{"id":30594,"date":"2020-01-14T07:30:44","date_gmt":"2020-01-14T06:30:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30594"},"modified":"2020-01-15T11:23:09","modified_gmt":"2020-01-15T10:23:09","slug":"roditelji-odgojitelji-fali-naslov","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30594","title":{"rendered":"“Roditelj odgojitelj” – mjera na klimavim nogama"},"content":{"rendered":"\n

Nedavno je u javno savjetovanje pu\u0161ten prijedlog izmjena uvjeta za korisnike mjere \u201croditelj odgojitelj\u201d, prema kojima bi korisnici primali nov\u010danu pomo\u0107 od Grada Zagreba sedam godina kra\u0107e nego \u0161to je to dosad bio slu\u010daj. Ove promjene opravdavaju se udarom korisnika na gradski prora\u010dun, dok se radi o nepromi\u0161ljenoj “pronatalitetnoj” predizbornoj mjeri iz 2016. koja potkopava rodnu ravnopravnost. <\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161loga je tjedna vijest o planiranom drasti\u010dnom rezanju tzv. Bandi\u0107eve mjere \u201croditelj odgojitelj\u201d izazvala o\u0161tre kritike javnosti, medija te samih korisnica i korisnika mjere. Javnost je sa zaka\u0161njenjem 1<\/a><\/sup> saznala da je u javnu raspravu 23. prosinca 2019. pu\u0161ten Nacrt prijedloga<\/a> nove Odluke o nov\u010danoj pomo\u0107i za roditelje odgojitelje koji je iznio zagreba\u010dki Ured za demografiju. Poo\u0161trenje uvjeta odnosi se na nekoliko elemenata od kojih je najproblemati\u010dniji onaj koji predla\u017ee skra\u0107ivanje razdoblja prava na naknadu. Umjesto do petnaeste godine starosti najmla\u0111eg djeteta, roditelji koji koriste ovu mjeru naknadu bi trebali primati samo do djetetove osme godine. Od pro\u010delnice zagreba\u010dkog Ureda za demografiju Mile Jelavi\u0107 nismo dobili suvislo poja\u0161njenje ovakvog prijedloga, nego tek nekoliko op\u0107ih izjava kojima se nastoji umiriti ogor\u010dene roditelje. Od bitnih informacija saznali smo jedino da bi se potencijalna nova odluka odnosila ne samo na nove, ve\u0107 i na dosada\u0161nje korisnike mjere. Onima \u010dije najmla\u0111e dijete ima ve\u0107 devet godina ukinulo bi se pravo na nov\u010danu naknadu na koju ra\u010dunali, \u0161to Udruga roditelja odgojitelja s pravom smatra neprihvatljivim. <\/p>\n\n\n\n

Druga va\u017enija izmjena na prvi pogled ne djeluje toliko drasti\u010dno \u2013 sama naknada bi trebala iznositi 4.250 umjesto 4.264 kune koliko je iznosila naknada za sije\u010danj 2019. godine, ali taj iznos bi bio fiksan, odnosno vi\u0161e ne bi pratio kretanje prosje\u010dne bruto pla\u0107e na podru\u010dju Zagreba. Ova izmjena nije drasti\u010dna, no pokazuje kako se radi o vatrogasnoj izmjeni koja poku\u0161ava spasiti posljedice nepromi\u0161ljenosti pri uvo\u0111enju mjere. Jo\u0161 jedna promjena je i to da roditelj mora biti nezaposlen najmanje \u0161est mjeseci prije podno\u0161enja zahtjeva (do sada je uvjet bio da mora biti nezaposlen u trenutku podno\u0161enja zahtjeva). Trenutni korisnici mjere, ali i oni koji su tu mjeru uklju\u010dili u svoje planiranje opravdano su ogor\u010deno reagirali na najavljene izmjene. 2<\/a><\/sup> <\/p>\n\n\n\n

Roditelji umjesto vrti\u0107a<\/h2>\n\n\n\n

Iako Zagreb ima najve\u0107i udio djece u programima ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja na podru\u010dju cijele RH, poznato je da grad ima problem nedovoljnih i neadekvatnih kapaciteta dje\u010djih vrti\u0107a. 3<\/a><\/sup> O\u010dito je da je mjera roditelja odgojitelja imala za cilj rastere\u0107enje javnog sustava vrti\u0107a, s obzirom na uvjet da djeca ne smiju biti upisana u vrti\u0107. Krajem pro\u0161le godine je objavljeno da se u Zagrebu djecu masovno ispisuje iz vrti\u0107a te da je od uvo\u0111enja mjere iz gradskih vrti\u0107a ispisano gotovo 5.000 djece, \u0161to odgovara i sada\u0161njem broju korisnika mjere. <\/p>\n\n\n\n

