovati, ali ako ne postoji dinamika, ipak postoji model koji je nastao na protestima oko sje\u010de \u010dempresa u Baru kada su se gra\u0111ani sami organizovali, natjerali partije da igraju po njihovom diktatu i istjerali svoje. Vlada je naredila da se prestane sa gradnjom i da se obnovi park koji je uni\u0161ten sje\u010dom. Na ljestvici klimatske ugro\u017eenosti gdje se nalazi Crna Gora? Koja je ekolo\u0161ka politika Crne Gore, koja su goru\u0107a pitanja a koje su komparativne prednosti? <\/strong> Crna Gora je po Ustavu ekolo\u0161ka dr\u017eava, ali to u praksi ne zna\u010di puno kada su u pitanju institucije, ali sve vi\u0161e zna\u010di kada je u pitanju svijest gra\u0111ana. Od situacije da ulcinjsku solanu kao nevjerovatno vrijednu i jedinstvenu lokaciju spa\u0161ava njema\u010dka ambasadorka u Crnoj Gori, \u010dini se da je situacija eksplodirala slu\u010dajem sje\u010de \u010dempresa u lu\u010dkom gradu Baru. Serija protesta, pritisaka na institucije, isklju\u010divo sprovedeno kroz inicijativu gra\u0111ana, rezultirala je time da se Vlada povu\u010de i sam premijer objavi da se ne\u0107e graditi na silu, te da \u0107e obnoviti uni\u0161teni park. To je pokrenulo lan\u010danu reakciju pa su istim modelom sprije\u010dene gradnje u nacionalnom parku Durmitor, pokrenuta je aktivna borba protiv neplanske izgradnje malih hidroelektrana, \u010dak prvi put imamo i politi\u010dku partiju koja po\u010dinje da li\u010di na evropske “zelene”. Sa druge strane, sva ta aktivnost ima limitiran uspjeh ako se ne uklju\u010de institucije jer se ne mogu tek tako rije\u0161iti goru\u0107a pitanja poput zaga\u0111enja vazduha koje je naro\u010dito ovih dana alarmantno, a oko kog se niko zvani\u010dno ne ogla\u0161ava. Pljevlja, najsjevernija op\u0161tina, godinama je jedan od najzaga\u0111enijih evropskih gradova. Takvih goru\u0107ih pitanja je mnogo i institucije se moraju uozbiljiti i iza\u0107i van komfornih trendi<\/em> akcija koje su zbog svoje povr\u0161nosti i neukosti \u0161tetne, kao \u0161to je recimo bilo nedavna situacija kada je Ministarstvo odbrane zapo\u010delo akciju po\u0161umljavanja\u2026pa\u0161njaka<\/a>?! Jedino \u0161to je Crnoj Gori preostalo je da proba da pove\u017ee ono malo ta\u010daka u dru\u0161tvu koje sveop\u0161tem ludilu ne moraju suprotstaviti ni\u0161ta spektakularno, samo zdrav razum. Da se po\u010dne od obnove parka i nastavi obnovom dr\u017eave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Srdan Kosovi\u0107 je glavni urednik “Vijesti”, najdugovje\u010dnijeg nezavisnog dnevnika u Crnoj Gori i jednog od rijetkih preostalih nezavisnih medija u toj dr\u017eavi koji je zbog svog rada u posljednjih nekoliko godina do\u017eivio na desetke fizi\u010dkih napada uklju\u010duju\u0107i i ranjavanje novinarke. Po edukaciji politolog, \u010ditavu dosada\u0161nju profesionalnu karijeru je proveo u “Vijestima” gdje je od 2018. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30636,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[762],"theme":[456],"country":[77],"articleformat":[452],"coauthors":[47],"class_list":["post-30633","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-srdan-kosovic","theme-politika","country-crna-gora","articleformat-intervju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30633","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30633"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30633\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30646,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30633\/revisions\/30646"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30633"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30633"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30633"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30633"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/strong><\/p>\n\n\n\n
<\/strong><\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/strong><\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n