{"id":30418,"date":"2019-12-23T10:37:29","date_gmt":"2019-12-23T09:37:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30418"},"modified":"2020-01-06T11:46:27","modified_gmt":"2020-01-06T10:46:27","slug":"skoro-skoro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=30418","title":{"rendered":"Dvoboj lijevog i desnog krila Tu\u0111manove diplomacije"},"content":{"rendered":"\n<p>Rezultati prvog kruga predsjedni\u010dkih izbora u Hrvatskoj nisu &#8220;iznevjerili&#8221; posljednje ankete. Relativni pobjednik, biv\u0161i premijer Zoran Milanovi\u0107, postepeno je rastao jo\u0161 od ljeta \u0161to mu je priskrbilo vode\u0107u poziciju, dok je trenutna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 uspjela zaustaviti svoj pad taman na razini koja joj osigurava drugi krug. Tre\u0107i kandidat i drugi predstavnik desnice, Miroslav \u0160koro, ipak nije uspio do kraja iskoristiti predsjedni\u010dinu kampanju punu gafova i zamalo mu je izmaknuo drugi krug.<\/p>\n\n\n\n<p>Ulazak Milanovi\u0107a u drugi krug je bio, dakle, prili\u010dno o\u010dekivan i otprilike oslikava trenutni gotovo pa maksimalni raspon SDP-ove bira\u010dke baze. Valja pritom istaknuti i da je nakon objave Milanovi\u0107eve kandidature i sam SDP rastao u anketama. Otprilike lani u ovo vrijeme su jedva prelazili nekih 10% glasova, a neposredno pred predsjedni\u010dke izbore su uhvatili 25%. To samo zna\u010di da je ta baza tu cijelo vrijeme prisutna i da joj za aktivaciju treba samo neko sna\u017enije politi\u010dko lice. I da trenutni predsjednik stranke, Davor Bernardi\u0107, \u0161to vi\u0161e stoji po strani.<\/p>\n\n\n\n<p>Puno zanimljivija dinamika odvijala se na desnici. Miroslav \u0160koro se isprofilirao kao predstavnik desnice van HDZ-a, ali djelomi\u010dno i unutarnje, koja od izbora Andreja Plenkovi\u0107a na mjesto predsjednika stranke vodi rat na niz frontova protiv njegove garniture. Zapa\u017een su rezultat ostvarili na izborima za europski parlament, a jo\u0161 zapa\u017eeniji na predsjedni\u010dkim. Za razliku od parlamentarnih izbora, euroizbori i predsjedni\u010dki su &#8220;slobodnije&#8221; naravi. Naime, udaljenost Bruxellesa i uske ovlasti predsjednika &#8220;dopu\u0161taju&#8221; bira\u010dkom tijelu razli\u010ditiji sklop motivacija jer manje utje\u010du na njihove \u017eivote od onih parlamentarnih. Drugim rije\u010dima, mo\u017ee presuditi vi\u0161e &#8220;ideolo\u0161ka&#8221; ili &#8220;protestna&#8221; motivacija. Parlamentarni izbori sa sobom nose puno ve\u0107u razinu potencijalne materijalne dobiti za \u0161irok spektar kadrova i simpatizera: od mjesta na visokim funkcijama do obi\u010dnih poslova.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga se nadamo nekoj skoroj podrobnoj anketi o motivacijama \u0160korinih glasa\u010da. Za sada mo\u017eemo samo okvirno \u0161pekulirati i naga\u0111ati. Nema dvojbe da u tom glasa\u010dkom tijelu postoji baza za dugoro\u010dniji projekt desnice van HDZ-a. No, te\u0161ko je za pretpostaviti da se ta &#8220;desnija desnica&#8221; kre\u0107e oko 25%. Iako se to iz \u0160korinog sto\u017eera nastojalo stalno opovrgavati, u njegovom rezultatu nezanemariv dio vrlo vjerojatno \u010dine takozvani protestni glasovi. Da nisu na to ra\u010dunali ne bi se ni oni odlu\u010dili na pjeva\u010da i komi\u010dara ve\u0107 na neko postoje\u0107e politi\u010dko lice. Taj je pjeva\u010dko-\u0161eretski imid\u017e sigurno donio ne\u0161to glasova, kao i obe\u0107anje pro\u0161irenja predsjedni\u010dkih ovlasti. Ta dva faktora su vjerojatno privukla ljude koji nisu fanovi prousta\u0161ke desnice, ali su dovoljno cijepljeni od antifa\u0161izma da im to ne predstavlja problem. Ili to naprosto smatraju nebitnim popratnim folklorom. Tako\u0111er, lako je mogu\u0107e da me\u0111u tim protestnim glasovima ima i onih kojima usta\u0161tvo predstavlja iskaz otpora i bunta, ali ne u presudnom ideolo\u0161kom smislu, ve\u0107 u navodnom nedostatku drugih oblika otpora. Tu oklada pada na dio mla\u0111e populacije.