{"id":30508,"date":"2020-01-09T13:36:33","date_gmt":"2020-01-09T12:36:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30508"},"modified":"2020-01-09T19:59:30","modified_gmt":"2020-01-09T18:59:30","slug":"godine-prolaze-nitko-prstom-makao-nije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30508","title":{"rendered":"“Godine prolaze, nitko prstom makao nije”"},"content":{"rendered":"\n

Jo\u0161 jedna ekolo\u0161ka katastrofa na\u0161la se na medijskom tapetu na samom kraju godine, ovaj put znatno bli\u017ee doma od afri\u010dkih, amazonskih i australskih po\u017eara. Radi se o curenju mazuta iz tvornice glinice Jadral, izgra\u0111ene 1976. godine u blizini Obrovca u dana\u0161njoj Zadarskoj \u017eupaniji na koju je upozorio jedan lokalni stanovnik<\/a>. Jadral, poznatiji kao “Glinica” danas predstavlja simbol neuspje\u0161nih industrijskih projekata kojeg \u017eivotom ogor\u010deni lokalni stanovnici smatraju sinegdohom samoupravnog socijalizma. Iscuriv\u0161i u kr\u0161ko tlo, mazut je dospio u ponornice, odakle se, uglavnom nakon obilnih ki\u0161a, polagano preta\u010de u rijeku Zrmanju. Pretpostavka je da je ovaj put iscurilo nekoliko desetaka, a mo\u017eda i stotina litara mazuta. To\u010dna lokacija \u0161tete je ispod sela Mari\u010di\u0107i, kod tzv. Jezera, na nekih devet kilometara od u\u0161\u0107a, a posljedice su bile vidljive sve do Novigradskog mora \u2013 smaragdna rijeka postala je mutna i bezli\u010dna. <\/p>\n\n\n\n

Osim mazuta, u rijeku je curio i otpad crvenog mulja kao i lu\u017eina, a zbog takvih opasnosti, lokacija tvornice Jadral odavno je ve\u0107 svrstana u one koje uni\u0161tavaju \u0161iru okolicu, zbog \u010dega je treba \u0161to hitnije sanirati, ali ovaj put po pravilima struke. Crveni mulj je glavni tehnolo\u0161ki otpad kojim se glinica dobiva iz boksita, a sastoji se od te\u0161ko topivih metalnih oksida. Na lokaciji je prisutna i lu\u017eina koja sadr\u017ei opasne tvari poput visoko korozivnih kalij i natrij hidroksida \u0161to lako reagiraju s organskim tvarima rastapaju\u0107i ih. Ta lu\u017eina je dakle naj\u0161tetniji aspekt ove katastrofe. Prema nekim procjenama, nakon zatvaranja Glinice, na lokalitetu je ostalo jo\u0161 750.000 kubi\u010dnih metara crvenog mulja i oko milijun kubnih metara otpadne lu\u017eine. Ovdje treba napomenuti da su ovo podaci iz 2013. godine, deset godina od prve slu\u017ebene sanacije tvornice. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Osnovni narativ zaga\u0111enja prati standardna ograni\u010denja politi\u010dkih okolnosti (uglavnom nepotizam i korupciju) kojima je zatrovana cijela Zadarska \u017eupanija, po tome nimalo razli\u010dita od ostalih. Prema izjavama svjedoka, u okolici Glinice smje\u0161tena su dva rezervoara puna mazuta promjera 20 metara. To zna\u010di da koli\u010dina mazuta koja trenutno ugro\u017eava Zrmanju iznosi oko 400 kubi\u010dnih metara. Ekolo\u0161ki rizici proizlaze iz \u010dinjenice da su tankovi lo\u0161e napravljeni i da cure u porozno kr\u0161ko tlo te da je sanacija odra\u0111ena 2003. godine bila potpuno neuspje\u0161na. No, vara\u017edinska firma koja je vodila sanaciju, danas se \u2013 hvala bogu \u2013 vi\u0161e ne bavi tim poslom ve\u0107 turizmom i ugostiteljstvom \u2013 u zadarskoj \u017eupaniji. Promijenili su djelatnosti nakon sanacije Glinice, dobiv\u0161i neki hotel kojeg ne\u0107emo reklamirati, a uz vjerojatnu pomo\u0107, pi\u0161u gotovo svi lokalni mediji, tada\u0161nje vladaju\u0107e politi\u010dke strukture. Ekolozi su istovremeno<\/a> upozoravali da je nepravilnosti u ovom slu\u010daju vi\u0161e nego pravilnosti, i da Glinica nije jedina la\u017eno sanirana tvornica. <\/p>\n\n\n\n

Godine 2010. pisalo se kako je do tada u sanaciju ulo\u017eeno 120 milijuna kuna, a novi krug zahtijevao je jo\u0161 100 milijuna. Neki drugi izvori nabrajaju ukupno 240 milijuna utro\u0161enih kuna. Ista sredstva mogla su naprimjer biti utro\u0161ena u razvoj obrova\u010dke op\u0107ine. No, podru\u010dja na kojima u zadarskoj okolici jo\u0161 \u017eive Srbi, nisu posljednja na listi prioriteta, nego ih tamo uop\u0107e nema. Podru\u010dja su to bez novog asfalta, s neodr\u017eavanom uli\u010dnom rasvjetom i s jednom autobusnom linijom prema Zadru tjedno. Poruka je jasna \u2013 mo\u017eda ste ostali, ali \u017eivjeti s nama ne\u0107ete. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Kriminalnom do ravnodu\u0161nosti ili emigracije<\/h2>\n\n\n\n

