Uslijed histerije oko migranata, Slovenija je na manjak radne snage odgovorila cije\u0111enjem umirovljenika. Posve zanemaruju\u0107i podatke po kojima slovenski radnici prednja\u010de u Europi po negativnoj procjeni ho\u0107e li zbog uvjeta rada i njihova u\u010dinka na zdravlje mo\u0107i do\u010dekati \u0161ezdesetu godinu na radnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n
Na tr\u017ei\u0161tu potra\u017enja prema\u0161uje ponudu! Tr\u017ei\u0161te je ono slovenske radne snage, a ponu\u0111a\u010di radnici koji prodaju svoju radnu snagu. Statisti\u010dki gledano, stopa nezaposlenosti je na povijesno niskim razinama: 7,2%. U usporedbi s vrhuncem krize 2013.\/2014. stopa je na dvostruko ni\u017eoj razini, \u0161to se \u010dini ohrabruju\u0107im. Me\u0111utim, sa statistikom je sli\u010dna stvar kao s umjetni\u010dkim slikama: lijepa je jedino ako joj se divimo s prikladne distance. \u010cim se pribli\u017eimo, stvari se prili\u010dno iskvare. A naravno da \u0107emo u\u010diniti ba\u0161 to.<\/p>\n\n\n\n
Otkad Slovenija u\u017eiva solidan ekonomski rast u posljednih nekoliko godina, poslodavci su suo\u010deni s manjkom radne snage. Situacija je dodatno ote\u017eana demografskim trendovima, stanovni\u0161tvo je sve starije i starije. Putem reforme mirovinskog sustava dr\u017eava nastoji stimulirati ljude da ostanu zaposleni \u0161to du\u017ee, a jedna od mjera je tzv. dvostruki status. Ona dozvoljava radniku\/umirovljeniku da po\u010dne primati dio mirovine dok je i dalje zaposlen i prima pla\u0107u. Naravno, sve pod uvjetom da su stekli uvjete za starosnu mirovinu. Ova je mjera odmah do\u017eivjela kritike jer se primijetilo da je neadekvatna za one koji rade na fizi\u010dki zahtjevnim poslovima. Oni zbog problema sa zdravljem uglavnom ne do\u017eive starosnu mirovinu, ali o tome ne\u0161to vi\u0161e kasnije.<\/p>\n\n\n\n
Premda je u Sloveniji registrirano 70.000 nezaposlenih, prostor za pro\u0161irenje doma\u0107e radne snage, iako prisutan, je prili\u010dno ograni\u010den. Me\u0111u nezaposlenima prevladavaju oni dugoro\u010dno nezaposleni i njihov povratak na tr\u017ei\u0161te rada je prili\u010dno ote\u017ean. Vladin Institut za makroekonomsku analizu i razvoj predvi\u0111a da \u0107e jedino imigracija radne snage osigurati potrebe tr\u017ei\u0161ta rada u narednim godinama. Procjena je da bi za kompenzaciju doma\u0107e radne snage godi\u0161nje bilo potrebno da 10.000 ljudi godi\u0161nje vi\u0161e imigrira nego \u0161to ih emigrira. Ve\u0107ina strane rezervne armije radne snage dolazi, dakako, iz zemalja biv\u0161e Jugoslavije, najvi\u0161e iz Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n
Da\nbi ta kompenzacija profunkcionirala moraju se uvesti dubinske\nsistemske promjene. Za po\u010detak, vlasti, kao i gra\u0111ani, moraju\npromijeniti svoj odnos prema strancima i prestati ih dr\u017eati na\ndistanci. Suprotno uvrije\u017eenom mi\u0161ljenju stranih radnika, vi\u0161e\nnjih treba slovenska dr\u017eava nego \u0161to oni trebaju nju. Jedna od\nmjera koja se nu\u017eno mora uvesti je produ\u017eenje te\u010daja jezika koji\nnudi dr\u017eava. Trenutno je prekratak i li\u0161ava ljude mogu\u0107nosti da\nstvarno nau\u010de jezik \u0161to utje\u010de na njihovu zapo\u0161ljivost, pristup\nzdravstvenoj skrbi i ostalim socijalnim uslugama. I tako u krajnjoj\nliniji vodi ka ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva \u2013 strani radnici ionako\ntrenutno \u017eive prenatrpanim stanovima.<\/p>\n\n\n\n