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Neizvjestan drugi krug<\/h2>\n\n\n\n<p>No, glavno je pitanje imaju li \u0160koro i njegov sto\u017eer \u0161anse za relevantniji uspjeh na parlamentarnim izborima. Sam \u0160koro je sino\u0107 najavio da nastavlja politiku u tom smjeru. Me\u0111utim, tu se nekoliko problema name\u0107e koji nisu ba\u0161 lako savladivi. U \u0160korinom taboru je bilo prisutno nekoliko manjih (ekstremno) desnih stranaka, a dosada\u0161nja povijest nas u\u010di da njihovo ujedinjavanje nije ba\u0161 najizglednija opcija. Tako\u0111er, \u010dini se da je do\u0161lo do raskola koalicije izme\u0111u unutarnje HDZ-ove ekstremne desnice i ove van stranke. <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Ju\u010dera\u0161nji obra\u010dun (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/zaratili-ivan-penava-i-velimir-bujanec-kad-ne-postujes-svetinje-ne-biras-sredstva-nemas-morala-i-jos-uz-to-lazes-bez-obzira-na-krajnji-ishod\/9781552\/\" target=\"_blank\">Ju\u010dera\u0161nji obra\u010dun<\/a> najistaknutije figure HDZ-ove ekstremne desnice, gradona\u010delnika Vukovara Ivana Penave, i klju\u010dne medijske figure ekstremne desnice, Velimira Bujaneca, svjedo\u010di tome u prilog. A povrh svega, upitna je i vjera samih aktera u dugoro\u010dnost projekta s obzirom na to da je on usmjeren uglavnom protiv Andreja Plenkovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Silazak Plenkovi\u0107a s vrha HDZ-a bi sigurno otupio o\u0161tricu ekstremne desnice i pridonio njenoj &#8220;mirnoj reintegraciji&#8221; u HDZ. Ta \u0107e dinamika najvi\u0161e ovisiti o redoslijedu izbora: onih u HDZ-u i onih parlamentarnih. Oni u HDZ-u bi trebali prethoditi parlamentarnim, ali analiti\u010dari ve\u0107 <a rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"upu\u0107uju (opens in a new tab)\" href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/rokovska-bitka\" target=\"_blank\">upu\u0107uju<\/a> na rizik takvog redoslijeda za Plenkovi\u0107a. Mo\u017eebitni gubitak tih izbora od Davora Ive Stiera bi zna\u010dio i kraj njegovih politi\u010dkih ambicija. Ako parlamentarne izbore premjesti na prolje\u0107e i dalje ima sve pod svojom kontrolom. Ta \u0107e dinamika imati presudan u\u010dinak i na oblikovanje politi\u010dkih procesa na ekstremnoj desnici. Logisti\u010dka snaga HDZ-a je bila vidljiva i na ovim izborima. Naime, \u0160koro je pobijedio ondje gdje je HDZ slabiji: u gradu Zagrebu i slavonskim \u017eupanijama. Sjetimo se da je u Slavoniji jo\u0161 od svojedobne prevlasti Glava\u0161evog HDSSB-a HDZ izgubio monopol nad desnim bira\u010dkim tijelom.