Suo\u010deni s nedostatkom pitke vode zbog neefikasne dr\u017eave i pohlepe kapitala, stanovnici bugarskog grada Pernika su se okrenuli protestima i molitvi. Jer samo ih ki\u0161a mo\u017ee spasiti.<\/p>\n\n\n\n
Pernik, zapu\u0161teni industrijski grad od 100.000 stanovnika u zapadnoj Bugarskoj, suo\u010dava se s ozbiljnom krizom vodoopskrbe. Jo\u0161 18. studenog su gradske vlasti uvele redukcije vode, a da bi ih naknadno jo\u0161 zao\u0161trile. Trenutno stanovnici Pernika imaju vodu \u0161est sati dnevno, ali \u017eale se da raspored nije precizan i da je dostupnost vode prili\u010dno nepredvidiva.<\/p>\n\n\n\n
Iza redukcija vode se krije poku\u0161aj zaustavljanja isu\u0161ivanja akumulacijskog jezera Studena iz kojeg se vodom opskrbljuju Pernik i okolna sela. Redukcije jesu usporile isu\u0161ivanje, ali su\u0161ne jesen i zima jam\u010de da je isu\u0161ivanje i vi\u0161e nego izvjesno. Uskoro \u0107e se razina vode spustiti do samog dna \u0161to zna\u010di da \u0107e blato i talog vodu u\u010diniti nepitkom. Manjak pitke vode, pritom, nije nagnao dr\u017eavne vlasti da odustanu od pove\u0107anja cijene vode ovoga tjedna. Me\u0111utim, bu\u010dni protesti su ih natjerali da pove\u0107anje cijene povuku za podru\u010dje Pernika.<\/p>\n\n\n\n
Redukcije su kreirale cijeli niz malih katastrofa. Za vrijeme Bo\u017ei\u0107a stanovnici jednog kvarta u Perniku su se po\u017ealili da im voda iz slavina smrdi i nekoliko je ljudi zavr\u0161ilo u bolnici zbog trovanja Escherichiom coli. Ista je bakterija prona\u0111ena i u slavinama lokalnog vrti\u0107a. Nakon hitnih zamjena slavina i cijevi vlasti su pojasnile da je do zaga\u0111enja do\u0161lo zbog usisavanja vode uslijed redukcija: dio otpadnih voda je u\u0161ao u cijevi s \u010distom vodom. Naime, bile su navodno preblizu i u prili\u010dno dotrajalom stanju. U drugim dijelovima grada, zaustavljanja isporuke vode su potpuno uni\u0161tila cijevi i ostavila stanovnike sasvim bez vode. Odmah je organizirana distribucije buteljirane vode.<\/p>\n\n\n\n
Nakon svih ovih doga\u0111aja gradona\u010delnik je proglasio izvanredno stanje, a najvi\u0161i e\u0161aloni dr\u017eavne vlasti – premijer, ministar zdravstva, glavni zdravstveni inspektor, ministar unutarnjih poslova i ostali, uklju\u010dili su se u rje\u0161avanje situacije. Ili barem se trude ostaviti takvu impresiju s obzirom na to da se stalno pojavljuju u medijima obe\u0107avaju\u0107i pravdu za grad i kazne za odgovorne. Sli\u010dna mobilizacija nije izostala niti u civilnom dru\u0161tvu. Herojski poduzetnik-in\u017eenjer i biv\u0161i koncesionar pla\u017ee na Crnom moru, stanoviti Atanas Rousev, izlo\u017eio je medijima tzv. Rousevljov plan kojim bi se Studena napunila vodom iz pe\u0107ina u okolici Pernika. Indikativno je da s egzekucijom svog plana po\u010deo prije nego \u0161to su ga vlasti dozvolile.<\/p>\n\n\n\n
Kriti\u010dari su plan proglasili besmislenim jer podzemne vode se ionako podi\u017eu i kad-tad stignu u jezero. Povrh toga, ispumpavanje bi ugrozilo uobi\u010dajeni vodni ciklus. Bez obzira na kritike, vlada je izdvojila ne\u0161to vi\u0161e od 170.000 eura za realizaciju tog plana. Plan je do\u017eivio jedva zamjetan uspjeh: predvi\u0111eni output<\/em> je bio je 600-700 litara u sekundi, a na kraju je iznosio samo 40.<\/p>\n\n\n\n Kao i ve\u0107ina akumulacijskih jezera u Bugarskoj, s tri izuzetka, Studena je izgra\u0111ena u doba socijalizma. Me\u0111utim, ako zanemarimo rekonstrukciju zida brane u 2018. godini, ni\u0161ta nije bilo obnavljano sve do izbijanja ove krize, a neki dijelovi su iziskivali obnovu jo\u0161 prije dvadesetak godina. S obzirom na kriminalni nedostatak odr\u017eavanja, \u010dak 75% vode iz jezera se gubi u dotrajalim cijevima i na ostale na\u010dine. Kao privremena zamjena u ovom kriznom periodu moglo je usko\u010diti obli\u017enje akumulacijsko jezero P\u010delina, ali pumpe ukradene u kaoti\u010dnim devedesetima nikad nisu bile nadomje\u0161tene i jezero osposobljeno.