{"id":30547,"date":"2020-01-10T16:20:17","date_gmt":"2020-01-10T15:20:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30547"},"modified":"2020-01-13T12:51:37","modified_gmt":"2020-01-13T11:51:37","slug":"zasto-je-javnost-fascinirana-tekstom-njemacke-novinarke-o-hrt-u%ef%bb%bf","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30547","title":{"rendered":"Za\u0161to je javnost fascinirana tekstom njema\u010dke novinarke o HRT-u?\ufeff"},"content":{"rendered":"\n

Ono \u0161to javnost osje\u0107a kao svakodnevnu frustraciju, njema\u010dka novinarka Grit Eggerichs artikulirala je kirur\u0161kom precizno\u0161\u0107u. Njema\u010dki javni radio Deutschlandfunk emitirao je u decembru reporta\u017eu u trajanju od 50 minuta<\/a> o Hrvatskoj radioteleviziji. Zaklju\u010dak novinarke glasi da je primjer HRT-a u \u0161to se javni servis mo\u017ee pretvoriti upravo zastra\u0161uju\u0107. Reporta\u017ea donosi i izjavu sugovornika koji ka\u017ee da se atmosferu na HRT-u opisuje kao onu u Sjevernoj Koreji. <\/p>\n\n\n\n

Javnost u Hrvatskoj do\u010dekala je reporta\u017eu kao da\u0161ak zdravog razuma, a to pokazuje i \u010ditanost teksta o reporta\u017ei na najve\u0107em doma\u0107em portalu \u2013 Indexu. Ako tekst otvorite na mobilnoj aplikaciji pokazat \u0107e vam se i broj klikova koji \u0107e otkriti da je to jedna od naj\u010ditanijih Indexovih vijesti uop\u0107e, usporediva sa \u010ditano\u0161\u0107u teksta o ostavci biv\u0161eg premijera Ive Sanadera i aferi Borg. Dru\u0161tvene mre\u017ee su tako\u0111er eksplodirale, a najdjeljeniji bio je tekst Jerka Bakotina objavljen u Novostima<\/a> nekoliko dana prije nego na Indexu. <\/p>\n\n\n\n

Interes za perspektivu njema\u010dke autorice postao je u pojedinim novinarskim krugovima skoro pa enigma. Vi\u0161e zbog toga \u0161to perspektivu koju je dala Eggerichs svi osje\u0107amo neku bazi\u010dnu istinu koja nam se na prvi pogled \u010dini nejasnom, mo\u017eda nesvjesnom, ali ipak, prokleto to\u010dnom. Zbunjenost proizlazi iz tako sna\u017enog dojma dvije razli\u010dite stvarnosti. U jednoj \u017eive svi koji danima uporno klik\u0107u na ovu temu poku\u0161avaju\u0107i osvijestiti dimenzije na\u0161e opresivne politi\u010dke realnosti, nevidljive na svakodnevnoj razini. U drugoj pak \u017eivi politi\u010dka elita poduprta mastodontskom ma\u0161inerijom “javnog” medijskog servisa i drugim svrsishodnim medijima. Sljede\u0107a analiza suprotstavlja te dvije stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n

Dokaz o neslobodi medija dala je Martina Dali\u0107 <\/h2>\n\n\n\n

Apsolutni majstor medijskih spinova i jedna od glavnih osoba odgovornih za ovu situaciju je premijer Andrej Plenkovi\u0107. Brendiran doma, a posebno u Bruxellesu, kao racionalan, inteligentan i obrazovan diplomat, gotovo “lider progresivne EU”, toliko je centralno pozicioniran da su ga biv\u0161i \u010dlanovi vlastite stranke proglasili “vo\u0111om hrvatske ljevice”, naravno posprdno. On koji pod kontrolom dr\u017ei radikalno desno krilo svoje stranke, uspijeva balansirati razli\u010dite interese mahom svaljuju\u0107i odgovornost za probleme u Hrvatskoj na novinare i medije. Plenkovi\u0107eva spinmajstorska vje\u0161tina pritom je zaista impresivna. <\/p>\n\n\n\n

