Pretposljednjeg dana 2019. godine potpisan je novi, petogodi\u0161nji sporazum o transportu plina iz Rusije do Europe preko Ukrajine. U slu\u010daju njegovog nepotpisivanja, Europa bi se bila na\u0161la u vrlo nezavidnoj situaciji. Alternativni cjevovodi jo\u0161 nisu u funkciji, a pritom su neki me\u0111u njima (Sjeverni tok 2) sporni pravno, ekonomski, politi\u010dki, itd.. Obustava plina rezultirala bi zastojem u ekonomiji koju ionako \u010deka neizvjesna ekonomska budu\u0107nost, stoga je neuspjeh u ovom slu\u010daju mogao rezultirati sna\u017enim negativnim posljedicama za EU izazvav\u0161i ekonomske i socijalne potrese. Dok \u010dekamo da Europska unija preuzme nedosanjanu, i ispra\u017enjenu funkciju svjetskog predvodnika u zaustavljanju klimatskih promjena, od njezine uloge u ekologiji, ne\u0161to je jasnija ona u tradicionalnoj energetici. <\/p>\n\n\n\n
Decembar je obilje\u017eila dugo \u010dekana, i sre\u0107om kratkoro\u010dna panika, oko opskrbe plinom preko Ukrajine u narednim godinama. \u010cini se naizgled kontradiktorno stavljati toliki fokus na plin, uz istovremene kreacije strategija koje taj plin planiraju uskoro izbaciti iz upotrebe. Razrje\u0161enje ove kontradikcije je vi\u0161e nego jednostavno \u2013 sanacija klimatskih promjena da, ali nerealno je misliti da \u0107e se to dogoditi pod cijenu zadovoljavanja larpurlartisti\u010dkih sofisti\u010dkih formi i odbacivanjem temeljnih ljudskih prioriteta. Sigurna opskrba plinom u ovom trenutku zna\u010di kakvu takvu socijalnu sigurnost, kontrolu energetskog siroma\u0161tva i tranzicijsko “manje zlo” od ugljena. Jo\u0161 jednom, radi se o ekonomskom pitanju, ne o ideolo\u0161ki binarno odre\u0111enim kategorijama vrijednosti: klimatske promjene i sigurnost temeljnih potreba ljudi ne smije se nikad prikazivati kao me\u0111usobno isklju\u010dive zbog toga \u0161to takav pristup problemu kreira izrazito ograni\u010dene i isklju\u010divo moralne pseudokontradikcije istovremeno nas udaljavaju\u0107i od rje\u0161enja. Dapa\u010de, takve kontradikcije obi\u010dno svjedo\u010de ograni\u010denom razumijevanju problema svedenog na “liniju manjeg otpora” i otkrivaju vi\u0161ak srednjoklasnog standarda kao i manjak socijalne empatije prema drugim klasama.<\/p>\n\n\n\n
Pregovori o opskrbi plinom za Europu preko Rusije, djelovali su manje licemjerno nego u pro\u0161losti, s kartama znatno otkrivenijima nego ranijih godina i sa jasno poslo\u017eenim prioritetima s obje strane metafori\u010dkog pregovara\u010dkog stola. Da plin nema dugoro\u010dnu budu\u0107nost u EU jasno je bilo svim pregovara\u010dkim stranama. Takva svijest nu\u017eno mijenja i same uvjete pregovaranja i zagri\u017eenost svih strana. Ovdje se zapravo radilo o atipi\u010dnom primjeru u kojem bi u slu\u010daju neuspjeha ovih pregovora nastradale sve strane. Rusija ne smije izgubiti europsko energetsko tr\u017ei\u0161te, Ukrajina ne smije izgubiti tranzitne poreze, a Europa ne smije izgubiti sigurnost opskrbe. Ostalo je rekli bi laici, “pitanje semantike”.<\/p>\n\n\n\n
Otprilike 24 sata do isteka rokova za produ\u017eenje tranzitnog ugovora o transportu plina iz Rusije u Europu preko Ukrajine postignuto je kona\u010dno rje\u0161enje. \u010cinjenica da su Rusija i Ukrajina u sukobu i da je Rusija time poku\u0161avala oslabiti ekonomsku poziciju svog “neprijatelja”, dovoljna je da objasni potrebu za promjenom uvjeta opskrbe. Ipak, pored svih drugih opcija, za Europu je ruski plin preko Ukrajine i dalje najjeftinija, najvi\u0161e u skladu sa njezinim energetskim strategijama. Nakon vi\u0161egodi\u0161njeg pozicioniranja, prijetnji, \u0161epurenja, i vi\u0161emjese\u010dnih formalno bilateralnih (Rusija – Ukrajina), a neformalno trilateralnih pregovora koje je ‘facilitirala’ i u kojima je ‘medijaciju’ vr\u0161ila Europska unija, ugovor je ipak potpisan 30. decembra netom prije isteka roka na posljednji dan godine. Trajnost ugovora ovaj je put predvi\u0111ena na rok kra\u0107i nego ikada \u2013 na 5 godina. <\/p>\n\n\n\n