<\/p>\n\n\n\n Grad je odlu\u010dio obnoviti staru stanicu za pro\u010di\u0161\u0107avanje, izgraditi jo\u0161 jednu te osposobiti dijelove mre\u017ee. Me\u0111utim, u tom se procesu otkrilo da velika koli\u010dina vode misteriozno nestaje na putu od jezera do stanice za pro\u010di\u0161\u0107avanje. Ubrzo se otkrio i razlog: cijevi prolaze ispod industrijske zone. A u toj zoni se nalazi 17 kompanija, me\u0111u kojima i Industrija Stomana, najve\u0107i bugarski proizvo\u0111a\u010d \u010delika, privatiziran 2001. godine. Ta se kompanija, naime, ilegalno priklju\u010dila na vodovod kako bi si priskrbila vodu za proizvodne svrhe. <\/p>\n\n\n\n Prema podacima Ministarstva za okoli\u0161, Pernik navodi da mu mjese\u010dne potrebe za vodu iznose 1.550.000 kubi\u010dnih metara vode. S obzirom na to da procijenjeni gubici iznose oko 75%, zna\u010di da gra\u0111ani mjese\u010dno konzumiraju samo 400.000 kubi\u010dnih metara vode. Prema izvje\u0161taju privatizirane Sofijske vodoopskrbe, Stomana mjese\u010dno ukrade oko 650.000 kubi\u010dnih metara vode, dok plati oko 150.000. Dakle, tih 650.000 se bilje\u017ee naprosto kao gubici koje gra\u0111ani pokrivaju svojim ra\u010dunima za vodu. Postoje i drugi izvje\u0161taji koji tvrde da Stomana koristi Studene, a ne svoje rezervoare i pla\u0107a samo petinu potro\u0161nje vode. Iz kompanije odbacuju sve optu\u017ebe i tvrde da ne mogu biti odgovorni za curenja iz dotrajale dr\u017eavne vodovodne infrastrukture. Njihovo obja\u0161njenje ima smisla, ali svejedno nema smisla da gubitke, ma koji im razlozi bili, kompenziraju gra\u0111ani.<\/p>\n\n\n\n Prema svemu sude\u0107i, uloga Stomane u cijeloj pri\u010di vjerojatno nikada ne\u0107e biti do kraja razja\u0161njena. To je sugerirala i izjava ministra ekonomije Emila Karanikolova koji je ustvrdio da nije izvediva provjera svih slavina u industrijskoj zoni i da je puno realisti\u010dnija izgradnja novih vodovodnih cijevi koje \u0107e zaobi\u0107i zonu. Dakle, pod izlikom hitnosti i nedostatka vremena za ozbiljno istra\u017eivanje, dr\u017eava li\u0161ava privatne kompanije bilo kakve odgovornosti. U perverznom zatvorenom krugu, izbijanje krize je razlog za\u0161to nema istra\u017eivanja uzroka krize.<\/p>\n\n\n\n Privatne kompanije su sada imunizirane, a lokalno i regionalno tu\u017eiteljstvo se okrenulo prema javnim slu\u017ebenicima. Sumnja se u krivnju na najvi\u0161em institucionalnom nivou, tako da su slu\u010dajevi optu\u017ebi za terorizam i korupciju predani Specijalnom tu\u017eiteljstvu. Rezultati istrage jo\u0161 nisu obznanjeni. Upravitelj Studene je dobio otkaz, dok je ministrica regionalnog razvoja zadr\u017eana na svojoj poziciji iako je direktno odgovorna za sva akumulacijska jezera i brane u dr\u017eavi. Kao i ministar okoli\u0161a, Neno Dimov, notorni negator klimatskih promjena i zagovornik interesa kapitala, iako je “potpisivao” mjese\u010dne razine ispu\u0161tanja vode iz Studene, bez obzira na upozorenja o isu\u0161ivanju. Tako\u0111er, istra\u017eiva\u010dki novinari sumnjaju da spomenuta obnova brane nije obavljena propisno. Nju je odradila privatna kompanija koja nije koristila ronioce \u0161to bi im pove\u0107alo tro\u0161kove, ve\u0107 su samo pustili ve\u0107e koli\u010dine vode bez provjere.