Kada je uvedena, ova mjera je odgovorila na goru\u0107e financijske probleme mnogih roditelja, pa su mnogi kako bi ispunili uvjete ispisali djecu iz vrti\u0107a, ali i davali otkaze jer su im pla\u0107e bile manje od najavljenog iznosa naknade za status roditelja odgojitelja. Trenutno u Zagrebu gotovo 5.000 roditelja\/obitelji koristi ovu mjeru. U ovoj godini za njih je planirano 360 milijuna kuna, a prema Gradskom uredu zahtjevi neprekidno pristi\u017eu, \u0161to zna\u010di da se prora\u010dun mora dodatno pove\u0107ati. U prvoj godini je bilo izdvojeno tek ne\u0161to vi\u0161e od 20 milijuna kuna – dakle do sada je taj iznos uve\u0107an skoro dvadeset puta. Nevjerojatno je i\u0161\u010du\u0111avanje<\/a> Gradskog ureda na taj \u201cfinancijski udar na prora\u010dun\u201d i jadikovanje zbog situacije do kojeg je dovelo njihovo neodgovorno planiranje. <\/p>\n\n\n\n

Lijevi blok u Gradskoj skup\u0161tini od po\u010detka uvo\u0111enja ove mjere upozorava da dugoro\u010dno rje\u0161enje zahtijeva ulaganja u mre\u017eu javnih vrti\u0107a. Sindikat obrazovanja, medija i kulture (SOMK) godinama upozorava na lo\u0161e uvjete rada koji se reflektiraju i na njihovim korisnicima – roditeljima i djeci. Na prosvjedu 2016., “Daj 5 za DPS”<\/a> zahtijevali su neodgodivu primjenu Dr\u017eavnoga pedago\u0161kog standarda (DPS) i smanjivanje broja djece u grupama (odnosno po\u0161tivanje zakonskih okvira), kao i hitno dono\u0161enje plana i razvoja mre\u017ee dje\u010djih vrti\u0107a u Zagrebu, pove\u0107anje financijskih sredstava za kupnju igra\u010daka i potro\u0161nog materijala itd. U me\u0111uvremenu Gradska uprava i dalje ignorira zahtjeve odgojiteljica\/odgojtelja i njihovog sindikata. Godinama veliki broj roditelja za smje\u0161taj svoje djece u vrti\u0107ima ovisi o privatnim kapacitetima i gradskom sufinanciranju. Instrument poput ove populisti\u010dke i, ne zaboravimo, predizborne mjere, predstavlja problemati\u010dno kvazi-rje\u0161enje – javni sustav pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja je \u201crastere\u0107en\u201d tako \u0161to je roditeljima ponu\u0111eno socijalno rje\u0161enje (dodu\u0161e najavljeno kao demografsko) – koje se pokazuje u svakom smislu neodr\u017eivim.<\/p>\n\n\n\n

Pouke iz inozemstva<\/h2>\n\n\n\n

Takozvane “cash-for-care” mjere, sli\u010dne mjeri roditelja odgojitelja, implementirane su 2008. godine u nekoliko skandinavskih zemalja \u2013 \u0160vedskoj, Norve\u0161koj i Finskoj. Ve\u0107 2010. objavljen je zbornik opse\u017enih studija o posljedicama ovih mjera pod naslovom \u201cCash-for childcare: the consequences for caring mothers\u201d 4<\/a><\/sup>, a unazad nekoliko godina mjera se u ovim zemljama ukida jer se u velikoj mjeri pokazala proma\u0161enom. 5<\/a><\/sup><\/p>\n\n\n\n

U pregledu<\/a> spomenutog zbornika, docentica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivana Dobroti\u0107 navodi neke klju\u010dne kritike i zaklju\u010dke vezane uz nordijska iskustva. U ovim je zemljama u samim najavama mjere kao jedan od argumenata bilo navedeno poticanje privatne inicijative u podru\u010dju pru\u017eanja usluga pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja, no pokazalo se da rezultati nisu zadovoljili ni kvantitativno ni kvalitativno \u2013 kvaliteta i cijene privatne usluge u ovom sektoru ocijenjene neprimjerenima. Sve studije nagla\u0161avaju negativne posljedice na ponovno zapo\u0161ljavanje roditelja koji ostaju kod ku\u0107e s djecom, a time i na njihove pla\u0107e i u kona\u010dnici na visinu mirovina, \u0161to je posebno zabrinjavaju\u0107e s aspekta rodne ravnopravnosti jer veliku ve\u0107inu korisnika takvih mjera \u010dine \u017eene. Mjera potkopava i ciljeve javnih politika tako \u0161to izvan sustava pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja ostaju djeca iz obitelji slabijeg materijalnog statusa koja zapravo i imaju najvi\u0161e koristi od uklju\u010divanja u pred\u0161kolske institucije. Kvalitetne javne pred\u0161kolske institucije klju\u010dne su u ranoj socijalizaciji i pripremi djece za \u0161kolovanje, a javno obrazovanje ubla\u017eava utjecaje dru\u0161tvenih nejednakosti i siroma\u0161tva na \u017eivotne \u0161anse svakog djeteta. <\/p>\n\n\n\n