Premijerove izjave novinare nerijetko ostavljaju bez pitanja, \u0161to zbog straha od naknadne odmazde, \u0161to zbog zate\u010denosti drsko\u0161\u0107u koja vas natjera da se osje\u0107ate kao da ste vi ti s kojima ne\u0161to nije u redu. To su one “wow<\/em>” situacije kad se pita\u0161 samo odakle krenuti i kako sve \u0161to je rekao raskrinkati u par sekundi, jer toliko prostora novinari obi\u010dno dobiju s premijerom, uglavnom tr\u010de\u0107i za njim po ulicama. Redovne tiskovne konferencije ne odr\u017eavaju ni vlada ni ministarstva. Mjesto za\u0161tite javnih interesa postala je ulica, konkretno Markov trg, historijsko simboli\u010dko mjesto narodne pobune na kojem je ne tako davno bilo \u010dak zabranjeno prosvjedovati.<\/p>\n\n\n\n

Premijerov stav prema medijima o\u010dituje se u izjavama<\/a> poput: “Ajmo stvari malo primiriti. Hrvatska je i po Freedom House slobodna zemlja, mediji su slobodni. Ne vidim ba\u0161, kao dosta informiran i po du\u017enosti i privatno, da se kod nas ne pi\u0161e \u0161to se \u017eeli, da netko radi pritisak na urednike ili novinare. Ne znam na temelju \u010dega svi ti evaluiraju, tko im daje informacije. To je klasi\u010dna pri\u010da, to smo pro\u0161li u procesu pregovora. Ne treba meni me\u0111unarodna analiza da vidim ima li ili nema slobode medija u Hrvatskoj. Garantiram, kao netko tko \u010dita. Ne vidim problem, vi\u0161e se dramatizira nego \u0161to problem postoji<\/em>“. Na ovaj spin, odgovorio mu je Faktograf<\/a>, ali osim toga Plenkovi\u0107a demantira i politi\u010dka praksa. Upletanje njegove vlade u medije priznala je dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu posrnula ministrica gospodarstva Martina Dali\u0107<\/a>, jedna od centralnih figura afere Borg: “Sadr\u017eaj tog sastanka na neki na\u010din je zavr\u0161io kod novinara koje objavljivanje sam osobno sprije\u010dila s obzirom na to da je u to vrijeme Ministarstvo financija izdavalo obveznice s jedne strane, a s druge strane prijeti ru\u0161enje najve\u0107e kompanije<\/em>.”<\/p>\n\n\n\n

Slu\u010daj HRT<\/h2>\n\n\n\n

Na\u017ealost, to nije jedini primjer, poznat je i slu\u010daj kada je na HRT-u nakon smjene vlasti u svega nekoliko dana smijenjeno 74 ljudi. Bilo je to u mandatu HDZ-a, ali na \u010delu s biv\u0161im ministrom kulture Zlatkom Hasanbegovi\u0107em i Tomislavom Karamarkom, kratkoro\u010dnim predsjednikom HDZ-a i premijerom kojega je na toj poziciji zamijenio Plenkovi\u0107. Nakon preuzimanja vlasti Plenkovi\u0107 nije ni prstom mrdnuo da bi sanirao tako eklatantne primjere uplitanja njegove stranke u rad medija. Karamarko je mo\u017eda bio kratko na vlasti, ali posljedice njegovog djelovanja osje\u0107aju se i danas u svim navedenim primjerima, pa tako i reporta\u017ei njema\u010dke novinarke.<\/p>\n\n\n\n

Plenkovi\u0107 i Katarina Peri\u0161a \u010cakarun glavna urednica informativnog programa, prekr\u0161ili su pravila i svojih struka, a mo\u017eda i zakone ove dr\u017eave. Iako pravnik po struci, Plenkovi\u0107 si je jednom prilikom dao odu\u0161ka, pa je medijima prenio neprovjerene informacije s HRT-a i to o slu\u010daju koji je predan pravosu\u0111u na prosudbu. Komentirao je bio slu\u010daj otkaza izvr\u0161nog urednika na \u010detvrtom programu HRT-a i predsjednika Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva Hrvoja Zovka<\/a>. Plenkovi\u0107 je taj slu\u010daj komentirao optu\u017eiv\u0161i Zovka za fizi\u010dki nasrtaj na Peri\u0161u \u010cakarun. <\/p>\n\n\n\n