\u010cinjenica da je ovako kratak rok zadovoljio sve strane, tako\u0111er svjedo\u010di tome da su klimatske promjene utjecale i na planiranje plinskog tr\u017ei\u0161ta. Meni se \u010dini da bi ovdje bilo pogre\u0161no prihvatljivost tog roka svesti na tek \u010dekanje da se zavr\u0161e Sjeverni tok 2 i Turski tok. Osnovna razlika izme\u0111u Sjevernog toka 2 i Ukrajinskoga, le\u017ei u tr\u017ei\u0161noj isplativosti obaju cjevovoda. A kao \u0161to je Bilten ve\u0107 prenosio, prema analizama njema\u010dkih energetskih stru\u010dnjaka Sjeverni tok 2 nikad ne\u0107e biti zapravo isplativ. On je posljednji izdah profitnih interesa koje je Njema\u010dka gradila u periodu stabilnijeg ekonomskog rasta. S druge strane, on je poku\u0161aj Rusije da u ovim tranzicijskim vremenima osigura svoj maksimalni ekonomski opseg, dok se jo\u0161 mo\u017ee. Jer \u0161to je bolje Europa povezna cjevovodima s Rusijom, to \u0107e kasnije Rusija izgubiti va\u017ene prihode. S druge strane, o\u010dekivati od Rusije da potpomogne europske klimatske ciljeve a na op\u0107u globalnu dobrobit naivno je, jer izvoz plina i nafte hrani Rusiju. <\/p>\n\n\n\n
Prethodni ugovor Rusije i Ukrajine trajao je 10 godina, a potpisan je 2009. nakon prvog slu\u010daja obustave plina zbog nepla\u0107enih tarifa, \u0161to je rezultiralo smrzavanjima siroma\u0161nih u EU. No, i Rusija je (odnosno Gazprom) isto tako dugovala Ukrajini<\/a> (odnosno Naftogazu) 2.9 milijardi ameri\u010dkih dolara na ime tranzitnih tarifa i carina za plin ispostavljen Europi. Osim isplate tih dugova, Rusija se pristala povu\u0107i iz svih otvorenih arbitra\u017enih sukoba s Ukrajinom na temu plina. Odluku o isplati 2.9 milijardi dolara Naftogazu donio je jedan od takvih arbitra\u017enih sudova (u Stockholmu, u decembru 2017. i februaru 2018.). Iz ovog ugovora Ukrajina \u0107e crpiti i tri milijarde dolara godi\u0161nje u tranzitnim tarifama.<\/p>\n\n\n\n EU zadovoljava 18 posto svojih plinskih potreba iz ruskoga plina preko Ukrajine. Prema novom ugovoru, Gazprom \u0107e preko Ukrajine 2020. godine prevesti 65 milijardi kubi\u010dnih metara prirodnog plina, ali \u0107e od 2021. do 2024. ta koli\u010dina pasti na 40 milijardi kubi\u010dnih metara godi\u0161nje. Pro\u0161le je godine Gazprom opskrbio Europu sa 200.8 milijardi kubi\u010dnih metara plina, od \u010dega je 40 posto u\u0161lo preko Ukrajine. Iako je ugovor potpisan na pet godina, Maro\u0161 \u0160ef\u010dovi\u010d, Slovak u Europskoj komisiji<\/a> koji je vodio europsku stranu pregovora deset dana prije potpisivanja kona\u010dnog ugovora najavio je da su rje\u0161avanjem ovih problema osigurani preduvjeti pouzdane opskrbe EU ruskim plinom u narednih 15 godina. Period je to u kojem Europa mora reducirati svoju ovisnost i o ugljenu i o plinu. Tako\u0111er, ovaj ugovor smatra se pobjedom svih strana. Ipak, jedna do sad ne spomenuta strana nije nimalo zadovoljna pobolj\u0161avanjem rusko-europsko-ukrajinskih plinskih odnosa: Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Zemlja “s glavom u pijesku” \u010dije pona\u0161anje ujedinjuje sve spomenute strane, pa po novome i Kinu protiv sebe. Je li to neki novi geopoliti\u010dki trend ili ne\u0161to \u0161to \u0107e zavr\u0161iti s padom Donalda Trumpa, promatrat \u0107emo ove godine. Za sada, vuk sit, ovce na broju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pretposljednjeg dana 2019. godine potpisan je novi, petogodi\u0161nji sporazum o transportu plina iz Rusije do Europe preko Ukrajine. U slu\u010daju njegovog nepotpisivanja, Europa bi se bila na\u0161la u vrlo nezavidnoj situaciji. Alternativni cjevovodi jo\u0161 nisu u funkciji, a pritom su neki me\u0111u njima (Sjeverni tok 2) sporni pravno, ekonomski, politi\u010dki, itd.. Obustava plina rezultirala bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":30466,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[532,216,531,307],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-30464","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-plin","tag-rusija","tag-sjeverni-tok-2","tag-ukrajina","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30464","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30464"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30464\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30469,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30464\/revisions\/30469"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30466"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30464"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30464"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30464"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30464"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}