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu se oglasio i premijer Bojko Borisov. On je iznio cini\u010dnu hipotezu po kojoj su za katastrofu odgovorne “stare babe” koje “ostavljaju slavine preko zime djelomi\u010dno otvorene kako se voda ne bi smrznula. To je radila i moja baba”. (Sli\u010dno je 2009. opravdavao i mjere \u0161tednje pronalaze\u0107i razloge u “prevelikim penzijama” i penzionerima koji halapljivo glo\u0111u prora\u010dun.) Tako\u0111er, dodao je jo\u0161 jednu procjenu: da su lokalne vlasti uspje\u0161nije privatizirale vodovode i bile konkurentnije u privla\u010denju europskih fondova, dr\u017eava ne bi prekora\u010divala deficit zbog hitnih obnova sustava. Kao i uvijek, Borisov svoje stavove formulira u \u0161aljivoj i “prirodnoj” maniri \u010dime pripitomljuje neoliberalnu ideologiju i osigurava joj konsenzus \u0161to nikako ne uspijeva stru\u010dnjacima koji koriste tehnokratske fraze.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to su neke cijevi zamijenjene, vlasti su proglasile da se curenje vode smanjilo za 20%. Ministar ekonomije Karanikolov je spor ritam rada objasnio time da lokalne vlasti nemaju mapu mre\u017ee cijevi te da su neke cijevi postavljene preblizu podzemnoj elektri\u010dnoj infrastrukturi \u0161to zahvate \u010dini rizi\u010dnim. Neki su medijski izvje\u0161taji naglasili iznimno lo\u0161e stanje u lokalnom vodovodu i manjak radnika, no nitko razloge nije prona\u0161ao u mjerama \u0161tednje iz kasnih devedesetih. Naprotiv, ministrica regionalnog razvoja Avramova je razloge slabog financijskog stanja pripisala gra\u0111anima neplati\u0161ama ra\u010duna. Ako tome i slu\u010dajno je tako, onda razloge treba tra\u017eiti u liberalizaciji sektora koja je vodovodnim kompanija nametnula samoodr\u017eivost u konkuriranju na tr\u017ei\u0161tu ili u borbi za europske fondove.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to smo napomenuli na po\u010detku, razina vode se pribli\u017eava dnu i ve\u0107 su potrebni sofisticiraniji pro\u010di\u0161\u0107iva\u010di od postoje\u0107ih kako bi vodu odr\u017eavali pitkom. Dr\u017eava se morala odmaknuti od strogo proklamirane tr\u017ei\u0161ne logike i ulo\u017eiti petnaest milijuna eura u izgradnju novog pro\u010di\u0161\u0107ava\u010da. Sredstva su odobrena i za obnovu cijevi i dotrajale infrastrukture. Ve\u0107ina komentatora se sla\u017ee da su ove mjere do\u0161le prekasno. Jo\u0161 u rujnu su zastupnici u parlamentu upozoravali na stanje u Studenoj, no ministar Dimov je upozorenja odbacio uz tvrdnju da vode za normalnu opskrbu ima najmanje do sije\u010dnja 2020. godine. Kao \u0161to znamo, redukcije se krenule jo\u0161 u studenom.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, redukcije su uvedene i u sela blizu Pernika koja se ne napajaju iz Studene, ali je zbog presu\u0161ivanja njihova voda preusmjerena u Studenu. Kao i uvijek, u nastojanjima da se ograni\u010di izbijanje krize, sela se prva \u017ertvuju. Stru\u010dnjaci, pak, upozoravaju da bi se kriza bila izbjegla da su se blage redukcije uvele pro\u0161log ljeta. Najvjerojatniji razlog odgode kriznog upravljanja su bili lokalni izbori koji su se odr\u017eali u listopadu.<\/p>\n\n\n\n Ljutiti gra\u0111ani su organizirali prosvjede, pa \u010dak i javnu molitvu kako bi ih nebesa usli\u0161ila ki\u0161om. Molitva vam ne mora zvu\u010dati bizarno jer se i vlasti jedino pouzdaju u bo\u017eju intervenciju s obzirom na to da se otkrilo u kojoj je mjeri dr\u017eava naprosto napustila svoju funkciju osiguravanja infrastrukture za osnovne ljudske potrebe i izbjegavanja mogu\u0107ih katastrofa. O razmjerima pogubljenosti najbolje govori slu\u010daj zamjenika ministra okoli\u0161a. On je 2. sije\u010dnja izjavio da ima vode dovoljno za narednih 25 dana i odmah potom proturje\u010dio samom sebi s izra\u017eenom nadom da \u0107e se kriza razrije\u0161iti na prolje\u0107e, misle\u0107i na otapanje snijega.