Upravo je naime o tom incidentu izme\u0111u Zovka i Peri\u0161e imalo po\u010deti su\u0111enje. A Plenkovi\u0107 se prije po\u010detka su\u0111enja upleo u pri\u010du, autoritetom premijera \u0161ire\u0107i, jo\u0161 jednom, la\u017ene vijesti. Su\u0111enje o otkazu Zovku nedavno je zavr\u0161ilo nepravomo\u0107nom presudom u njegovu korist, pri \u010demu su odba\u010dene tvrdnje o fizi\u010dkom nasrtaju, stoga nema sumnje u to da Plenkovi\u0107 nije govorio istinu ve\u0107 je koristio svoju premijersku poziciju na \u0161tetan na\u010din. Svrstav\u0161i se na stranu HRT-a u ovoj prilici, jasno je pokazao da HRT sve \u0161to radi radi uz njegovo zeleno svjetlo. U suprotnom bi Sabor ve\u0107 smijenio Kazimira Ba\u010di\u0107a, kao i Katarinu Peri\u0161u \u010cakarun. <\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 smo spomenuli da je nakon HDZ-ovog preuzimanja vlasti na HRT-u u svega nekoliko dana smijenjeno 74 ljudi. Plenkovi\u0107 nakon preuzimanja vlasti od Karamarka, nije sanirao njegovo kadroviranje, niti je u me\u0111uvremenu smijenio aktualnog ravnatelja Kazimira Ba\u010di\u0107a, osobu o \u010dijoj politici vladanja treba znati to da posljednjih dana vlada sprdnja da \u0107e sad HRT tu\u017eiti i Njema\u010dku i novinarku i radio, a pretpostavlja se i medije u Hrvatskoj koji \u0107e prenijeti ove informacije, mogu\u0107e i Bilten. Ipak, pisati o ovoj temi zna\u010di ne dati se autocenzurirati i ne dati se zastra\u0161iti polugama mo\u0107i koje nam se redovno slamaju po ple\u0107ima. <\/p>\n\n\n\n

HRT je pritom jedini javni medij u Hrvatskoj, a kojeg pla\u0107aju svi gra\u0111ani u Hrvatskoj po iznosu od otprilike 9-11 eura. O tome \u0161to gra\u0111ani misle o odnosu cijene i kvalitete programa govori informacija da je ve\u0107 postojalo nekoliko peticija i pokreta da se ukine obaveza pla\u0107anja pretplate HRT-u. Gra\u0111ani su ljuti, nitko zapravo ne \u017eeli i dalje gledati crkvu i rat gotov prije dvadeset i vi\u0161e godina. Paralelno uz tu inicijativu postoji i ona “Meni se to gleda, HRT ne da” a koja objavljuje informacije o filmovima i serijama nastalima u koprodukciji sa HRT-om. Jedan od radikalnijih primjera je serija Novine koja je umalo bila bunkerirana, ali onda ju je kupio Netflix, a ako je ne\u0161to dobro za Netflix, onda HRT ne mo\u017ee to zanemariti. Obrazovni program postao je dezinformativan, a dokumentarci su \u010desto tematski deplasirani, ako su aktualni, pogotovo ako su politi\u010dki, onda se prikazuju tokom no\u0107i na najmanje gledanim kanalima. <\/p>\n\n\n\n

Otprilike tako izgleda i informativni program javnog tv servisa. Kako izgleda objektivno profesionalno izvje\u0161tavanje mo\u017eemo lijepo pratiti u emisiji Otvoreno gdje su sugovornici tako raspore\u0111eni da su u studiju obi\u010dno svi gosti mu\u0161karci, neovisno o temi, ali \u0161to je jo\u0161 va\u017enije tako da su od \u010detiri gosta tri uvijek na strani vlade, a \u010detvrti je obi\u010dno neki SDP-ovac kojeg javnost ba\u0161 i ne percipira ozbiljno. Primjer kojem smo se dugo smijali bila je obrada afere Borg u emisiji Otvoreno u koju nije bio pozvan novinar Indexa koji je otkrio aferu, Ilko \u0106imi\u0107, kasnije nagra\u0111ivan s vi\u0161e nagrada za obradu te teme, ve\u0107 je u studiju bilo \u010detvero drugih novinara, pa je pitanje “koliko \u0107e jo\u0161 dugo izlaziti mejlovi?” postavljeno novinaru Jutarnjeg lista koji je aferu po\u010deo prenositi s Indexa vi\u0161e dana nakon objave prvog teksta. <\/p>\n\n\n\n