Dodatna dva faktora koja \u0107e imati utjecaj na stanje tr\u017ei\u0161ta rada su automatizacija i robotizacija. Iako ovi tehnolo\u0161ki napretci mogu privremeno ubla\u017eiti nedostatak radne snage, Institut za makroekonomsku analizu i razvoj upozorava da dugoro\u010dno takve inovacije kreiraju vi\u0161e radnih mjesta nego \u0161to ih ukidaju. Ipak, prema procjenama OECD-a, Slovenija \u0107e u prvoj fazi tih promjena biti prili\u010dno ranjiva jer \u0107e \u010detvrtina radnih mjesta biti podlo\u017ena ukidanju. Pritom treba uzeti u obzir da \u0107e i one tri \u010detvrtine koje pre\u017eive prvi inovacijski val biti prili\u010dno promijenjene.<\/p>\n\n\n\n
Trenutno mjere koje \u0107e pobolj\u0161ati radne i \u017eivotne uvjete stranih radnika nisu na politi\u010dkom horizontu. Naprotiv, poticanje straha od migranata, pogotovo me\u0111u desnim strankama, postaje sve sna\u017enije. Ipak, ne smije se zaboraviti da je liberalni politi\u010dki centar postavio bodljikavu \u017eicu na granici s Hrvatskom i da se i dalje oglu\u0161uje na zahtjeve za njenim micanjem. Stoga ne \u010dudi da su gotovo sve mjere usmjerene prema starijoj populaciji: bilo kroz produ\u017eenje radnog vijeka, spomenuti dvostruki status ili ne\u0161to drugo.<\/p>\n\n\n\n
S obzirom na to da su medijski i javni diskurs \u010desto zasnovani na sumnjivim pretpostavkama, potrebno je cijelu situaciju malo pomnije istra\u017eiti. Ako pratimo te rasprave vrlo lako steknemo dojam da je ljudska \u017eelja da se ode \u0161to prije u mirovinu neki tip anomalije. Rasprava se uglavnom vodi oko mijenjanja stavova i pristupa individualnih radnika. Sve metode igraju, od mrkve do batine. Ono \u0161to u raspravi zlokobno nedostaje su uvjeti u kojim ljudi rade i \u010dinjenica da ti uvjeti doprinose (ne)mogu\u0107nosti produ\u017eenja radnog vijeka. Sve se svodi na individualnu (ne)spremnost ili manjak \u017eelje ljudi da nastave s radom.<\/p>\n\n\n\n
U prosjeku strariji radnici u Sloveniji osje\u0107aju te\u017ee zdravstvene posljedice uvjeta rada nego u ostalim EU dr\u017eavama. Prema Petom istra\u017eivanju Europski uvjeta rada iz 2012. godine samo je \u010detvrtina slovenskih radnika afirmativno odgovorila na pitanje misle li da \u0107e mo\u0107i raditi svoj posao do \u0161ezdesete godine. Prosjek na razini Unije je bio 60%. Iznad europskog prosjeka, prema Eurobarometru, je i nezadovoljstvo s uvjetima rada, kao i iskustvo stresa i ostalih psihosocijalnih rizika. Me\u0111u razlozima, radnici uglavnom navode preoptere\u0107enje (broj radnih sati), organizaciju rada i neizvjesnost vezanu uz njihovu poziciju. Strah od gubitka radnog mjesta i posljedi\u010dna financijska neizvjesnost potaknuli su njih \u010dak 60% da se pojave na poslu iako su bili bolesni. Daljnje ankete, one na\u010dinjene nakon 2012., otkrivaju da su slovenski radnici i dalje pri vrhu \u0161to se ti\u010de vjerovanja u negativne u\u010dinka posla na njihovo zdravlje i blagostanje i nemogu\u0107nosti da rade do \u0161ezdesete.<\/p>\n\n\n\n