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de drugog kruga predsjedni\u010dkih izbora, dvoboja lijevog i desnog krila Tu\u0111manove diplomacije (tu spada i \u0160koro kao svojedobni konzul u Ma\u0111arskoj), osnovno pitanje je ve\u0107 istaknuto u svim neposrednim analizama: ho\u0107e li se \u0160korini glasovi prenijeti Kolindi Grabar-Kitarovi\u0107? Odre\u0111enim dijelom sigurno ho\u0107e, ali isto tako je sigurno da \u0160koro i ekipa ne\u0107e dati eksplicitnu preporuku svojim bira\u010dima da glasaju za trenutnu predsjednicu, bez obzira \u0161to \u0107e ona inzistirati na svojevrsnom ideolo\u0161kom referendumu u drugom krugu. Takav bi im potez osakatio politi\u010dku budu\u0107nost koju grade na distanci od Plenkovi\u0107eva HDZ-a. S druge strane, Zoranu Milanovi\u0107u klju\u010dan &#8220;bazen&#8221; predstavljaju oni bira\u010di koji nisu iza\u0161li na izbore, a njih je polovica. Takva prtljaga iz prvog kruga \u010dini drugi krug neizvjesnim bez obzira na to \u0161to je desnica osvojila vi\u0161e od 50%. \u010cini se da zbog unutarnjih podjela i iscrpljenja politi\u010dke li\u010dnosti Grabar-Kitarovi\u0107 ne postoji elan za sna\u017enu anti-Milanovi\u0107evsku koaliciju na desnici. <\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to se ti\u010de preostalih kandidata valja zabilje\u017eiti slabiji rezultat Mislava Kolaku\u0161i\u0107a \u010dija se antikorupcijska histerija tako\u0111er ispuhala, prije svega jer je zavr\u0161ila u krajnjoj aroganciji. Iako je osvojio ne\u0161to manje glasova, antikorupcijski junak je ovaj put bio filmski redatelj Dario Juri\u010dan. On je svoj pristup zasnivao na ponavljanju istih neduhovitih fora s korupcijom i obra\u010dunu s Milanom Bandi\u0107em. Bolje je pro\u0161ao u ve\u0107im gradovima, ali tek treba ispitati ideolo\u0161ku pozadinu njegovih bira\u010da. Vjerojatno je ne\u0161to \u0161arolikija od pretpostavljene isklju\u010divo lijevo-liberalne. Jedina prava lijeva kandidatkinja, Katarina Peovi\u0107 iz Radni\u010dke fronte, nije ostvarila objektivno zapa\u017een rezultat, ali je svojim istupima uspjela pro\u0161iriti prostor legitimne politi\u010dke rasprave. I to je ono najva\u017enije u njenoj kampanji i ono \u0161to \u0107e ostaviti vi\u0161e traga od samog rezultata. A vidljivo je i da je najbolji rezultat ostvarila u Puli, vi\u0161e od 4%, \u0161to je svakako u\u010dinak djelovanja Radni\u010dke fronte u i oko Uljanika. To je ujedno i recept za budu\u0107nost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rezultati prvog kruga predsjedni\u010dkih izbora u Hrvatskoj nisu &#8220;iznevjerili&#8221; posljednje ankete. Relativni pobjednik, biv\u0161i premijer Zoran Milanovi\u0107, postepeno je rastao jo\u0161 od ljeta \u0161to mu je priskrbilo vode\u0107u poziciju, dok je trenutna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 uspjela zaustaviti svoj pad taman na razini koja joj osigurava drugi krug. Tre\u0107i kandidat i drugi predstavnik desnice, Miroslav \u0160koro, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30420,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-30418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30418","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30418"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30418\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30426,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30418\/revisions\/30426"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30418"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30418"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30418"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30418"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30418"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30418"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30418"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}