Posljednji primjer toga kako HRT plasira javnosti informacije predstavlja afera s otkrivanjem korupcije prilikom dodjele \u0161tandova na zagreba\u010dkom adventu. U temi dana, kratkoj emisiji koja ide neposredno nakon sredi\u0161njeg Dnevnika, urednica je pozvala Martinu Bienenfeld iz stranke Milan Bandi\u0107 365 samo da bi joj prakti\u010dki omogu\u0107ila besplatnu reklamu adventa. Niti jedno jedino pitanje nije se dotaklo korupcije, dok su istovremeno i novine i portali kontinuirano osvje\u017eavali temu novim spornim informacijama. HRT je i u ovom kontekstu jo\u0161 jednom vi\u0161e djelovao kao produ\u017eena ruka vlasti, nego kao informativni servis kojeg mi svi pla\u0107amo. <\/p>\n\n\n\n

Prosvjedi i zahtjevi<\/h2>\n\n\n\n

Plenkovi\u0107evo pona\u0161anje prema medijima nije tek jednokratni ispad nekontrolirane frustracije, upravo suprotno, radi se o pravilu. Prigodno je i nakon tribine odr\u017eane u Hrvatskom novinarskom dru\u0161tvu “Novinarstvo pred sudom” ponovio kako on ne vidi problem sa slobodom medija. U tom trenutku razni subjekti novinarskih tekstova podigli su vi\u0161e od 1000 tu\u017ebi protiv novinara. Ve\u0107ina tih tu\u017ebi nije bila zbog neto\u010dne informacije ve\u0107 zbog naknade \u0161tete za du\u0161evne boli, sramo\u0107enja i naru\u0161avanja ugleda. Umjesto Plenkovi\u0107a, koji se, kako vidimo ovdje, “ne petlja u medije”, na kraju se sudstvo samo po\u010delo regulirati nevidljivom vagom pravde te sve \u010de\u0161\u0107e presu\u0111uje u korist novinara. Da se Plenkovi\u0107 ne sla\u017ee s brojnim tu\u017ebama, promijenio bi zakon kojeg je implementirao Zoran Milanovi\u0107, i prihvatio zahtjev novinarskog prosvjeda da se kleveta izbaci iz kaznenog zakona, te da se ukine ili reducira odredba o sramo\u0107enju. Ona je naime vrlo velik izvor autocenzure, ali ne zbog straha, nego zbog lo\u0161ih ekonomskih pozicija ve\u0107ine medija u Hrvatskoj. Umjesto toga, nakon novinarskog prosvjeda na temu broja tu\u017ebi Plenkovi\u0107 je kazao<\/a>: “Mogu re\u0107i – nemojte tu\u017eiti, ali sumnjam da \u0107e me ljudi poslu\u0161ati”.<\/p>\n\n\n\n

U idu\u0107em primjeru, a nakon uhi\u0107enja Indexova novinara Gordana Duha\u010deka, premijer novinare naziva trbuhozborcima: “Imam dojam da su nevjerojatna lako\u0107a optu\u017eivanja Vlade, politike, nekakvog vrha koji orkestrira pona\u0161anje policije koje bi i\u0161lo za tim da se novinare uhi\u0107uje i disciplinira. To su nebuloze, vjerojatno \u0107e ti glasovi trbuhozboraca sutra postati \u0161tosevi<\/em>“, rekao je Plenkovi\u0107. Duha\u010dekovom uhi\u0107enju prethodilo je i policijsko zastra\u0161ivanje urednice Net.hr-a \u0110ur\u0111ice Klancir, \u0161to je kvalitetno prokomentirala nekad i sama proganjana novinarka Helena Puljiz<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