Ukratko, prosje\u010dan slovenski radnik je preoptere\u0107en radom, lo\u0161eg zdravstvenog stanje, izlo\u017een zna\u010dajnom stresu i, naravno, \u017eeljan oslobo\u0111enja od nadni\u010dkog ropstva \u0161to je prije mogu\u0107e. Netko bi pomislio da je rje\u0161enje u pobolj\u0161anju uvjeta rada. Ne, ako se pita Slovenska trgova\u010dka i industrijska komora. Oni i dalje neprestano ponavljaju da \u0107e se ekonomija uru\u0161iti pod te\u017einom svih tih silnih radni\u010dkih prava. Njih opseg je, ka\u017eu, isuvi\u0161e velik i \u010dini Sloveniju nekonkurentnom. Ono \u0161to ih je u posljednje vrijeme u\u010dinilo iznimno tu\u017enim je rast minimalne pla\u0107e. Naime, od prvog dana idu\u0107e godine bruto minimalna pla\u0107a \u0107e narasti s 886 na 940 eura.<\/p>\n\n\n\n
No ono \u0161to mu\u010di najgorljivije apologete kapitala u Sloveniji nije toliko sam rast pla\u0107e, ve\u0107 \u010dinjenica da \u0107e sva dodatna pla\u0107anja poput prijevoza, prekovremenih, bonusa i sli\u010dno, biti izuzeta iz minimalne pla\u0107e. Do sada su poslodavci iskori\u0161tavali tu priliku do maksimuma, \u0161to je zna\u010dilo da su radnici imali ni\u017eu pla\u0107u od minimalne koja je onda bilo “oboga\u0107ivana” tim raznim dodacima. Posljedni\u010dno su, s obzirom na ni\u017eu pla\u0107u, i doprinosi bili manji \u0161to je umanjivalo i kompenzacije za bolovanje, kao i mirovine nakon umirovljenja.<\/p>\n\n\n\n
Treba jasno re\u0107i da je ovo najve\u0107a pobjeda koju je Ljevica ostvarila u ovom mandatu dok je jo\u0161 bila partner vladaju\u0107oj koaliciji. Umjesto da priznaju da radni ljudi zaslu\u017euju pristojan \u017eivot (na kraju krajeva, za\u0161to je uvijek problem minimalna, a ne, recimo, maksimalna pla\u0107a) Komora je odlu\u010dila objaviti vodi\u010d za manipulaciju minimalnom pla\u0107om. Cilj je, dakako, da se zaobi\u0111e izuzimanje dodatnih pla\u0107anja iz minimalne pla\u0107e. Sindikati su odmah odgovorili s javnom kampanjom i upozorili da \u0107e tu\u017eiti poslodavce koji budu kr\u0161ili zakon.<\/p>\n\n\n\n
Sve\ndok je takav mentalitet prisutan u odnosu prema doma\u0107im radnicima\nniti strani radnici ne\u0107e dobiti ni\u0161ta bolji tretman od dosada\u0161njeg.\nIpak strukturni deficiti na tr\u017ei\u0161tu rada\npostaju sve izra\u017eeniji \u0161to otvara prostor za ja\u010du pregovara\u010dku\npoziciju radnika i transnacionalnu solidarnost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Uslijed histerije oko migranata, Slovenija je na manjak radne snage odgovorila cije\u0111enjem umirovljenika. Posve zanemaruju\u0107i podatke po kojima slovenski radnici prednja\u010de u Europi po negativnoj procjeni ho\u0107e li zbog uvjeta rada i njihova u\u010dinka na zdravlje mo\u0107i do\u010dekati \u0161ezdesetu godinu na radnom mjestu. Na tr\u017ei\u0161tu potra\u017enja prema\u0161uje ponudu! Tr\u017ei\u0161te je ono slovenske radne snage, a […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":30413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[591,669],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-30411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-slovenija","tag-trziste-rada","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30411"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30414,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30411\/revisions\/30414"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30411"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=30411"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=30411"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=30411"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=30411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}