U nekim mainstream <\/em>istra\u017eivanjima mjera je ocijenjena kao pozitivan\ninstrument uskla\u0111ivanja obiteljskih obaveza i pla\u0107enog rada, no zaklju\u010dak brojnih novijih studija je da takva mjera daje legitimitet\nrodnoj podjeli rada (u kojoj je briga o obitelji \u017eenski posao) i doprinosi\nmanjoj aktivnosti \u017eena, dok velik broj djece ostaje izvan sustava pred\u0161kolskog\nodgoja i obrazovanja. Lijeva\nkritika generalno suprotstavlja principe koji stoje iza takve mjere i postoje\u0107e\nprincipe na podru\u010dju socijalne politike kao \u0161to su univerzalizam i rodna\nravnopravnost, te pokazuje kako je \u201ccash-for-childcare\u201d instrument koji se usko\nve\u017ee uz tradicionalne vrijednosti i tzv. novi familizam, za eksploataciju i\nmu\u0161ke i \u017eenske radne snage, kao i rezanje javnih tro\u0161kova. Dodatno, isti\u010de se\nda su ovakve mjere posebno nepogodne za \u017eene (koje su dominantno korisnice),\njer osim \u0161to perpetuiraju rodne uloge, smanjuju njihovu ekonomsku samostalnost,\nposebno u slu\u010daju samohranih majki i \u017eena koje se odlu\u010de na razvod. <\/p>\n\n\n\n

Iskustva i istra\u017eivanja uspje\u0161nosti ove mjere u ove tri nordijske zemlje komparativnoj analizi pokazuju da su u\u010dinci ovisili o dizajnu same mjere te o dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu u kojem je mjera bila uvedena i implementirana u pojedinim zemljama. U skladu s tim, razli\u010diti su bili i politi\u010dki argumenti za njeno uvo\u0111enje, a ti argumenti su se razlikovali s obzirom na odnos snaga lijevih i desnih politi\u010dkih opcija. U ovom na\u0161em zagreba\u010dkom slu\u010daju, politi\u010dka argumentacija pri uvo\u0111enju same mjere bila je uglavnom svedena na klasi\u010dne desne argumente \u201cobnove i o\u010duvanja obitelji i nacije\u201d, a sada pri predlo\u017eenim izmjenama argumentacija se svodi na udar nekada\u0161njih “roditelja heroja\u201c na gradski prora\u010dun te smo izlo\u017eeni standardnim cini\u010dnim spinovima gradona\u010delnika. Po svemu sude\u0107i, o sudbini \u201croditelja odgojitelja\u201d i u ovom na\u0161em lokalnom slu\u010daju \u0107e odlu\u010diti odnos snaga u Gradskoj skup\u0161tini, ovisno o tome \u0161to \u0107e nam donijeti nacionalni i lokalni izbori u skoroj budu\u0107nosti.
<\/p>\n

  1. U nedavnom gostovanju na Hrvatskoj televiziji<\/a>, predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja Ana Marija Berbi\u0107 Lacko rekla je kako su za nacrt prijedloga nove odluke saznali doslovno slu\u010dajno kroz jednu objavu u Facebook grupi u kojoj komuniciraju.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Mediji su prenijeli neke od reakcija majki odgojiteljica sa dru\u0161tvenih mre\u017ea, poput: \u201cPo novome moram dati otkaz i biti bez primanja \u0161est mjeseci s troje djece da bih opet ostvarila pravo?!?! \u0160to me to\u010dno \u010deka?\u201d, \u201cJa samo \u0161to nisam rodila i ra\u010dunam s time i \u0161to sad? A nezaposlena sam pet i pol godina, \u201cKako \u0107e majke koje su planirale uzeti status za dva, tri mjeseca to posti\u0107i ako moraju biti nezaposlene \u0161est mjeseci prije podno\u0161enja zahtjeva?\u201d …[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Slu\u017ebeni glasnik Grada Zagreba, br. 24, 30. 12. 2016.<\/a> [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. CASH-FOR-CHILDCARE: THE CONSEQUENCES FOR CARING MOTHERS <\/a>Jorma Sipil\u00e4, Katja Repo, Tapio Rissanen (ur.) Cheltenham i Northampton: Edward Elgar, 2010.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  5. https:\/\/library.fes.de\/pdf-files\/id\/09079.pdf<\/a>[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nedavno je u javno savjetovanje pu\u0161ten prijedlog izmjena uvjeta za korisnike mjere \u201croditelj odgojitelj\u201d, prema kojima bi korisnici primali nov\u010danu pomo\u0107 od Grada Zagreba sedam godina kra\u0107e nego \u0161to je to dosad bio slu\u010daj. Ove promjene opravdavaju se udarom korisnika na gradski prora\u010dun, dok se radi o nepromi\u0161ljenoj “pronatalitetnoj” predizbornoj mjeri iz 2016. koja potkopava […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":29765,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[486,750,643],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[759],"class_list":["post-30594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bandic","tag-roditelji-odgojitelji","tag-socijalna-politika","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30594"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30594\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30608,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30594\/revisions\/30608"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/29765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30594"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30594"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30594"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30594"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}