To bi bio ujedno i epilog premijerovog odnosa s medijima. S predstavnicima HND-a nije se sastao, i niti jedan zahtjev isporu\u010den na prosvjedu nikada nije uzeo u razmatranje. \u0160tovi\u0161e, svojevremeno je Nina Obuljen Kor\u017einek poku\u0161ala javnosti objasniti da su uva\u017eena \u010dak 3 od 8 zahtjeva HND-a, no Faktograf je i to demantirao. Kao \u0161to vidimo, u Hrvatskoj se medij za provjeru \u010dinjenica, mora jako puno baviti izjavama vladaju\u0107e stranke, \u010desto ih raskrinkavaju\u0107i kao neto\u010dne. To nas jo\u0161 jednom vra\u0107a na pitanje \u0161to u\u010diniti s medijskom pismeno\u0161\u0107u kada je upravo Vlada ta koja diseminira neprovjerene i poluto\u010dne ili \u010dak neto\u010dne informacije?<\/p>\n\n\n\n

Posljednji materijal za analizu dviju hrvatskih stvarnosti, Plenkovi\u0107 nam je dao sino\u0107<\/a> \u2013 govorom pred predstavnicima Europske unije. Otrcane tranzicijske fraza koje je Plenkovi\u0107 ponudio uvjeravaju nas u jo\u0161 jednu nepostoje\u0107u stvarnost: na primjer sretan uplov na\u0161eg “broda” u sigurnu luku europskog kapitalizma \u2013 potpuno je proma\u0161eni horizont za analizu razvoja RH ali i problema koje ostatak Europe vidi kao goru\u0107e. Dok Plenkovi\u0107 uspjehom progla\u0161ava \u010dinjenicu da smo nakon skoro 30 godina dovr\u0161ili jednu tranziciju, zanemaruje \u010dinjenicu da smo potpuno nespremni za idu\u0107u u koju je Europa ne \u010dekaju\u0107i nas ve\u0107 u\u0161la \u2013 zelenu tranziciju. Ma \u0161to on kazao, \u010dinjenice da se tvornice poput \u0110ure \u0110akovi\u0107a i razna brodogradili\u0161ta upravo bore za \u017eivot, umjesto da ih je dr\u017eava preorijentirala na proizvodnju solarnih panela i vjetroturbina, govore glasnije od cijelog dijapazona Plenkovi\u0107evih poza. Umjesto toga, Plenkovi\u0107 ma\u0161ta o prodaji HEP-a i otkupu Ina-e. Na potpuno nevaljalu logiku prodaje firme koja u zelenoj tranziciji mo\u017ee profitabilno poslovati, i otkupa firme koja je na samom izmaku dru\u0161tvene korisnosti, upozoravali su ga razni novinari, ali logika je kod Plenkovi\u0107a tek smislom isprazni vje\u0161ti niz formalnih postupaka za spinovanje bilo kojeg sadr\u017eaja. Na taj na\u010din stvara na\u0161e dvije stvarnosti: jednu u kojoj sam \u017eivi i koju gledamo preko malih ekrana i drugu koju vidimo u sve ve\u0107oj emigraciji i sve glasnijoj pobuni javnosti. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ono \u0161to javnost osje\u0107a kao svakodnevnu frustraciju, njema\u010dka novinarka Grit Eggerichs artikulirala je kirur\u0161kom precizno\u0161\u0107u. Njema\u010dki javni radio Deutschlandfunk emitirao je u decembru reporta\u017eu u trajanju od 50 minuta o Hrvatskoj radioteleviziji. Zaklju\u010dak novinarke glasi da je primjer HRT-a u \u0161to se javni servis mo\u017ee pretvoriti upravo zastra\u0161uju\u0107. Reporta\u017ea donosi i izjavu sugovornika koji ka\u017ee […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30549,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[756,757,758,28],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30547","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-andrej-plenkovic","tag-grit-eggerichs","tag-hrt","tag-mediji","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30547"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30547\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30589,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30547\/revisions\/30589"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30549"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30547"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30547"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30547"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30547"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}