Mediji obi\u010dno prenose izjave<\/a> razno raznih slu\u017ebenih osoba, poprili\u010dno hladnokrvno i nimalo kriti\u010dki, pa javnost ostaje ravnodu\u0161na na kriminal i neodgovorno raspolaganje kolektivnim dobrima. Medijski sugovornici koji o stotinama milijuna kuna govore kao da se radi o nekom kikirikiju isti su oni koji bi zapravo trebali biti iza re\u0161etaka. Tu nema nekih enigmi i zakulisnih igrica, nevidljivih tokova novaca, ili skrivenih motiva. Ve\u0107 i povr\u0161no pregledavanje medija na ovu temu jasno pokazuje da godinama ista imena govore kako je sve u redu. Za takvo ne\u0161to vi\u0161e je odgovorno nepotisti\u010dko kadroviranje nego nepravedno imputirana koruptivnost prosje\u010dnog “zadarskog vlaja”. U \u017eupaniji u kojoj za rad u bilo kojoj javnoj instituciji, pa \u010dak i kao \u010dista\u010dica, mora\u0161 ili biti \u010dlan vladaju\u0107e stranke (Zna se) ili lokalne autohtone elite, inspektori i druge nadle\u017ene osobe nisu samostalni profesionalci. Niti je otpor mogu\u0107, jer svaki otpor ne ugro\u017eava samo buntovnika, nego i njegovu\/njezinu obitelj. A lokalna elita, ne preza od prijetnji. Metode kojima se izvan tr\u017ei\u0161ta rada devedesetih dr\u017ealo preostale Srbe, danas se rabe za slamanje politi\u010dkog otpora. A napredne su to metode i najva\u017eniji razlog trajne emigracije moje generacije iz rodnog nam kraja. <\/p>\n\n\n\n

Premijer Andrej Plenkovi\u0107 u tom je kontekstu zaista bio u pravu, kada je gubitak predsjedni\u010dkih izbora svoje stranke objasnio demografijom: podru\u010dja u kojima godinama vlada HDZ opusto\u0161ena su; a Glinica i Zrmanja \u010dine nevjerojatno kvalitetan primjer tih dinamika upravo zbog toga \u0161to svjedo\u010di potpunoj impotenciji pravne dr\u017eave. Ako na primjer inspektorica zaista, kao \u0161to je optu\u017euje Slobodna Dalmacija, nije niti uzela uzorke na analizu, iako realno sumnjam u to, poznavaju\u0107i donekle rad i inspektorata i Zavoda za javno zdravstvo Zadar, za\u0161to nije procesuirana za nano\u0161enje \u0161tete uzrokovane grubom povredom radnih obaveza? Ovo je tek artikulacijsko hipoteti\u010dko pitanje, odgovor je jasan. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: \u0110ur\u0111ica \u010cili\u0107 \/ Okolica Obrovca<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

U vrijeme kada su klimatske promjene postale sastavni dio vremenske prognoze, inzistiranje na \u010dinjenici da je ekologija sustav povezanih posuda te da ekolo\u0161ka katastrofa u jednom dijelu sustava izaziva kaskadnu reakciju, zaista se \u010dini zalihozno. Ipak, treba istaknuti da je priroda izrazito otporna, a tako i Zrmanja. Nakon \u0161to je ova pri\u010da napokon dospjela u mejnstrim medije, saznalo se i koliki su to\u010dno razmjeri i dugotrajnost ove ekolo\u0161ke \u0161tete. Ispostavilo se da razno razne tvari cure u Zrmanju dekadama, pa i nakon sanacije tvornice iz 2003. godine te da ovaj posljednji incident \u010dak ni nema razmjere \u0161tete na koju su lokalci ve\u0107 odavno navikli. Obrova\u010dka kolektivna memorija svjedo\u010di o danima kada bi nakon obilnih ki\u0161a Zrmanja bila toliko crna i mutna da su potamnile i njezine obale, a i sada su tragovi mazuta vidljivi po \u0161a\u0161u koji raste u rijeci uz samu njenu obalu. Sada su zahvaljuju\u0107i jednom lokalcu i buci koju je vlastoru\u010dno podigao napokon poduzete mjere za sanaciju rijeke Zrmanje. Njegov je citat iz naslova, i njegov je uspjeh va\u017eno istaknuti jer svjedo\u010di tome da se \u010dak i u Zadarskoj \u017eupaniji isplati opirati. Mo\u017eda se ne mo\u017ee pobijediti, na kraju vjerojatno nitko ne\u0107e zavr\u0161iti u zatvoru zbog ove pri\u010de, a ako netko i zavr\u0161i, ve\u0107 \u0107e se pojaviti neki dobronamjerni predsjednik koji \u0107e pomilovati vlastiti kadar. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 jedna ekolo\u0161ka katastrofa na\u0161la se na medijskom tapetu na samom kraju godine, ovaj put znatno bli\u017ee doma od afri\u010dkih, amazonskih i australskih po\u017eara. Radi se o curenju mazuta iz tvornice glinice Jadral, izgra\u0111ene 1976. godine u blizini Obrovca u dana\u0161njoj Zadarskoj \u017eupaniji na koju je upozorio jedan lokalni stanovnik. Jadral, poznatiji kao “Glinica” danas […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30513,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[753,754,612,752],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30508","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-glinica","tag-obrovac","tag-zagadenje","tag-zrmanja","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30508","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30508"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30508\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30522,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30508\/revisions\/30522"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30513"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30508"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30508"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30508"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30508"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30508"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30508"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}