<\/p>\n\n\n\n Trenutno je sveukupno 315.000 stanovnika Bugarske izlo\u017eeno bla\u017eim ili o\u0161trijim redukcijama vode i o\u010dekuje se da taj broj mo\u017ee samo rasti. Kriza u Perniku potaknula je pitanja o stanju ostalih akumulacijskih jezera i ministrica Avramova je potvrdila da se jo\u0161 tri nalaze na rubu krize. U njima ima vode za jo\u0161 \u0161est tjedana, odnosno tri ili \u010detiri mjeseca, i to isklju\u010divo pod uvjetom da se voda koristi samo za pi\u0107e, a ne i za industrijske potrebe. S obzirom na to da industrija ima izravan pristup izvorima vode, taj je uvjet itekako upitan.<\/p>\n\n\n\n Jedno od ugro\u017eenih akumulacijskih jezera jest i one koje opskrbljuje Botevgrad, grad u kojem \u017eivi 30.000 ljudi. Privatna hidroelektrana koja se nalazi na jezeru crpi 1,2 milijuna kubi\u010dnih metara vode u dva tjedna, \u0161to zalihe vode za pi\u0107e ostavlja na kriti\u010dnoj razini. (U Bugarskoj postoji 140 takvih privatnih malih hidroelektrana koje ugro\u017eavaju ekosistem i obli\u017enja naselja izla\u017eu rizicima poplava.) Lokalne vlasti su nemo\u0107ne jer se dotok vode mo\u017ee zaustaviti samo unutar elektrana koje ga “samo-reguliraju”.<\/p>\n\n\n\n Preostali gradovi kojima prijete redukcije vode su Varna, Burgas i Sliven. Stru\u010dnjaci pritom upozoravaju da su ministri\u010dine procjene o zalihama vode preoptimisti\u010dne jer su, kao i slu\u010daju Pernika zasnovane na projekcijama, a ne na sustavima mjerenja koji nedostaju. Ministrica je, tako\u0111er, dodatno depolitizirala krizu svaljuju\u0107i odgovornost na su\u0161no ljeto i su\u0161nu jesen, bez da je uzroke su\u0161e potra\u017eila u klimatskim promjenama. U nedavnom izvje\u0161taju Svjetskog fonda za prirodu (WWF) je upravo upozoreno na izrazite rizike od su\u0161e u Bugarskoj zbog klimatskih promjena. Ta upozorenja nisu ni\u0161ta novo za dr\u017eavu. Prije koju godinu je odjel za klimatske promjene pri Ministarstvu okoli\u0161a izdao sli\u010dno upozorenje. Preostaje za vidjeti kad \u0107e dr\u017eava po\u010deti djelovati sukladno vlastitim prognozama.<\/p>\n\n\n\n S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Suo\u010deni s nedostatkom pitke vode zbog neefikasne dr\u017eave i pohlepe kapitala, stanovnici bugarskog grada Pernika su se okrenuli protestima i molitvi. Jer samo ih ki\u0161a mo\u017ee spasiti. Pernik, zapu\u0161teni industrijski grad od 100.000 stanovnika u zapadnoj Bugarskoj, suo\u010dava se s ozbiljnom krizom vodoopskrbe. Jo\u0161 18. studenog su gradske vlasti uvele redukcije vode, a da bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30530,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[564,182,679],"theme":[457],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-30519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bugarska","tag-okolis","tag-voda","theme-klima","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30519"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30531,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30519\/revisions\/30531"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30519"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30519"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30519"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30519"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Zapu\u0161tena infrastruktura<\/h2>\n\n\n\n
Kasna intervencija<\/h2>\n\n\n\n